Naše obale, plaže i podmorje kriju bogat i raznolik život. Međutim, sve veći pritisak turizma i nesvjesnog ponašanja posjetitelja negativno utječe na zaštitu morskih vrsta i staništa.
Potopljene i djelomično potopljene špilje, muljevita i pješčana dna izložena za vrijeme oseke te livade posidonije među najranjivijim su staništima u našem dijelu Mediterana. Osim staništa, i njihove životinjske stanovnike – poput patke njorke, morskog kulika i glavate želve – treba promatrati s poštovanjem i oprezom.
Stoga smo ovog ljeta, u sklopu projekta ASPEH – Adriatic SPEcies and Habitats of costal areas, izradili vodič kako se odgovorno ponašati u tim trima staništima, ali i što učiniti ako se nađemo u blizini ugroženih vrsta. Ovaj vodič nije lista zabrana, nego poziv na očuvanje Jadranskih blaga.
Potopljene i djelomično potopljene špilje
Morske špilje zadivljuju prirodnim oblicima koji su se oblikovali desecima tisuća godina pod djelovanjem mora, valova i stijena. No, one nisu samo geološki fenomen, one su i važna staništa prepuna života. U njima obitavaju razne vrste, od spužvi i školjkaša, preko rakova i riba, pa sve do šišmiša. Špilje pružaju sklonište, mrjestilišta i hranilišta mnogim vrstama te povezuju različite priobalne ekosustave, čime pridonose genetskoj raznolikosti i otpornosti populacija.
S obzirom na to da ih u Sredozemlju ima više od 3.000 i da su osjetljive na promjene u okolišu i ljudsku prisutnost, njihova zaštita iznimno je važna. Ono što je priroda stvarala tisućljećima, neodgovorno ponašanje čovjeka može uništiti u vrlo kratkom vremenu. Ulazak u špilje bez adekvatnog znanja, opreme ili dozvole može trajno narušiti ravnotežu ovih prostora.
Vodič za odgovorno ponašanje
- Špilje dostupne za javnost posjećujte isključivo uz stručno vodstvo.
- Ne dodirujte stijene – ono može biti dom mikroskopskih organizama čiji je opstanak vezan za netaknute površine.
- Ne uzimajte ništa iz špilje, čak ni kamenčiće ili školjke.
- Ne ostavljajte ništa u špilji.
- Nastojte ne proizvoditi buku i upotrebljavati umjetnu rasvjetu jer su mnoge životinje, osobito one koje žive u tami, izuzetno osjetljive na promjene u okolišu.
Muljevita i pješčana dna izložena za vrijeme oseke
Jadransko more, koje okružuju obale Italije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Albanije, dom je tisućama plaža. Među njima se nalaze i muljevita i pješčana dna, koja za vrijeme oseke ostaju nepokriveni morem. Iako na prvi pogled mogu djelovati neupadljivo, ova staništa ključna su za očuvanje bioraznolikosti i ravnoteže obalnog ekosustava. Pružaju mjesta za mrijest i hranjenje brojnim vrstama ptica, riba, rakova i školjkaša. Osim toga, muljevita i pješčana dna smanjuju valnu energiju i štite obalu od erozije te pohranjuju ugljik, doprinoseći borbi protiv klimatskih promjena. Njihova sposobnost filtriranja onečišćenja dodatno naglašava potrebu za zaštitom.
Ipak, zbog porasta turizma, zagađenja i klimatskih promjena, sve su ugroženija. Njihov nestanak doveo bi do gubitka brojnih ekosistemskih usluga. Zato, kada istražujete takva područja, trudite se ne uznemiravati životinjski svijet.
Vodič za odgovorno ponašanje
- Ne kopajte sediment.
- Ne skupljajte školjke ili živa bića jer svaka karika u ovom ekosustavu ima svoju ulogu u održavanju ravnoteže
- Ne ostavljajte otpad iza sebe.
- Promatrajte bez diranja.
- Držite se podalje od životinja koje se gnijezde u ovom staništu.
Livade posidonije
Jadransko more skriva važno, iako često nevidljivo, blago: livade posidonije (Posidonia oceanica). Riječ je o endemskoj vrsti Sredozemlja i jednom od najvažnijih staništa podmorja – dom su za više od 20 % poznatih sredozemnih morskih vrsta. Ova morska cvjetnica proizvodi kisik, pohranjuje ugljikov dioksid, štiti obalu od erozije i dom je stotinama morskih vrsta. S obzirom na to da dnevno može proizvesti do 14 litara kisika po četvornom metru, naziva se “plućima Mediterana”. Raste izuzetno sporo – tek 1 cm godišnje – pa je svako sidrenje koje čupa njezine rizome dugoročno razorno.
Smatra se prioritetnim staništem u okviru mreže Natura 2000 i zbog svoje ekološke važnosti i osjetljivosti zakonski je zaštićena u Hrvatskoj. Klimatske promjene, onečišćenje, invazivne vrste i štetne ribolovne metode dodatno prijete ovom dragocjenom staništu.
Vodič za odgovorno ponašanje
- Ne sidrite se u livadama posidonije – sidro uvijek spustite na pješčana područja.
- Ne koristite mreže potegače
- Ne uklanjajte osušenu posidoniju s plaže jer i ona ima ulogu u hranjenju i zaštiti obale.
- Izbjegavajte ispuštanje otpadnih voda u more.
