Kava za van, posudica za hranu, boca vode, paketići šećera… Pojedinačno se čine kao sitnice, no kada se njihova potrošnja zbroji tijekom cijele turističke sezone i godine, brojke postaju mnogo ozbiljnije. U 54 ugostiteljska i smještajna objekta obuhvaćena istraživanjem na području Grada Komiže procjenjuje se godišnja potrošnja veća od 1,2 milijuna komada jednokratnih plastičnih proizvoda.
Otok Vis, kao i brojni drugi turistički otoci, suočavaju se s brojnim izazovima u gospodarenju otpadom, osobito tijekom ljetnih mjeseci, kada se zbog izuzetno povećanog broja posjetitelja povećava i potrošnja jednokratnih proizvoda, a prvenstveno jednokratnih plastičnih boca za piće.
Kako smanjiti korištenje jednokratne plastike u HORECA (hoteli, restorani i kafići) sektoru te kako pridonijeti očuvanju mediteranskih otoka od važnijih je pitanja kojima se bavi Interreg Euro-MED projekt Loop Zone – Promicanje kružnog gospodarstva kroz zone smanjenog korištenja plastike na mediteranskim otocima, u kojem Sunce, u suradnji s Geoparkom Viški arhipelag i lokalnim dionicima, radi na pronalaženju održivih rješenja za grad Komižu. Prvi korak bilo je utvrditi stanje na terenu.
Odakle dolazi više od 11 tona jednokratne plastike godišnje?
Kako bismo otkrili koje vrste jednokratnih plastičnih proizvoda HORECA sektor najviše koristi, tijekom srpnja i kolovoza 2026. provedeno je terensko anketno istraživanje u Komiži. Istraživanje smo proveli u suradnji s Geoparkom Viški arhipelag, obuhvativši 54 ispitanika iz različitih vrsta smještajnih i ugostiteljskih objekata.
U uzorku su prevladavali apartmani, koji su činili 56 % ispitanika, zatim restorani s 26 % i barovi sa 17 %, dok su hoteli činili 4 % uzorka.
Prikupljeni podaci omogućili su procjenu godišnje potrošnje jednokratnih plastičnih proizvoda u obuhvaćenim objektima. Procijenjena ukupna masa iznosi 11.266 kilograma godišnje, a procijenjeni broj proizvoda doseže 1.243.963 komada godišnje. Važno je napomenuti da je ovo procjena stvorenog otpada, a ne stvaran mjeren broj kilograma u danu po posebnom objektu i poslovanju. Procjene su iznijeli vlasnici u ugostiteljstvu i pružatelja usluga spavanja.
Važno je detaljno pratiti vrste i količine proizvoda koji se koriste u svakodnevnom poslovanju jer tek kada znamo gdje nastaje najveći dio otpada, možemo odrediti koje mjere mogu donijeti najveće učinke.
Jednokratni poklopci za kavu i ostala pića, posude za hranu i boce za piće među najvećim izvorima plastičnog otpada
Analiza procijenjene godišnje mase jednokratne plastike pokazala je da najveći udio čine posude za hranu za van, s procijenjenih 4.012 kilograma godišnje. Slijede poklopci za čaše (2.262 kilograma), boce za sokove i ostala pića (1.659 kilograma) te boce za vodu (1.110 kilograma). Monodozna pakiranja koje čine male vrećice za šećer, sokove, med i slično – i čije je posluživanje EU od 12. kolovoza ove godine zabranila – čine dodatnih 1.094 kilograma. Čaše za piće teže 831 kilogram, a pribor za jelo i ostali proizvodi 620 kilograma godišnje.
Posebno je zanimljiva količina poklopaca za šalice. Iako se često doživljavaju kao sitan i gotovo zanemariv proizvod, na otoku se procjenjuje njihova godišnja potrošnja od 350.229 komada. To je približno 28 % svih evidentiranih jednokratnih plastičnih predmeta.
Ovaj rezultat pokazuje da se značajno smanjenje otpada može postići i promjenom naizgled malih navika, primjerice izbjegavanjem korištenja poklopaca onda kada uistinu nisu potrebni ili njihovom zamjenom održivijim alternativama.
Uz to, veliki potencijal za smanjenje otpada postoji kod ambalaže za hranu za van, jednokratnih boca za piće, malih jednokratnih pakiranja umaka i preljeva te higijenskih i proizvoda za čišćenje kao što su deterdženti, sapuni i slično. Upravo su te kategorije prepoznate kao prioriteti za daljnje djelovanje.
Koje mjere mogu smanjiti upotrebu plastike?
Na temelju prikupljenih podataka izrađena je procjena potencijala smanjenja otpada primjenom preventivnih mjera. Prema prezentiranim rezultatima, kombinacijom predloženih mjera moglo bi se izbjeći nevjerojatnih 10.137 kilograma jednokratne plastike godišnje, što odgovara približno 90 % procijenjene ukupne mase analiziranih proizvoda.
