Udruga Sunce od 9. do 11. svibnja organizirala je još jedno studijsko putovanje u sklopu projekta „For Plastic-Free Croatia Islands“. Ovoga puta zaposlenice Udruge Sunce s projektnim partnerima posjetile su otok s najmanje plastike, Zlarin, i otok s najvećim postotkom odvajanja otpada u Hrvatskoj, Krk.
Cilj putovanja bio je upoznati primjere dobre prakse koje ova dva otoka primjenjuju kako bi smanjili plastični otpad na otoku.
S obzirom na to da projekt „For Plastic-Free Croatia Islands“ želi doprinijeti smanjenju upotrebe jednokratne plastike u dvije otočne zajednice, općini Sali na Dugom otoku i gradu Starom Gradu na otoku Hvaru, kao i smanjenju onečišćenja plastikom u Jadranskom i Sredozemnom moru, s nama su na putovanju bili predstavnik Općine Sali pročelnik Vladimir Radulić i Josipa Grbin, predstavnica komunalnog poduzeća Mulić d.o.o., ali i projektni partneri iz Zelene akcije, Marko Košak i Ana Marija Mileusnić.
Prvi dan putovanja posjetili smo Zlarin, koji je inicijativu smanjenja plastičnog otpada na otoku pokrenuo još prije četiri godine.
„Kroz inicijativu Za Zlarin bez plastike ostvario se značajan pomak u smanjenju onečišćenja jednokratnom plastikom. Projekt su u početku podržali Turistička zajednica i mjesni načelnik, a potom su se polako počeli uključivati lokalni trgovci, ribar i mjesno stanovništvo“, istaknula nam je Katarina Gregov, predstavnica Turističke zajednice Zlarin.
Već sama činjenica da na ovom otoku nema automobila, dovoljan je motivator da lokalna zajednica nastavi stremiti prema razvoju koncepta održivog turizma kojim posjetitelji imaju priliku doživjeti onaj izvorni, autohtoni otok.
„Cilj nam je osvijestiti ljude da budu odgovorni potrošači i da ne zamjenjuju jednu vrstu otpada drugom. U početku naravno nije bilo lako, teško je promijeniti uvriježene navike ljudi. Ipak, kada im date edukaciju, i uz to prihvatljivu i dostupnu alternativu za jednokratnu plastiku, većina njih na kraju na to i pristane“, rekla nam je Katarina.
„Primijetili smo i smanjenje količine otpada na otoku uvođenjem višekratnih proizvoda. Nažalost, na otoku ne postoji centar za gospodarenje otpadom jer takav centar, s obzirom na uređenje funkcioniranja komunalnog poduzeća Zeleni otok, može biti jedino na razini županije“, nastavlja Katarina Gregov iz Turističke zajednice Zlarin.
Prošle godine inicijativi za smanjenje plastike priključio se i Krapanj, a ove godine priključit će se i otok Prvić.
Krk – otok s najvećim postotkom odvojenog otpada u Hrvatskoj
Drugi i treći dan putovanja posjetili smo otok Krk, naš najnapučeniji i u gospodarskom smislu najrazvijeniji otok, a ujedno i jedan od hrvatskih predvodnika u udjelu odvajanja korisnih sirovina iz otpada.
Već dugi niz godina na Krku se provodi sustav cirkularne ekonomije, ili kružnog gospodarstva, koji ne odbacuje sirovine, već ih iskoristiti za ponovnu proizvodnju. Tako se smanjuje potrošnja ograničenih prirodnih resursa (nafta, drvo, željezo), a sukladno s tim i otpad. Kako odvajanje otpada funkcionira na Krku predstavio nam je Dejan Kosić, tehnički direktor tvrtke Ponikve Krk d.o.o.
„Danas se na Krku odvoji čak 60 % otpada. Prema otpadnoj direktivi Europske unije, Hrvatska je do 2020. trebala ispuniti cilj recikliranja komunalnog otpada od 50 %, a do 2030. 60 %, što pokazuje da je Krk daleko ispred hrvatskih standarda“, rekao nam je Dejan.
Razlog zbog kojeg je Krk još 2005. godine pokrenuo sustav odvojenog prikupljanja otpada leži u činjenici da bi prostora za dugoročno odlaganje miješanog komunalnog otpada na Krku nakon nekog vremena ponestalo.
„Otok Krk ima oko 30 000 objekata, od toga je naseljeno 10 000 objekata. U ljetnoj je sezoni popunjenost objekata maksimalna, a sa sve većim brojem turista raste i količina otpada kojeg moramo zbrinuti!“
Otpad se prikuplja od vrata do vrata, a građani ispred svojih kuća imaju kante za odvajanje plastike, stakla, papira, biootpada i miješanog komunalnog otpada. Ipak, sustav prikupljanja otpada od vrata do vrata nije uveden u staroj gradskoj jezgri zbog odluke gradonačelnika da u starom gradu uopće ne bude kanti, kao ni klima uređaja, konopa za vješanje odjeće i sl. Tako da se otpad iz stare gradske jezgre prikuplja izvan zidina starog grada na posebnim lokacijama.
Velika količina odvojeno-prikupljenog otpada koji se može reciklirati dolazi pomiješan, zato se taj otpad prvo odvozi u sortirnicu u kojoj se dodatno sortira, balira i predaje na daljnju oporabu. Dodatno sortiranje otpada važno je kako bi se odvojio otpad koji tamo ne pripada. Osim toga, sortirnice za otpad bitne su za buduće samofinanciranje komunalnih poduzeća jer dodatno umanjuju i cijenu odvoza otpada.
