Ispod površine mora kriju se čitavi svjetovi koje rijetko imamo priliku vidjeti. Među njima su i morski grebeni, jedno od najvrjednijih, ali i najosjetljivijih staništa u Jadranu.
Kako nam je ljeto stiglo, tako se odradio i prvi ovogodišnji teren ronilačke ekipe Sunca. Ovoga smo puta ronili na Paklenim otocima, gdje smo započeli monitoring morskih grebena s ciljem prikupljanja podataka koji će nam omogućiti praćenje njihova stanja kroz vrijeme.
Na terenu su nam se pridružili partneri iz Javne ustanove More i krš te znanstvenica i dugogodišnja istraživačica morskih grebena Silvija Kipson. Zajedno smo prikupili podatke koji će poslužiti kao polazište za praćenje stanja ovih vrijednih staništa prije uspostave zone stroge zaštite. A kako je izgledao cijeli taj proces, otkrivamo u nastavku.
Kako izgleda jedan dan na terenu?
Dan započinje rano, već oko 6:30. Prije isplovljavanja priprema se ronilačka oprema, ali i sva oprema potrebna za rad pod morem: podvodne pločice za bilježenje podataka, mjerne trake za transekte, ravnala, kaliperi za mjerenje ježinaca te foto i video oprema.
Tijekom šest dana odradili smo ukupno dvanaest zarona. Prvi zaron svakoga dana bio je najdublji, do 40 metara, gdje smo pratili stanje gorgonija na koraligenskim grebenima. Spuštanje prema 40 metara dubine uvijek je poseban doživljaj. Sa svakim metrom more postaje tiše, svjetla je sve manje, a temperatura osjetno niža.
Iz plavetnila polako se počinju nazirati obrisi grebena i prve kolonije gorgonija. Tada kreće posao: fotografiranje te bilježenje visine i stupnja oštećenosti svake kolonije. Svaki pokret mora biti promišljen jer jedan nepažljiv zamah perajom ili dodir opremom može oštetiti ove osjetljive organizme. Drugi zaron odvijao se na manjim dubinama, gdje smo proučavali infralitoralne grebene. Ondje smo bilježili vrste riba, mjerili ježince, procjenjivali pokrovnost algi i drugih organizama te snimali transekte koji će nam pomoći u daljnjoj analizi stanja grebena.
Terenski rad nije uvijek lagan. Nakon nekoliko dana ranih buđenja, dva zarona dnevno i sati provedenih na suncu, umor se polako počeo osjećati. Jedno jutro krenuli smo prema lokaciji pomalo bezvoljno, no more je imalo druge planove. Na samom dolasku dočekala su nas dva dupina. U nekoliko trenutaka nestali su i umor i pospanost, svi smo se razbudili, raspoloženje se potpuno promijenilo, a dan je odmah krenuo u puno boljem tonu.
Gorgonije – tihi svjedoci promjena u moru
Dubine, većini ljudi skrivene i nedostižne, kriju organizme koji oduzimaju dah svakome tko ih ima priliku vidjeti. Među njima su gorgonije (Paramuricea clavata i Eunicella cavolini), razgranate kolonijalne životinje koje izgledom podsjećaju na podvodna stabla. Njihove kolonije pružaju zaklon i životni prostor brojnim drugim organizmima te su važan dio koraligenskih grebena.
Posljednjih godina uvjeti u kojima žive postaju sve izazovniji. Sve učestaliji morski toplinski valovi povezani su s pomorima gorgonija koji su posljednjih godina zabilježeni na brojnim područjima Mediterana, uključujući i Jadran.
Na terenu smo vidjeli da posljedice toplinskih valova nisu zaobišle ni ovo područje. Na dijelu kolonija bili su vidljivi znakovi oštećenja i odumiranja grana, no, nasreću, naišli smo i na zdrave gorgonije koje ulijevaju nadu i potvrđuju koliko je važno nastaviti pratiti njihovo stanje.
Što sve pratimo na grebenima?
Osim gorgonija, pratili smo i populacije dviju vrsta ježinaca (Arbacia lixula i Paracentrotus lividus). Njihov omjer može nam dati vrijedne informacije o promjenama u okolišu. Dok prva vrsta bolje podnosi toplije more, ona potonja karakterističnija je za hladnije uvjete.
Tijekom monitoringa razvlačili smo transekte uz koje smo bilježili svaku jedinku, određivali vrstu te kaliperom mjerili njezin promjer. Istovremeno smo provodili i vizualni cenzus riba te procjenjivali pokrovnost algi i drugih organizama koji čine zajednicu grebena. Time smo dobili cjelovitiju sliku o stanju cijelog ekosustava.
A dok smo mjerili ježince i zapisivali podatke, odjednom smo primijetili dva velika oka kako nas promatraju iz male pukotine među stijenama. Bila je to hobotnica koja je, čini se, bila jednako znatiželjna prema nama koliko smo mi bili prema njoj. Nekoliko minuta oprezno je provirivala iz svog skrovišta, kao da pokušava shvatiti što to radimo, prije nego što se ponovno povukla među stijene. Takvi trenuci uvijek izmame osmijeh i podsjete nas da smo mi u podmorju samo privremeni gosti.
Zašto su morski grebeni važni?
Iako ih većina ljudi nikada ne vidi, morski grebeni pravi su podvodni gradovi. Njihove stijene dom su brojnim algama, spužvama, koraljima, mekušcima, rakovima i ribama koje na njima pronalaze zaklon, hranu i mjesto za razmnožavanje.
Upravo ta velika bioraznolikost čini ih jednim od najvrjednijih staništa u Jadranu, ali istovremeno je riječ i o vrlo osjetljivim ekosustavima. Klimatske promjene, porast temperature mora, sidrenje i druge ljudske aktivnosti ostavljaju trag na ovim vrijednim staništima.
Upravo zato važno je redovito pratiti njihovo stanje kako bismo na vrijeme uočili promjene i mogli planirati učinkovite mjere zaštite.
Posao ne završava izlaskom iz mora
Kad završimo s ronjenjem, posao još nije gotov. Nakon povratka na kopno slijedi ispiranje i spremanje opreme, pregled fotografija i videozapisa te unos svih podataka prikupljenih tijekom zarona. Svako mjerenje, svaka fotografija i svaka zabilježena vrsta dio su velike slagalice koja će nam pomoći razumjeti kako se morski grebeni mijenjaju kroz vrijeme.
Monitoring koji provodimo dio je aktivnosti projekta The MedFund – Podrška uspostavi zaštićenog morskog područja u akvatoriju Paklenih otoka, čiji je cilj utvrditi početno stanje grebena na Paklenim otocima prije uspostave zone stroge zaštite te razviti dugoročni program praćenja njihova stanja.
Prikupljeni podaci poslužit će kao temelj za buduće praćenje stanja grebena i procjenu učinkovitosti mjera zaštite. Pomoći će nam bolje razumjeti kako klimatske promjene i ljudske aktivnosti utječu na jedno od najvrjednijih staništa našeg mora.
Iako su dani na terenu dugi i zahtjevni, svaki zaron donese neko novo saznanje i još jedan razlog više zašto je očuvanje naših morskih grebena toliko važno.
Autor naslovne fotografije: Tonka Dujmović.