Među ključnim mjerama izdvajaju se:
- Zamjena jednokratnih posuda za hranu: uvođenje višekratnih posuda i sustava povratne kaucije može smanjiti potrebu za ambalažom koja se nakon jedne upotrebe baca. Procijenjeni potencijal smanjenja iznosi 4.012 kilograma godišnje.
- Ukidanje nepotrebnih plastičnih poklopaca: za napitke koji se konzumiraju na licu mjesta poklopci se mogu izostaviti, dok se za situacije u kojima su potrebni mogu razmotriti prikladne alternative, poput papirnatih poklopaca. Procijenjeni potencijal smanjenja iznosi 2.262 kilograma godišnje.
- Točionici i višekratne boce: omogućavanje pristupa lokacijama za ponovno punjenje vode (javne česme) i korištenje povratnih višekratnih boca može smanjiti potrošnju jednokratnih plastičnih boca. Procijenjeni potencijal smanjenja iznosi 2.769 kilograma godišnje.
- Rinfuzni umaci i preljevi: zamjena pojedinačnih jednokratnih pakiranja dozatorima za višekratnu upotrebu omogućuje smanjenje količine ambalažnog otpada. Procijenjeni potencijal smanjenja iznosi 1.094 kilograma godišnje.
Ove mjere polazište su za prilagodbu poslovnih praksi stvarnim potrebama ugostitelja i pružatelja usluga spavanja. Njihova uspješna primjena ovisit će o suradnji cijelog tog sektora, lokalnih vlasti i ostalih dionika te o odabiru rješenja koja su praktična i dostupna, prvenstveno iz razloga što i sami dobavljači nemaju i ne pružaju alternativna rješenja u ljetnom periodu, kada su takvi proizvodi najviše potrebni i kada se najviše upotrebljavaju.
Od istraživanja do konkretnih promjena u lokalnoj zajednici
Projekt Loop Zone ne zaustavlja se na prikupljanju podataka. Važan dio aktivnosti uključuje i povezivanje lokalnih dionika, prepoznavanje prepreka s kojima se susreću poduzetnici i zajedničko osmišljavanje mogućih rješenja.
Prikupljeni anketni odgovori obuhvatili su informacije o korištenju jednokratnih plastičnih proizvoda, poslovnim navikama, izazovima lokalnih poduzetnika i mogućnostima prelaska na održivije alternative.
Posebna se pozornost posvećuje se inicijativi Zero Plastic Beach, usmjerenoj na održivije prakse na plažama i u ugostiteljskim objektima uz more. Takav pristup povezuje odgovorno poslovanje s očuvanjem prirodnih vrijednosti koje čine grad Komižu privlačnim – za početak samim stanovnicima, a potom i posjetiteljima.
U sklopu dosadašnjih aktivnosti predstavljeni su i strateški dokumenti Grada Komiže i Splitsko-dalmatinske županije, koji predstavljaju važnu podlogu za daljnji rad. Uz to, suradnja s lokalnim dionicima i razmjena znanja važan su preduvjet za pronalaženje rješenja koja odgovaraju potrebama zajednice i mogu se primjenjivati u praksi.
Komiža i otok Vis kao primjer održivijeg turizma na Mediteranu
Loop Zone međunarodni je projekt koji okuplja 12 partnera iz šest zemalja, a aktivnosti provodi na pet mediteranskih otoka: Visu u Hrvatskoj, Formenteri u Španjolskoj, Salini u Italiji, Skiathosu u Grčkoj i Gozu na Malti. Cilj je razviti i testirati model zona smanjenog korištenja plastike, koji se može prilagoditi potrebama različitih otočnih zajednica.
Rezultati istraživanja na Visu prvi su korak prema preciznijem razumijevanju izvora jednokratne plastike u ugostiteljstvu i određivanju mjera koje mogu donijeti najveće smanjenje otpada. Sljedeći je korak prepoznate mogućnosti pretvoriti u konkretne promjene u poslovanju i svakodnevnim navikama.
Smanjenje jednokratne plastike nije samo pitanje izbora ambalaže. Ono podrazumijeva osvještavanje, odnosno promjenu načina na koji proizvodimo, poslužujemo, konzumiramo i ponovno koristimo proizvode. Kroz suradnju s lokalnom zajednicom i ugostiteljskim sektorom, projekt Loop Zone nastoji postaviti temelje održivijeg turizma na Visu i razviti model koji može poslužiti i drugim mediteranskim otocima.
Manje jednokratne plastike znači manje otpada i odgovorniji odnos prema moru i okolišu o kojima otočne zajednice ovise.
