Što povezuje njorku, morskog kulika, glavatu želvu, posidoniju, morske špilje te muljevita i pješčana dna? Odgovor je projekt ASPEH – Adriatic SPEcies and Habitats of coastal areas. Tijekom posljednje dvije i pol godine partneri iz Hrvatske i Italije zajednički su radili na unapređenju zaštite ovih vrijednih vrsta i staništa Jadrana, razvijajući planove očuvanja, provodeći istraživanja te podižući svijest javnosti o važnosti očuvanja prirodne baštine.
Dana 9. i 10. rujna 2026. godine u Rosolina Mareu, u talijanskoj regiji Veneto, održana je završna konferencija projekta ASPEH. Konferencija, čiji je domaćin bio Regionalni park Delta rijeke Po, okupila je projektne partnere, stručnjake, predstavnike institucija i druge dionike iz Hrvatske i Italije kako bi predstavili rezultate projekta, razmijenili iskustva te raspravili o budućim izazovima i mogućnostima za zaštitu obalnih i morskih ekosustava Jadrana.
Predstavljanje rezultata projekta ASPEH
Prvi dan konferencije bio je u potpunosti posvećen predstavljanju projektnih aktivnosti i rezultata. Sudionici su imali priliku upoznati se s postignućima projekta kroz stručna izlaganja, promotivne materijale i projekciju video sadržaja nastalih tijekom provedbe projekta. Predstavljeni su rezultati vezani za očuvanje ciljnih vrsta i staništa, kao i razvijeni planovi upravljanja i zaštite. Konferencija je ujedno bila prilika za upoznavanje šire stručne javnosti s projektom ASPEH te za razmjenu iskustava i dobrih praksi među organizacijama i institucijama koje se bave zaštitom prirode.
Posebna pažnja posvećena je rezultatima ostvarenima na pilot područjima. Predstavljene su aktivnosti zaštite njorke u području Torre Guaceto, gdje su provedeni monitoring vrste i istraživanja vegetacije močvarnih staništa, uz korištenje metoda daljinskih istraživanja za praćenje promjena u okolišu. Izlaganja su pokazala koliko su dugoročna istraživanja i sustavni monitoring važni za donošenje učinkovitih mjera očuvanja ugroženih vrsta i njihovih staništa.
Od pješčanih plaža do livada posidonije i morskih špilja
Među hrvatskim rezultatima predstavljena su istraživanja provedena na pješčanim plažama Vela Pržina i Bilin Žal na otoku Korčuli, jednim od rijetkih pješčanih plaža u Hrvatskoj. Tijekom osmomjesečnih istraživanja analizirani su sediment, mineralni sastav, morfologija plaža i njihova osjetljivost na klimatske promjene. Rezultati su pokazali da, iako na prvi pogled slične, ove plaže imaju različite izvore sedimenta, različitu dinamiku i različite izazove očuvanja. Posebno je naglašena važnost livada posidonije u zadržavanju sedimenta i očuvanju stabilnosti obale te potreba za prilagođenim mjerama upravljanja za svaku lokaciju.
Sudionicima su predstavljeni i rezultati monitoringa posidonije, jednog od najvažnijih morskih staništa Mediterana. Kroz projekt su dodatno razvijeni pristupi praćenju stanja Natura 2000 morskih staništa, s ciljem prikupljanja podataka potrebnih za kvalitetno upravljanje i dugoročnu zaštitu ovog vrijednog ekosustava. Istaknuto je kako livade posidonije imaju ključnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti, skladištenju ugljika i zaštiti obale od erozije.
Predstavljeni su i rezultati aktivnosti usmjerenih na zaštitu morskih špilja u Viškom arhipelagu, jednih od najosjetljivijih morskih staništa na Jadranu. Kako bi se smanjio pritisak posjećivanja i spriječio ulazak plovila na motorni pogon u Medvidinu špilju, postavljena je plutajuća zaštitna barijera. Uz nju je postavljena i informativna ploča s pravilima ponašanja za posjetitelje. Ova aktivnost odražava jedan od ključnih ciljeva projekta ASPEH, a to nije samo provedba mjera zaštite, već i poticanje promjene ponašanja korisnika prostora kroz edukaciju i podizanje svijesti o važnosti očuvanja prirode.
U sklopu projekta proveden je monitoring morskih špilja te pregled prisutnih vrsta i zajednica kako bi se bolje razumjelo njihovo stanje i potrebe očuvanja. Nažalost, posljedice masovnog posjećivanja i neodgovornog ponašanja vidljive su na mnogim lokalitetima, a osobito u ovako osjetljivim staništima. Kako bi se dodatno unaprijedila zaštita, ploče s pravilima ponašanja postavljene su na ulazima u sve morske špilje u viškom arhipelagu koje su zaštićene kao spomenici prirode te na lokalitetima unutar značajnog krajobraza Stiniva i rezervata Stupišće. Ove aktivnosti predstavljaju važan korak prema usklađivanju korištenja prostora s potrebama očuvanja vrijednih morskih ekosustava.
Učenje iz primjera dobre prakse
Drugoga dana konferencije sudionici su imali priliku posjetiti Botanički vrt unutar Regionalnog parka Delta rijeke Po te se na terenu upoznati s aktivnostima upravljanja i očuvanja prirodnih staništa. Tijekom obilaska predstavljeni su načini održavanja vrijednih staništa, mjere koje se provode za njihovu zaštitu te izazovi s kojima se upravitelji zaštićenih područja susreću u svakodnevnom radu.
Poseban naglasak stavljen je na važnost uključivanja lokalne zajednice u procese očuvanja prirode, ali i na potrebu promjene ponašanja posjetitelja. Iskustva Regionalnog parka pokazala su da uspješna zaštita prirode ne ovisi samo o mjerama upravljanja i zakonskoj zaštiti, već i o razumijevanju i odgovornom ponašanju svih korisnika prostora. Upravo je to jedna od ključnih poruka projekta ASPEH: da su edukacija, podizanje svijesti i aktivno uključivanje ljudi jednako važni kao i same konzervacijske mjere.
Suradnja koja se nastavlja i nakon završetka projekta
Osim stručnog dijela programa, konferencija je pružila prostor za susret, razgovor i razmjenu ideja među partnerima i dionicima. Upravo su neformalni razgovori tijekom pauza i zajedničkih aktivnosti pokazali koliko su važni međunarodna suradnja i umrežavanje u zaštiti prirode. U takvim se trenucima ideje nadograđuju, otvaraju se nova pitanja i rađaju neke nove inicijative. Nikada se ne zna koji će novi projekt proizaći iz jednog razgovora, niti kakvi će se kontakti, suradnje i prijateljstva razviti upravo kroz ovakve susrete.
Iako se projekt ASPEH približio svom završetku, njegovi će rezultati nastaviti živjeti kroz izrađene planove očuvanja, prikupljena znanja i iskustva te uspostavljene suradnje. Projekt je pokazao da učinkovita zaštita prirode zahtijeva zajednički rad znanstvenika, upravljača zaštićenim područjima, institucija, lokalnih zajednica i građana.
S novim spoznajama, iskustvima i uspješno provedenim projektom nastavljamo dalje dijeliti stečena znanja, povezivati ljude i institucije, podizati svijest o potrebi promjene našeg odnosa i ponašanja prema prirodi te raditi na njezinoj zaštiti. Jer priroda čiji smo dio nije samo prostor koji trebamo očuvati, već zajednička vrijednost o kojoj ovisimo i za koju svi možemo dati svoj doprinos.
