Kako postati ambasador i čuvar posidonije

Tijekom srpnja 2021., započela je kampanja ”Postani čuvar posidonije” u sklopu koje je cilj osvijestiti javnost, posebice nautičare, o važnosti zaštite i očuvanja morskih cvjetnica, s posebnim naglaskom na posidoniju. Također, cilj nam je približiti značaj i svrhu ekološki prihvatljivog sidrenja nautičarima i potaknuti ih na promišljanje o takvom sidrenju te ih upoznati s lokacijama sidrenja. Kroz kampanju, namjera je stvoriti mrežu društveno odgovornih poduzeća i tvrtki koji će kao Ambasadori posidonije pomoći u ostvarenju cilja i stvoriti mrežu nautičara/nautičarki Čuvara posidonije koji svojim ponašanjem i djelovanjem direktno pomažu u zaštiti morskih cvjetnica.

Slika 1. Posidonia ocenica

Posidonia oceanica, endemska vrsta Sredozemnog mora, morska je cvjetnica čije livade čine jedno od najvažnijih staništa u moru. Ime je dobila prema grčkom bogu mora, Posejdonu, dok je u narodu poznatija pod nazivima lažina, voga, purola ili purić. Stabljika posidonije raste 1 cm godišnje, a za razvijanje kolonije potrebno je čitavo stoljeće. Pojedine livade posidonije stare su i preko tisuću godina i ona je jedan od najdugovječnijih organizama u moru.

Slika 2. Riznica života

Posidonija, izvor života, svjedokinja morske povijesti i preduvjet budućnosti, nalazi se pod sve većim negativnim pritiskom. Čovjek nasipavanjem obala, betonizacijom, izgradnjom lučica i marina, ispuštanjem otpadnih voda, uzgajalištima riba i školjkaša te korištenjem pojedinih ribolovnih alata, uništava njezine livade. Ipak najveća prijetnja opstanku posidonije je sidrenje. Dok se sidro ne uhvati ono se povlači po morskom dnu i ore po posidoniji. Nakon što se sidro zakači za dno, sidreni lanac vuče se po dnu i kosi posidoniju. Prilikom izvlačenja sidra, događa se novo oranje i tako se uništava livada posidonije.

U tu svrhu, u sklopu INTERREG Italy-Croatia SASPAS projekta provodi se praćenje morskih cvjetnica i prikupljanje podataka praćenja na godišnjoj razini, postavljanje ekološki prihvatljivih sustava za sidrenje (sidrišta i jednostavne signalne plutače), pilot transplantacije morskih cvjetnica i uspostavljanje integriranog sustava upravljanja za morske cvjetnice u jadranskom području (GIS Digital Information Platform (DIP)) kao i izrada prijedloga Integriranog programa upravljanja zaštite morskih cvjetnica (MSSIMP).

Slika 3. NP Kornati

U srpnju 2021., unutar Nacionalnog parka Kornati postavljeno je ukupno 58 ekološki prihvatljivih bova za sidrenje, od čega je njih 40 postavljeno u sklopu SASPAS projekta. Takva sidrišta postavljena su u pet uvala: Kravljačica, Strižnja, Šipnate, Tomasovac – Suha punta i Vrulje. Sidreni sustav, odnosno bove, nisu postavljene uobičajenim načinom – vezanjem na betonske blokove, već metodom bušenja stjenovitog dna i postavljenjem svojevrsnog ”sidra” koje ostaje ukopano u bušotini bez značajnijeg oštećenja morskog dna.

Slika 5. Čuvar posidonije

Ambasadori koji su nam se do sada priključili u kampanji su: ACI Marina, Galeb Aventures Croatia, Makirina Turist, Ilirija d.d., Bruneko Charter, Green Sail, J.K.Labud. Zahvaljujemo im se na dosadašnjoj suradnji i veselimo se nastavku kampanje.

Ukoliko želite postati čuvar/čuvarica posidonije, dovoljno je slijediti par jednostavnih savjeta:

  • pronađite instalaciju ekološki prihvatljivih sustava sidrišta – jednostavne signalne bove za vaš brod.
  • budite svjesni radnji koje poduzimate. Koristite sapun, šampon i kremu za sunčanje koji su ekološki prihvatljivi i ne štete okolišu.
  • neka područja imaju kontrolnu nautičku podršku za posidoniju koju možete nazvati putem radija kako biste pronašli odgovarajuće sidrište.
  • istražite samostalno sve ljepote morske cvjetnice – posidonije i saznajte koliko se života krije u njenim livadama.
  • na lokaciju dođite ranije tokom dana kako biste vidjeli gdje se možete usidriti, potražite bijele pješčane dijelove. Sidro i lanac trebaju biti u pijesku.
  • sidrite se na ekološke bove. U Nacionalnom parku Kornati one se nalaze u uvalama: Strižnja, Kravljačica, Šipnate, Tomasovac- Suha Punta i Vrulje.
  • provjerite karte, satelitske snimke i informacije koje generiraju korisnici na navigacijskim sustavima kako biste identificirali područja i konture bijelog pijeska, područje bez posidonije.
  • proširite vijest među nautičarima, mornarima i ribarima. Nisu svi svjesni važnosti posidonije!
  • objavite fotografiju na društvenim mrežama i tagirajte @SASPAS ili nam pošaljite fotografiju. Koristite #SASPAS u opisu.

Tagovi: