Održana Konferencija o smanjenju utjecaja sidrenja na morske cvjetnice

U Splitu 9. i 10. lipnja 2022. održana je Konferencija o smanjenju utjecaja sidrenja na morske cvjetnice. Konferenciju je uživo pratilo više od 60  sudionika, a putem YouTube kanala uključilo se 100 ljudi koji su se informirali i raspravljali o temi uspostave ekoloških sidrišta i kontrole slobodnog sidrenja.

Konferenciju je otvorila Predsjednica Sunca Zrinka Jakl, a pozdravnom riječi sudionicima se obratio i zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja.

– Hrvatska čarter-flota trenutačno drži čak 40 posto svjetske flote za najam plovila, a našoj županiji pripada otprilike 70 posto teritorijalnog mora RH i zato trebamo dignuti svijest o devastaciji pomorskog dobra, educirati građane o nadležnostima i osigurati pravodobnu reakciju inspekcije. – kazao je Čogelja.

U ime Commune di Monfalcone, vodećeg partnera projekta SASPAS, Monica Tortul pozvala je sve okupljene da promišljaju kako koristiti dobre rezultate ovog projekta u budućem radu. S obzirom na to da je konferencija zapravo i završno događanje projekta EU Interreg Italija-Hrvatska SASPAS „Safe Anchoring and Seagrass Protection in the Adriatic Sea, prvi dan Andrea Rismondo, partner na projektu, predstavio je iskustva i postignute rezultate iz Hrvatske i Italije.

Podsjećamo, projekt SASPAS za cilj ima očuvanje i obnovu morskih cvjetnica kroz postavljanje sigurnih sidrišta, pilot-transplantacije morskih cvjetnica, monitoring i definiranje integriranog sustava upravljanja za morske cvjetnice u Jadranu.

– U Hrvatskoj je u sklopu projekta SASPAS u Nacionalnom parku Kornati postavljeno 40 ekološki prihvatljivih bova za sidrenje, uspostavljen je monitoring posidonije i provedena je transplantacija posidonije na sidrenjem oštećenim lokalitetima, što je jedan od prvih takvih zahvata u hrvatskom dijelu Jadrana. Kako bi osvijestili nautičare i širu javnost o ovim pitanjima pokrenuli smo i kampanju “Postani čuvar posidonije” koja još uvijek traje, a potiče nautičare da koriste ekološke bove i da razumiju zašto treba izbjeći sidrenje u livadama posidonije – rekla je Vida Zrnčić voditeljica projekta SASPAS unutar Udruge Sunce.

U zapadnom Mediteranu zabilježeno je povlačenje morske cvjetnice posidonije čak 32% – 50%, a prognoze su dodatno loše zbog klimatske krize na koje je izrazito osjetljiva. Funkcije koje ovo stanište pruža za morski ekosustav, kao zadržavanje sedimenta i proizvodnja kisika, mogle bi nestati u sljedećih 50 godina.

– Ljudima se teško povezati s nečim što nije toliko atraktivno, daleko je od očiju i zapravo livade posidonije doživljavaju samo kao tamni dio mora iznad kojeg se mnogi boje plivati. – rekla je Predsjednica Sunca Zrinka Jakl u svojoj prezentaciji o preprekama u dobrom upravljanju morskim cvjetnicama.

– Izazov s kojim se susrećemo u zaštiti morskih cvjetnica, je taj što nemamo precizne karte njihove rasprostranjenosti i informacije o njihovom stanju. Iako se nama čini da su to nepregledne livade, zapravo su protežu u samo nekih 100 metara obalnog pojasa, koji je pod velikim pritiskom ljudskih aktivnosti. Preduvjet za provedbu zaštite i održivog upravljanja je kartiranje i monitoring.– zaključila je Jakl.

Zakonodavni okvir i upravljanje sidrištima na Balearskim otocima, u Španjolskoj, primjer je dobre prakse zaštite posidonije. Svi na Balearima znaju za posidoniju, djeca u školi uče o njoj, a Ministarstvo zaštite okoliša Balearske vlade oformilo je nadzornu službu Posidonia Surveillance Service.

– Svaki dan smo na terenu s 18 brodova, postoji broj koji nautičari mogu nazvati za informacije, vršimo edukaciju, pomažemo brodovima da se pravilno usidre i objašnjavamo  kapetanima što je posidonija te koje alate mogu koristiti kako je ne bi ugrozili. – rekao je Marcial Bardolet Richter, predstavnik Posidonia Surveillance Service.