Morski kulik
Morski kulik (Charadrius alexandrinus) je mali ptić koji nastanjuje priobalna staništa diljem Europe, uključujući i jadransku obalu. Iako ga Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava svrstava u kategoriju najmanje zabrinjavajućih vrsta, njegove europske populacije padaju te su u Italiji drastično smanjene. Svojim neupadljivim bojama lako se stapa s okolinom i to ga štiti, ali istovremeno čini gotovo nevidljivim posjetiteljima plaža. Gnijezdi se neposredno na tlu, često samo nekoliko metara od zone ručnika te je izrazito osjetljiv na uznemiravanje – čak i kratkotrajna prisutnost ljudi može dovesti do napuštanja gnijezda.
Kao bioindikatorska vrsta, prisutnost kulika pokazatelj je očuvanosti staništa, pa je njegovo očuvanje ključno za cijeli obalni ekosustav. Znate li da se u Španjolskoj prisutnost morskog kulika smatra pokazateljem održivog upravljanja plažama?
Vodič za odgovorno ponašanje
- Ne hranite ih niti mijenjajte njihov način ishrane.
- Ne dirajte ih, ne tjerajte i ne uznemiravajte.
- Ne remetite njihov prirodni okoliš.
- Krećite se označenim stazama kako ne biste nagazili na gnijezda – njihova su jaja često gotovo nevidljiva.
- Budite oprezni s kućnim ljubimcima, osobito psima.
- Ne ostavljajte otpad jer on može privući grabežljivce koji ugrožavaju jaja i ptiće.
Glavata želva
Glavata želva (Caretta caretta) najčešća je vrsta morske kornjače u Jadranu, ali i jedna od najugroženijih. Kao jedini morski gmazovi u regiji, kornjače igraju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja koraljnih grebena i livada posidonije. No, samo oko 1 % mladunaca doživi spolnu zrelost. Glavne prijetnje uključuju slučajan ulov, sudare s brodovima, onečišćenje, gubitak staništa i klimatske promjene – koje zbog porasta temperature utječu i na spol mladunaca (toplije temperature pijeska „proizvoide“ ženke, a hladnije mužjake).
Zato, kad je vidite, ne približavajte joj se i ne uznemiravajte je. Nažalost, glavate želve sve češće stradavaju zbog našeg nemara. Sudari s brodovima i zaplitanje u ribarske mreže uzimaju im živote. Budimo odgovorni i savjesni – usporimo gdje treba, prijavimo ozlijeđene jedinke i podržimo odgovorno ribarenje. Njihov opstanak ovisi o našim postupcima.
Vodič za odgovorno ponašanje
- Ne hranite ih niti mijenjajte njihov način ishrane.
- Ne dirajte ih, ne tjerajte i ne uznemiravajte.
- Nemojte ih fotografirati iz neposredne blizine.
- Držite razmak – najmanje 3 metra.
- Izbjegavajte stvaranje buke.
- Ako je ozlijeđena, kontaktirajte najbližu veterinarsku službu ili stručnjake za morske kornjače, nikako nemojte pokušavati pomoći sami. Prema Protokolu za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja na području teritorija RH nazovite 112, broj ureda civilne zaštite koji će dalje pomoći oko postupanja.
Patka njorka
Patka njorka (Aythya nyroca) jedna je od najrjeđih vrsta patki u Europi, a povremeno ili stalno obitava i u priobalnim područjima Jadrana. Ova vrsta preferira mirna, plitka vodena staništa: lagune, močvare i mirne dijelove slatkovodnih zona uz more. Iako mala (do 55 cm duljine), igra veliku ulogu u ekosustavu, šireći biljke i sitne životinje među različitim vodenim površinama, doprinosi biološkoj raznolikosti.
Zbog nestanka i fragmentacije njihovih prirodnih staništa, broj njorki sve je manji. Osjetljive su na buku, zagađenje, invazivne vrste, lov i prisutnost ljudi, a posebno na uznemiravanje u vrijeme gniježđenja. Upravo zato njihova prisutnost u nekom području govori mnogo. To je znak očuvane, mirne i biološki raznolike sredine.
Vodič za odgovorno ponašanje
- Držite se na udaljenosti i ne pokušavajte im prići.
- Ne dirajte ih, ne tjerajte niti ozljeđujte.
- Ne remetite njihov prirodni okoliš.
- Budite oprezni s kućnim ljubimcima, osobito psima.
- Ne hranite ih niti mijenjajte njihov način ishrane.
- Ne upotrebljavajte dronove ni druge uređaje koji mogu uznemiriti ptice.
Svaka vrsta se računa, svako stanište je važno
Možda se pitate hoće li vaš oprez doista nešto promijeniti. Istina je da hoće! Svaka školjka koja ostane na svom mjestu, svaka ptica koja nije uznemirena i svaki komadić otpada koji ste ponijeli sa sobom dio su šire slike – slike u kojoj turizam i priroda ne stoje jedno protiv drugoga, nego jedno uz drugo.
Priroda Jadrana ne traži od nas spektakularna odricanja. Traži tišinu, poštovanje i prisutnost bez uništavanja. I zato, ovog ljeta, neka uživanje u prirodi bude odgovorno jer svaka vrsta se računa, svako stanište je važno!
Pozivamo vas da proširite svijest o odgovornom ponašanju na moru i uz more dijeleći objave sa službene Facebook stranice projekta! Sve informacije iz članka možete pronaći upravo na toj stranici. Za više informacija o samom projektu i drugim projektnim aktivnostima posjetite službenu web stranicu projekta.
Izvor naslovne fotografije: JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije