Morski otpad

Morski otpad je postao jedna od vodećih prijetnji morskom okolišu, a posebice u zemljama koje nemaju odgovarajući sustav upravljanja otpadom na kopnu, a gotovo 80% morskog otpada potječe sa kopna, a tek manji dio nastaje na samom moru. Problem se manifestira na više razina, kako ekološkoj tako i zdravstvenoj, ekonomskoj i estetskoj te je prisutan globalno bez iznimke. To je naravno rezultiralo i rastućim interesom znanstvene i opće javnosti za istraživanje utjecaja koje morski otpad ima na morski ekosustav i očituje se u brojnim privatnim i javnim inicijativama. U međunarodnom okruženju upravo se uloga nevladinog sektora pokazala ključnom za uklanjanje morskog otpada i prikupljanje podataka o istom.

Globalno se problem morskog otpada ističe kao jedna od tri najveće prijetnje ekosustavima mora (uz prelov i klimatske promjene) pa nije čudno da ga prepoznaju UN, različite međunarodne konvencije i EU čiji je Hrvatska pravni sljedbenik pa morski otpad pomalo pronalazi put do zakonodavstva (neke međunarodne konvencije vezane uz morski otpad preuzeli smo još prije 20 godina).

Premda je na regionalnoj razini od strane UNEP/MAP uz suradnju nevladinih organizacija u 2008. uloženo dosta napora u procjeni stanja morskog otpada (količina, vrsta i rasprostranjenost), kada se radi o pojedinim zemljama, relevantni podaci su sporadični i ograničeni u smislu vremena i prostora. Nedostatak odgovarajućih znanstvenih spoznaja o količinama i porijeklu morskog otpada u Jadranskom moru činjenica je koja je prepoznata i od Europske komisije (MSFD), te tajništva Barcelonske konvencije (BC), ukazujući na potrebu pokretanja usklađene regionalne akcije za procjenu koja bi poslužila kao osnova za učinkovito upravljanje programima na problematici morskog otpada.

Udruga Sunce je provodila monitoringe otpada iz mora na plažama, morskom dnu i morskoj površini.

Kroz ova istraživanja nažalost smo se brzo uvjerili da je taj otpad veliki problem, ne samo svjetskih mora, nego i našeg Jadranskog mora. Na svim terensko istraženim lokacijama jedna kategorija otpada prevladavala je preko 80% – umjetni polimerni materijali – PLASTIKA!

Od rujna 2014. – rujna 2016. godine Udruga Sunce je bila uključena u izvođenje projekta DeFishGear koji je za cilj imao identificiranje problema i smanjivanje otpada u Jadranskom moru. Ovaj pilot projekt je pružio prvu procjenu količina otpada u Jadranskom moru s obzirom da do ovog projekta konkretnih podataka nije bilo. Jedan od glavnih ciljeva je bio i uspostaviti regionalnu mrežu stručnjaka koja će i dalje međusobno surađivati ​u cilju podupiranja i osiguranja zajedničkog održivog upravljanja morskim otpadom na Jadranu.

Sa aktivnostima monitoringa morskog otpada Udruga Sunce nastavila je i dalje kroz projekte ML-REPAIR, LIFE Artina i provedbom usluge Akcije čišćenja morskog otpada za Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Unutar ove usluge izrađen je i protokol za provođenje akcija čišćenja morskog otpada na plaži, putem ronilačkih akcija i putem koćarenja za sve koji se žele uključiti u monitoring.

Jedan od strateških ciljeva Udruge Sunce je da postane referentna točka za provođenje monitoringa morskog otpada a te u suradnji sa važnim dionicima Ministarstvom i znanstvenim institucija oformimo platformu koja će biti generalna baza podataka za sve prikupljene informacije tijekom provođenja monitoringa u jedinicama lokalne samouprave na području Dalmacije.

Ovim područjem rada bavi se Odjel za zaštitu okoliša i održivi razvoj: LINK.

Povezane vijesti

Refill Hvar: javne špine za manje otpada (2025)

Ribari, struka i učenici zajedno za čišći Jadran u ribarskoj luci Brižine (2025)

Dobre vijesti za Dugi otok: koncesionari smanjuju upotrebu jednokratne plastike (2025)

Treći sastanak partnera projekta FishNoWaste – Split, Tribunj i Brižine (2025)

Učenici Pomorske škole iz Splita u akciji za budućnost Jadranskog mora (2025)

Edukativne i kreativne radionice AWASTER projekta u splitskim školama (2025)

Refill Hvar: Uklonjeno 98 kg otpada s plaže Zaca u Zavali (2025)

Hrvatski i talijanski partneri na Sakarunu za čišći Jadran (2025)

Koliko je još koraka do ekološki održivog Dugog otoka? (2025)

Ključna rješenja za morski otpad u Jadranskom moru: Marine Litter-Free Tides of Change (2024)

Znate li koliko jednokratne plastike stvaraju turističke djelatnosti u zaštićenim područjima Dugog otoka?  (2024)

Idu li ribarske luke prema održivosti: odgovora okrugli stol projekta “FishNoWaste” (2024)

Izazovi upravljanja otpadom na Dugom otoku: stavovi koncesionara te posjetitelja Telašćice i Sakaruna (2024)

Izazov morskog otpada rješavali splitski i talijanski učenici na studijskom putovanju u Splitu (2024)

Na Pantanu uklonjeno 180 kg otpada u tradicionalnoj akciji čišćenja Sunca i Biotherma (2024)

Održana Kick-off konferencija projekta FishNoWaste u Chioggia, Italija (2024)

Kraj priče o projektu “Marine Litter Free Dalmatian Island” (2024)

Sudjelujte na „Marine Litter-Free Tides of Change“ konferenciji o morskom otpadu i budite dio rješenja (2024)

Radionice na terenu – školske akcije čišćenja plaža u Splitu i Veneciji (2024)

Korčula i Brač imaju timove za prikupljanje podataka o morskom otpadu: prikupili više od 130 kg otpada! (2024)

Zabava i edukacija u školskom botaničkom vrtu OŠ Skalice: Igram da zaštitim more (2024)

Od obrazovanja do promjene: Projekt AWASTER donosi planove za Jadransko more (2024)

Početak nove hrvatsko-talijanske suradnje u borbi protiv otpada – započeo projekt WASTEREDUCE (2024)

Rezolucija Zemlja u akciji čišćenja za Dan planeta Zemlje prikupila 120,41 kg različitog otpada (2024)

Primjer dobre prakse: učenici OŠ Pučišća čiste obalu, beru masline i proizvode ekološke sapune (2024)

Na Svjetski dan voda Sunce i Garnier u kanjonu rijeke Cetine uklonili 537 kilograma otpada (2024)

Provedene LIFE Artina akcije čišćenja: prikupljeno preko 600 kilograma morskog otpada (2024)