„Sav je razdvojeni otpad u plusu, osim stakla. Potražnja za staklom i otkupne cijene trenutno su jako niske, tako da smo odlučili pričekati i zadržati ga na našem skladištu dok ne dođu bolji uvjeti otkupa ovog materijala“, istakao je Dejan Kosić. „Iako i dalje ima prostora za napredak, možemo biti zadovoljni dosad ostvarenim rezultatima odvajanja otpada, kao i plasmanom tako prikupljenih materijala“, nastavio je Kosić.
Ostali miješani komunalni otpad, kao i ostatak otpada koji se ne uspije sortirati, odlazi na odlagalište na Treskavcu koje je smješteno na samom otoku. Razlog tome je što Centar za gospodarenje otpadom Marišćina nema dovoljno kapaciteta za prihvat miješanog komunalnog otpada s Krka u ljetnim mjesecima.
„Kada je rađen projekt Centra za gospodarenje otpadom Marišćina nisu se u obzir uzimali povećani turistički kapaciteti u ljetnoj sezoni tako da sada imamo višak miješanog komunalnog otpada kojeg treba negdje skladištiti. Osim toga, problem sa spalionicama je taj što se gorivo iz otpada nema zadovoljavajuću tržišnu vrijednost“, uputio nas Dejan Kosić.
Udruga Sunce pisala je o sustavu spalionica koji se protivi principima kružne ekonomije i u temeljima zaustavlja održivi razvoj.
Više pročitajte na LINKU.
Krk se ponosi i moderno opremljenom kompostanom u koju je prije dvije godine uloženo oko 6 milijuna kuna za modernizaciju pogona. Prostor nekada otvorene kompostane, nakon ulaganja, natkriven je i zatvoren, a u njemu je instaliran uređaj za strojnu obradu dovezenog biootpada. Proizvedeni kompost kompost je 1. klase koji se koristi u poljoprivredne svrhe ,a korisnici usluga Ponikve Krk na poklon dobivaju i jednu vreću tog komposta, dok veće količine prodaju po vrlo pristupačnoj cijeni i donose na kućni prag. Ponikve Krk planiraju proizvoditi i kompost 3. klase od mulja iz otpadnih voda i to u količini od 676 tona godišnje komposta.
Danas se trošak zbrinjavanja tone nerazvrstanog otpada na Treskavcu kreće u iznosu od 75 kn, dok će se njegovim odvozom na Marišćinu, centralno županijsko odlagalište, cijena zbrinjavanja tone takvog otpada podići na oko 500 kn, a u budućnosti vjerojatno i na 800 kuna. Kada se počnu naplaćivati svi troškovi i naknade koje se ne mogu izbjeći, odvajanje otpada na Krku postat će itekako isplativo posebno za korisnike usluga komunalnog poduzeća Ponikve Krk.
Putovanje na Krk zaokružili smo i akcijom čišćenja plaža na otoku.
Učenici osnovne škole na Krku, predstavnici tvrtke Ponikve Krk, partneri na projektu „For Plastic-Free Croatian Islands“ (Zelena akcija i predstavnici Općine Sali) te zaposlenice Sunca, očistili su s plaže 30 kg otpada. Ova količina otpada na plaži dokazuje da je Krk jedan od najčišćih dijelova Hrvatske. Samo za usporedbu, na istoj veličini plaže na otoku Šolti očistili smo 180 kg otpada.
Makroplastika se na Krku prikuplja grupno, individualno i s robotom. Prototip robota predstavljen je prošle godine u sklopu projekta Horizon.
„Radi se robotu koji će biti orijentiran na uklanjanje makroplastike iz mora. Robot radi na principu prepoznavanja predmeta koje softver pamti pomoću fotografija. Softver je testiran u laboratorijskim uvjetima, a uskoro bi trebao biti testiran na terenu“, pojasnio nam je Dejan Kosić, tehnički direktor Ponikava Krk.
Individualno prikupljanje vrši se preko programa „Plava vreća“. „Plava vreća“ je ekološko-turistički projekt krčkog komunalnog poduzeća Ponikve Krk koji se provodi već šestu godinu za redom, a svrha mu je potaknuti svakog nautičara, jahtaša, jedriličara, vlasnika bilo kojeg plovila, kupača, ljubitelja prirode ili ekološki osviještenog građanina na prikupljanje barem jedne (plave) vreće otpada i naplavina koje je more izbacilo na obalu i odnese u kontejner namijenjen za bacanje plavih vreća. Krajnji cilj projekta spriječit je, ili barem smanjiti, zagađenje okoliša, posebno mora.
Ovo putovanje otvorilo nam je mnoga pitanja, ali ono najvažnije pitanje jest kako ovaj sustav prikupljanja otpada prilagoditi potrebama različitih lokalnih zajednica i povećati razinu odvojeno-prikupljenog otpada i u drugim sredinama.
Nadamo se da će ovi pozitivni primjeri biti početak promjene prema gospodarenju otpadom kakvom težimo u Hrvatskoj.
Nositelj projekta „For Plastic-Free Croatia Islands“ je Udruga Sunce, partneri su Grad Stari Grad (Otok Hvar), Općina Sali (Otok Dugi Otok) i Zelena akcija, a suradnici SMILO, Inicijativa za Zlarin bez plastike.
Projekt podržava World Wide Fund for Nature, a financira ga Beyond Med Association.