Na Balearima postoje zakoni o sidrenju, imaju službenu kartografiju livada, a kazne za sidrenje u posidoniji kreću se od 150 do 300 Eura.

– Nije bilo lako u početku, ipak zbog pritiska javnosti koja je uvidjela probleme sidrenja političari su se pokrenuli  i sada imamo snažne protokole, a kazne su jasno primjenljive. Želim naglasiti da ne izdajemo puno kazni, usmjereni smo na prevenciju i naša glavna uloga je educiranje i informiranje. Imamo sistem i kontakte s nautičkim sektorom koji je zadovoljan sa zaštitom prirode koju na ovaj način postižemo. – zaključio je Bardolet Richter.

Konferencija je okupila i paneliste koji su, iz kuta gledišta različitih sektora i organizacija, izlagali svoja iskustva i preporuke. Svi su složni kako je bitno pojednostavniti i ubrzati procedure izdavanja koncesija za ekološka sidrišta te u njih integrirati uvjete zaštite prirode. Javim ustanovama koji upravljaju zaštićenim područjima potrebno je omogućiti financiranje zaštite livada posidonija iz naknada ostvarenih kroz koncesije. Nužno je ojačati suradnju između sektora i komunikaciju prema javnosti, posebice nautičarima.

– Nije smisao da se  ekološka sidrišta svugdje postavljaju, kao što ne treba ni svaka uvala imati gospodarski objekt, trebamo odrediti nosivi kapacitet lokalno, na razini županije pa čak i države. Samo međusektorska diskusija i suradnja na svim razinama (država, županija, JLS, koncesionar) može iznjedriti pozitivne odluke –  naglasila je Jelena Kurtović Mrčelić iz Javne ustanove More i krš

– Savjet za budućnost jest zasigurno jasno definiranje svih koraka od samog zahtjeva za dobijanje koncesije pa do samog kraja procesa. –  dodala je Ana Marija Jakas, iz organizacije Prijatelji otoka Šćedro.

– Telašćica je jedan od parkova koji je nakon više od 30 godina uspio posložiti prostorne, strateške i regulatorne dokumente koji omogućavaju uspostavu sidrišta i kontrolu slobodnog sidrenja. Zbog predugog trajanja ovih procedura, propustile su se prilike za finaciranje postavljanja sidrišta. Čuvari prirode i dalje imaju ograničene ovlasti za sankcioniranje slobodnog sidrenja. Nužno je ubrzati procedure te ojačati ovlasti i kapacitete za nadzor, posebice na području Ekološke mreže.– kazala je Milena Ramov iz Javne ustanove Park prirode Telašćica.

– Naše more je predivno i imamo idealne uvjete na moru, razvedenu obalu, mirno more, idealne temperature te destinacije koje su blizu pridonose privlačanju sve većeg broja nautičara i nažalost vode k masovnom turizmu. Nautičari vole more i ako im se pruže informacije na koji način ga očuvati spremni su prilagoditi svoje ponašanje na moru. – dodao je Zlatko Vodanović iz Adriatic Sailinga.

– Naši sljedeći koraci su nastavak suradnje, iznalaženje sredstava za nove projekte te poticanje nadležnih institucija za unaprjeđenje zakonodavnog okvira i njegove provedbe, u cilju očuvanja morskih cvjetnica i cjelokupnog morskog ekosustava. Pozivamo sve nautičare da ove godine odgovorno uživaju u ljepotama Jadrana. – zaključila je Zrinka Jakl, presjednica Sunca.

Udruga Sunce nastavit će kroz kampanju “Postani čuvar posidonije” proširivati mrežu društveno odgovornih poduzeća i tvrtki koji će kao Ambasadori posidonije svojim ponašanjem i djelovanjem direktno pomagati u zaštiti morskih cvjetnica i posidonije, koja je izvor života, svjedokinja morske povijesti i preduvjet budućnosti.

Projekt SASPAS – „Safe Anchoring and Seagrass Protection in the Adriatic Sea“ financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Interreg V-A IT-HR CBC Programa (Prioritetna os 3- Environment & cultural heritage). Provodilo ga je osam partnerskih institucija iz Hrvatske i Italije, uz vodstvo Općine Monfalcone iz Italije (Selc Cooperative Company (IT), National Interuniversity Consortium for Marine Sciences (IT), Provisional Management Consortium of Regional Natural Park »Coastal Dunes from Torre Canne To Torre San Leonardo«, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce (HR), Nacionalni park Kornati (HR), Sveučilište u Rijeci (HR), Consortium for The Coordination of Research Activities Concerning The Venice Lagoon System (IT)).

Tagovi: