Može li jedna fotografija meduze, opažanje dupina, brojanje čuperaka posidonije ili prijava nasipavanja obale pomoći stručnjacima u zaštiti Jadrana? Upravo se o tome raspravljalo na treningu „Građani – motritelji stanja Jadranskog mora“, koji je 15. i 16. svibnja 2026. u Splitu organizirala udruga Sunce u sklopu međunarodnog projekta BIOPRESSADRIA.
– Dvije su stvari danas jasne: more se mijenja brže nego ikad, a stručnjaci sami više ne mogu pratiti sve promjene u Jadranu. Zato građanska znanost – suradnja građana i znanstvenika u prikupljanju podataka o prirodi – postaje jedan od ključnih alata za zaštitu mora. – istaknula je na početku Zrinka Jakl, voditeljica Odjela za zaštitu prirode u Suncu.
Trening je okupio stručnjake iz Hrvatske i Italije koji su pokazali kako građani, ronioci, nautičari, ribari i svi ljubitelji mora mogu postati važni saveznici u očuvanju Jadrana.
Zašto su građani važni za zaštitu mora?
Odmah na početku treninga istaknuto je da, unatoč napretku tehnologije i automatizacije, ljudska komponenta kao promatrača prirode i dalje je jako važna.
– Kada netko osobno vidi devastaciju obale i sidrenje u livadama posidonije ili pak uoči plemenitu perisku i dobrog dupina, puno se snažnije emocionalno povezuje s problemom, odnosno pojavom neke vrste i spremniji je reagirati i dojaviti opažanje. – objasnila je Jelena Kurtović Mrčelić iz Javne ustanove „More i krš“, jednog od partnera na projektu BIOPRESSADRIA. Pritom je okupljenima svrnula pažnju na aplikaciju za prijavu opažanja morskih vrsta na području Paklenih otoka Jeste li vidjeli?.
Upravo zato građanska znanost ne znači samo prikupljanje podataka. Ona povezuje ljude i prirodu te promatrače pretvara u aktivne sudionike zaštite okoliša.
– Građanska znanost počinje povjerenjem. More je vrlo izazovno za pratiti, zato sam se uvjerio da se vrijedni „morski“ podaci rađaju iz odnosa, ne iz jednokratnog prikupljanja opažanja. Zato građanin nije samo izvor podataka, nego partner u učenju i istraživanju. – poručio je Pero Ugarković, koji je i sam građanin znanstvenik i koji je u želji da okupi takvu zajednicu na jednom mjestu, pokrenuo Facebook grupu „Živi svijet Jadranskog mora“, koja danas okuplja gotovo 70.000 članova.
Sudionici treninga posebno su naglasili kako u Hrvatskoj postoji sve više primjera građanske znanosti na kopnu, dok je more još uvijek nedovoljno istraženo i praćeno. Upravo zato projekti poput BIOPRESSADRIA žele uključiti građane u sustavno praćenje stanja Jadrana.
Meduze, dupini i invazivne vrste: svaka dojava može biti važna
Jedna od glavnih tema treninga bila je kako građani mogu pomoći znanstvenicima u praćenju morskih vrsta koje je teško sustavno pratiti bez pomoći ljudi na terenu.
Primjer su meduze i rebraši, čije je pojavljivanje teško predvidjeti. Zbog toga je Institut za oceanografiju i ribarstvo razvio aplikaciju RebrashNET putem koje građani mogu prijaviti opažanja različitih želatinoznih morskih organizama u stvarnom vremenu.
– Građanska znanost značajno doprinosi praćenju meduza i rebraša jer omogućuje stalnu pokrivenost velikih područja i stvaranje velikih baza podataka. – istaknula je znanstvenica Olja Vidjak.
Slična je situacija i s morskim sisavcima. Grgur Pleslić iz organizacije Plavi svijet predstavio je kako građani već godinama pomažu u praćenju dupina i kitova u Jadranu. Zahvaljujući dojavama građana, 2020. godine zabilježena su važna opažanja velikih kitova u području Velebitskog kanala i Kvarnerića.
Luka Katušić iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, prezentirao je niz nacionalnih platformi za sudjelovanje građana u prikupljanju podataka o stanju prirode te istaknuo vrijednost ovakvih podataka za procjene stanja prirode na nacionalnoj razini. Predstavio je i BioAtlas, novo uspostavljeni portal kao središnje mjesto za pohranu i pregled podataka o bioraznolikosti Hrvatske te iNaturalist, jednu od najpopularnijih aplikacija u svijetu za prikupljanje opažanja i identificiranje živog svijeta, koja okuplja živahnu zajednicu znanstvenika, prirodoslovaca i zaljubljenika u prirodu.
