Zaštita mora

SASPAS-kampanja-postani-čuvar-posidonije

Utjecaj čovjekovih aktivnosti na Zemlju, preciznije na njenu biosferu toliki je da bez imalo sumnje možemo reći kako živimo na planetu čijim ekosustavima dominiraju ljudi. Ekosustavi koji nisu pod nekim oblikom antropogenog utjecaja više ne postoje, a svjetska mora ne samo da nisu iznimka već su posebno ranjiva jer se često tretiraju kao svojevrsni rezervoari neiscrpnih zaliha.

Iz tog razloga još u prošlom stoljeću postaje jasno da more, uključujući estuarije, poluzatvorena mora, obalne vode i otvorene oceane, velikom brzinom gubi bioraznolikost i pokazuje promjene u funkcioniranju ekosustava.

Brojne su antropogene prijetnje bioraznolikosti mora koje se pojavljuju na različitim vremenskim i prostornim razinama, od lokalnih kratkotrajnih zagađenja do dugotrajnih regionalnih utjecaja ribolova, eutrofikacije, klimatskih promjena, introduciranih vrsta i drugih poremećaja.

Za razliku od kopnenih ekosustava, gdje je gubitak staništa osnovni razlog smanjivanju populacija i nestanku vrsta, prekomjerno iskorištavanje prepoznato je kao glavna prijetnja bioraznolikosti mora  do te mjere da možemo zaključiti kako čovjek, kao dominantni morski predator sustavno proždire morske organizme do izumiranja.

 Neke od mogućih posljedica antropogenih pritisaka na morski okoliš:

 

  • Ekonomski gubitci kroz nezaposlenost i smanjenu produktivnost
  • Drastično smanjenje broja jestivih morskih organizama
  • Izumiranje vrsta koje su potencijalni izvor novih lijekova
  • Smanjena mogućnost odgovora ekosustava na promjene, kako prirodne tako i antropogene
  • Ubrzanje globalnih klimatskih promjena
  • Socijalna i politička nestabilnost

Rezultati takvog ponašanja imaju široke socijalne, ekonomske i biološke posljedice koje nadilaze nacionalne i regionalne granice, a uspješno se mogu riješiti samo suradnjom  na međunarodnom nivou i unutar globalnih okvira. Međutim, istovremeno treba imati na umu da globalne inicijative ne mogu biti zamjena za lokalna konzervacijska nastojanja, nacionalnu regulaciju i regionalnu suradnju u zaštiti mora.

Sunce smatra da čovjek mora koristiti resurse i mogućnosti koje nudi morski okoliš tako da istodobno štiti ekološke procese i sustave. To je temelj održivog razvoja i može se postići samo prihvaćanjem odgovarajućih načina upravljanja.Stoga su naša nastojanja usmjerena prema uspostavi i provedbi efikasnih planova upravljanja zaštićenim morskim područjima i područjima Natura 2000 mreže na moru, razvijanju i unapređenju stručnih kapaciteta zaposlenika u sektoru zaštite mora u Hrvatskoj i regiji, provođenju kartiranja i praćanje stanja morskih vrsta i staništa, lobiranju za donošenje boljih zakonskih mjera za zaštitu mora i upravljanje resursima mora te edukaciji i informiranju javnosti o procesima vezanim za očuvanje morskog okoliša.

Uspješno i održivo upravljanje svjetskim morima zahtijeva široki, transdisciplinarni pristup koji može integrirati prirodne i društvene znanosti sa procesom donošenja zakonske regulative, a mora biti temeljen na čvrstoj znanstvenoj osnovi.