Zaštićena područja

Rad na uspostavi i učinkovitosti zaštićenih područja, posebice onih na moru, jedno je od strateških pravaca Udruge Sunce gotovo od njenog osnutka.

Uspjeh osnivanja Parka prirode Lastovsko otočje 2006. godine, danas drugog po veličini morskog zaštićenog područja u Hrvatskoj, dao nam je veliku motivaciju i vjeru kako su promjene moguće. Međutim vrlo je brzo postalo jasno kako je proglašenje zaštite nekog područja tek prvi korak prema očuvanju, a brojni problemi, od nedostatka kapaciteta, podataka, suradnje, usmjerenost na turizam, itd., i dalje brinu zaštićena područja.

Jedan od kritičnih problema bilo je nepostojanje planova upravljanja koji određuju svrhu i ciljeve ovih područja, čime je nemoguće mjeriti učinkovitost zaštite. Uz to, nismo imali ni stručnjake koji bi se ovim bavili, kao ni nacionalne standarde o izradi i sadržaju ovakvih dokumenata. Tako smo 2009. krenuli u edukaciju i naših i zaposlenika javnih ustanova o problematici upravljanja zaštićenim područjima kroz koju smo zajedno usvajali nova znanja i vještine, razvijali partnerstva, ali i započeli izradu samih planova. Do danas je Udruga Sunce koordinirala izradu planova upravljanja 7 javnih ustanova, postavili smo standarde i sudjelovali u izradi nacionalnih smjernica, ali i uspješno zagovarali da planovi upravljanja ostanu zakonska obveza. Provedba ostaje veliki izazov, u prvom redu donošenje pravilnika od strane ministarstava koji će omogućiti provedbu zaštite na terenu, kao i odlučnost sudstva i nadležnih inspekcija u provedbi zakonodavnog okvira. Na tome i dalje intenzivno radimo, kao i na jačanju kapaciteta svih dionika vezanih za zaštitu prirode.

U međuvremenu je Hrvatska proglasila i ekološku mrežu Natura 2000 sastavljenu od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije. Trenutno smo aktivni na izradi planova upravljanja ekološkom mrežom na području Šibensko–kninske, Splitsko–dalmatinske i Dubrovačko–neretvanske županije kako bi se uspostavio okvir za njihovo učinkovito upravljanje. Uključivanje dionika i različitih sektora u planiranje upravljanja i samo upravljanje smatramo ključnim za učinkovitost mjera vezanih za zaštitu prirode.

Trenutačna površina zaštićenih područja u Hrvatskoj obuhvaća tek 1,94% hrvatskog teritorijalnog mora te 16,26% obalnog mora pod ekološkom mrežom. Zalažemo se za povećanje ove površine, a u skladu sa EU Strategijom za bioraznolikost (2020.) koja zemlje članice obvezuje na zaštitu 30% površine europskog mora do 2030. godine, od čega bi 10% trebalo biti pod strogom zaštitom (no-take zone).