U prikupljanju podataka o moru posebna pažnja posvećena je prikupljanju podataka o ugroženim vrstama kao što je sklat i plemenita periska te invazivnim vrstama poput vatrenjače, plavog raka i invazivnih algi roda Caulerpa, čije širenje građani često prvi primijete.
– U razdoblju od 2000. do 2010. godine čak 85 % nalazišta invazivne alge Caulerpa cylindracea pronašli su upravo korisnici mora, poglavito ronioci. – istaknuo je biolog Ante Žuljević iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Ronioci kao prvi promatrači promjena u podmorju
Velik dio treninga bio je posvećen upravo ronilačkoj zajednici i njihovoj ulozi u zaštiti podmorja. Jer, uz ribare, upravo su ronioci ti koji su prvi promatrači okolišnih promjena.
Udruga Sunce predstavila je dugogodišnji monitoring livada posidonije – morske cvjetnice koja proizvodi kisik, pohranjuje ugljik i predstavlja jedno od najvažnijih staništa u Sredozemlju. Livade posidonije posljednjih desetljeća ozbiljno su ugrožene zbog sidrenja, obalne izgradnje i klimatskih promjena.
– U organiziranim monitoring aktivnostima do sada je sudjelovalo više od 100 ronioca svaki njihov zabilježeni izdanak, svaki metar transekta i svaki pod morem ispisan podatak vrijedan doprinos očuvanju posidonije i ravnoteže našeg plavog ekosustava – istaknula je Karla Jelić iz udruge Sunce.
Kako to izgleda s talijanske strane predstavile su Evelina Idini i Valentina Rossi, okolišna fondacija Marevivo, dok je Andrea Rismondo iz talijanske organizacije SELC pojasnio pojam znanstvenog ronjenja i protokole te na koji način su važni za sigurnost ovog tipa ronjenja i kvalitetu prikupljenih podataka.
– Znanstveno ronjenje omogućuje izravno promatranje morskih staništa, podvodna mjerenja i dokumentiranje, ekološki monitoring, brzu procjenu promjena u okolišu i primjenu mjera očuvanja. Znanstveno ronjenje pretvara podvodno promatranje u validiranu znanstvenu aktivnost. – objasnio je Rismondo.
Kako građani mogu prijaviti problem u okolišu?
Građanska znanost nije važna samo za praćenje i zaštitu vrsta, nego i za prijavu problema u okolišu.
Pravnica udruge Sunce Eva Šore predstavila je konkretne primjere prijava građana u Splitsko-dalmatinskoj županiji vezanih za nasipavanje obale, ilegalne radnje na pomorskom dobru, otpad i oštećenja livada posidonije.
Međutim, da bi nadležne institucije reagirale, potrebno je postali kvalitetnu prijavu slučaja. To uključuje navođenje datuma i vremena opažanja, lokaciju događaja ili GPS koordinate, opis i opseg onečišćenja, podatke o mogućem izvoru onečišćenja te fotografije ili videozapise događaja.
Građani se mogu obratiti izravno nadležnim institucijama, ali i Zelenom telefonu udruge Sunce.
– Prva linija zaštite okoliša nisu institucije, nego ljudi koji primijete problem i odluče reagirati. – poručila je Šore.
More trebamo promatrati zajedno
Trening „Građani – motritelji stanja Jadranskog mora“ održan je u sklopu projekta BIOPRESSADRIA, prenio je važnu poruku: zaštita mora ne može biti odgovornost samo znanstvenika i institucija. Ljudi koji svakodnevno borave na moru (ronioci, nautičari, ribari, kupači i svi zaljubljenici u Jadran) mogu postati ključni saveznici u očuvanju prirode jer kada građani sudjeluju u znanosti, podaci postaju snažniji, zajednice informiranije, a odluke kvalitetnije.
– Zato želimo pozvati sve građane da se uključe u aktivnosti građanske znanosti, koriste dostupne aplikacije za dojavu opažanja i prijavljuju promjene koje primijete u okolišu. Jer more najbolje možemo zaštititi onda kada ga promatramo zajedno. – rekla je Jakl za kraj treninga.
