Zaštita mora

SASPAS-kampanja-postani-čuvar-posidonije

Utjecaj čovjekovih aktivnosti na Zemlju, preciznije na njezinu biosferu, toliki je da bez imalo sumnje možemo reći kako živimo na planetu čijim ekosustavima dominiraju ljudi. Ekosustavi koji nisu pod nekim oblikom antropogenog utjecaja više ne postoje, a svjetska mora ne samo da nisu iznimka, već su posebno ranjiva jer se često tretiraju kao svojevrsni rezervoari neiscrpnih zaliha.

Iz tog razloga još u prošlom stoljeću postaje jasno da more, uključujući estuarije, poluzatvorena mora, obalne vode i otvorene oceane, velikom brzinom gubi bioraznolikost i pokazuje promjene u funkcioniranju ekosustava.

Brojne su antropogene prijetnje bioraznolikosti mora koje se pojavljuju na različitim vremenskim i prostornim razinama, od lokalnih kratkotrajnih zagađenja do dugotrajnih regionalnih utjecaja ribolova, eutrofikacije, klimatskih promjena, introduciranih vrsta i drugih poremećaja.

Za razliku od kopnenih ekosustava, u kojima je gubitak staništa osnovni razlog smanjivanju populacija i nestanku vrsta, prekomjerno iskorištavanje prepoznato je kao glavna prijetnja bioraznolikosti mora do te mjere da možemo zaključiti kako čovjek, kao dominantni morski predator, sustavno proždire morske organizme do izumiranja.

 Neke od mogućih posljedica antropogenih pritisaka na morski okoliš:

  • ekonomski gubitci zbog nezaposlenosti i smanjene produktivnosti

  • drastično smanjenje broja jestivih morskih organizama

  • izumiranje vrsta koje su potencijalni izvor novih lijekova

  • smanjena mogućnost odgovora ekosustava na promjene, kako prirodne tako i antropogene

  • ubrzanje svjetskih klimatskih promjena

  • socijalna i politička nestabilnost.

Rezultati takvog ponašanja imaju široke socijalne, ekonomske i biološke posljedice koje nadilaze nacionalne i regionalne granice, a uspješno se mogu riješiti samo međunarodnom i svjetskom suradnjom. Međutim, istovremeno treba imati na umu kako svjetske inicijative ne mogu biti zamjena za lokalna konzervacijska nastojanja, nacionalnu regulaciju i regionalnu suradnju u zaštiti mora.

Sunce smatra kako čovjek mora koristiti resurse i mogućnosti koje nudi morski okoliš tako da istodobno štiti ekološke procese i sustave. To je temelj održivog razvoja i može se postići samo prihvaćanjem odgovarajućih načina upravljanja. Stoga su naša nastojanja usmjerena prema uspostavi i provedbi efikasnih planova upravljanja zaštićenim morskim područjima i područjima Natura 2000 mreže na moru, razvijanju i unapređenju stručnih kapaciteta zaposlenika u sektoru zaštite mora u Hrvatskoj i regiji, provođenju kartiranja i praćanje stanja morskih vrsta i staništa, lobiranju za donošenje boljih zakonskih mjera za zaštitu mora i upravljanje resursima mora te edukaciji i informiranju javnosti o procesima vezanim za očuvanje morskog okoliša.

Uspješno i održivo upravljanje svjetskim morima zahtijeva široki, transdisciplinarni pristup koji može integrirati prirodne i društvene znanosti s procesom donošenja zakonske regulative, a mora biti utemeljen na čvrstoj znanstvenoj osnovi.

Ovim područjem rada bavi se Odjel za zaštitu prirode: LINK

Povezane vijesti

“A di se ti sidriš?”: naš poziv na odgovorno ponašanje na moru traje i dalje (2024)

Europski tjedan oceana u Bruxellesu: predstavljen “Plavi manifest” (2024)

Kako se ponašati kad se tijekom plovidbe susretnete s morskim životinjama? (2024)

Kako slobodno sidrenje utječe na Jadran? (2024)

Vežu se za borove, sidre u posidoniji, ne reagiraju na koncesionara – kako se nositi s nautičarima na Šćedru? (2024)

Otpadne vode u Jadranu: ‘Situacija na terenu ne odgovara u potpunosti onome što je propisano’ (2024)

Održavanje broda kao sredstvo zaštite mora i nautičkog turizma (2024)

Primijetili ste onečišćenje mora? Evo kome se javiti (2024)

Invazivne vrste polagano mijenjaju jadranski ekosustav (2024)

Nevidljivi problem koji izaziva nepovratnu štetu u prirodi: jedno su od rješenja ekološka sidrišta (2024)

Izrada nacionalne karte morskih staništa (2024)