Hrvatska se ponosi svojim jedinstvenim prirodnim bogatstvima, uključujući 17 zaštićenih područja, koje unutar svojih granica ne obuhvaćaju samo kopno, već i more. Ta su područja zaštićena u kategorijama nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, spomenik prirode i značajni krajobraz. Zone stroge zaštite koje ne dozvoljavaju ribolov i ostale oblike ekstrakcije resursa uspostavljene su u Nacionalnom parku Brijuni, Nacionalnom parku Kornati, Nacionalnom parku Mljet i Parku prirode Telašćica, ali u pitanju su vrlo malene površine, sa slabim nadzorom i provedbom zaštite na terenu.
Strategija EU za bioraznolikost do 2030. poziva na zaštitu 30 % površine europskog mora do 2030. godine, uključujući stavljanje trećine ove površine pod strogu zaštitu (10 %) te učinkovito upravljanje svim zaštićenim morskim područjima, usmjeravajući posebnu pozornost ka regulaciji ljudskih aktivnosti. Danas je u EU samo 3 % kopna i manje od 1 % morskih područja strogo zaštićeno.
Izazovi u zaštiti morskih područja Jadrana
Ako želimo obnoviti naše Jadransko more i riblji fond te odgovoriti na svjetske izazove klimatskih promjena, potrebni su nam hrabri potezi i zajednička vizija za budućnost morskog ekosustava Hrvatske.
Predstavnice Sunca su u Šibeniku, 14. studenog ove godine sudjelovale na Sastanku za planiranje razvoja suradnje s Hrvatskom mrežom morskih zaštićenih područja (HRMZP). HRMZP je inače neformalna mreža osnovana 2021. godine, u sklopu MedPAN-a (Mediteranske mreže morskih zaštićenih područja), s ciljem jačanja zaštite morskog ekosustava i stvaranja koherentne mreže zaštićenih područja na hrvatskoj strani Jadrana. Okuplja 15 javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim morskim područjima.
Na strateškom sastanku sudjelovalo je više od 60 stručnjaka iz raznih institucija koje se bave istraživanjem i zaštitom podmorja, uključujući predstavnike javnih ustanova, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, istraživačkih instituta i nevladinih organizacija.
Istaknulo se kako su morska zaštićena područja pod pritiscima masovnog turizma, neodrživog ribolova, onečišćenja otpadom i otpadnih voda, kao i klimatskih promjena. Te ugroze negativno utječu na morska i obalna staništa i vrste.
Slijedom toga, HRMZP je za buduće razdoblje identificirala ključne i prioritetne aktivnosti. Posebna pažnja bit će posvećena uspostavi i praćenju stanja ciljnih morskih stanišnih tipova, zagovaranju održivih praksi, poput ekološkog sidrenja, organizaciji i provedbi akcija čišćenja obale i podmorja te sustavnom praćenju morskog otpada. Planirana je intenzivna suradnja s drugim sektorima te osnivanje radnih skupina kako bi se osigurala učinkovitija zaštita i održivo upravljanje u ovim područjima. U planu je i formalizacija pravnog okvira, što će omogućiti prijavu na projektne natječaje i osiguranje dodatnih resursa.
Online sastanci poslužit će za razmjenu informacija među članicama mreže i koordinaciju aktivnosti. Izradit će se i mrežna stranica koja će povećati vidljivost aktivnosti mreže i olakšati komunikaciju među članicama, partnerima i javnosti.
Rješenja Sunca za smanjenje pritiska na more
Sunce se dugi niz godina bavi istaknutim problematikama te prati svjetski priznate dobre prakse. Jedan od primjera učinkovitog upravljanja i zaštite, koji nam služi kao inspiracija, jest zaštićeno morsko područje Apo u Filipinima, poznato po uspješnom balansiranju očuvanja prirode i održivog korištenja resursa.
Jedan od glavnih izazova u zaštiti morskih područja na Jadranu je nedostatni nadzor. U sklopu projekta EFFICIENTN2K, Sunce se fokusira na poboljšanje učinkovitosti provedbe zaštite na terenu. Ovaj projekt obuhvatio je temeljitu analizu zakonodavnog i institucionalnog okvira, održali smo specijalističke seminare za čuvare prirode i akcije informiranja na ključnim lokacijama poput Zlatnog rata i Šćedra. Prekogranična suradnja s drugim zemljama u regiji omogućit će dijeljenje podataka i zajedničke mjere koje čine nadzor učinkovitijim.
Intenzivan nautički turizam i slobodno sidrenje predstavljaju ozbiljan pritisak na morske ekosustave Jadrana, posebice na osjetljive livade morskih cvjetnica poput posidonije. Sunce se bavi ovom problematikom u projektu BIOPRESSADRIA, koji promiče postavljanje ekoloških sustava sidrenja i regulaciju sidrenja u područjima rasprostranjenosti posidonije. Ovo bi rješenje smanjilo negativan utjecaj na ove važne ekosustave i doprinijelo bi održivosti turizma i morskog života.
Na Jadranu postoji velik pritisak na biološku raznolikost, zbog čega je važno razviti zajedničke strategije za očuvanje prirodne baštine i krajolika. Projekt ASPEH ima u cilju smanjenje ovog pritiska, a to će postići definiranjem zajedničkih alata za očuvanje zaštićenih vrsta i staništa. Sunce se u okviru ovog projekta bavi podizanjem svijesti o ključnim staništima i vrstama, uključujući potopljene i djelomično potopljene špilje, muljevita i pješčana dna koja nisu prekrivena morem u vrijeme oseke, livade posidonije, njorku, morskog kulika i glavatu želvu. S pomoću kampanje “Jadranska blaga“, Sunce nastoji educirati lokalnu zajednicu, turiste i mlade, s posebnim naglaskom na škole.
Suradnjom do promjena
Ovi projekti nisu samo primjer kako Sunce odgovara na izazove zaštite prirode, već i kako aktivno doprinosimo svjetskim dobrim praksama u zaštiti morskih ekosustava. U suradnji s međunarodnim partnerima i implementacijom inovativnih rješenja, nastojimo očuvati biološku raznolikost Jadrana za buduće generacije.
Inače, ovaj sastanak bio je odlična prilika za razmjenu tih iskustava i planiranje buduće suradnje na zajedničkim izazovima u očuvanju mora. Zajednički pristup nam se u 26 godina djelovanja pokazao kao dobitna formula za postizanje promjena.
Sastanak nam je dao priliku i da aktivno doprinesemo formuliranju strategija i konkretnih mjera za očuvanje Jadranskog mora, koje, iako zauzima samo oko 5,5 % površine Sredozemnog mora, ima izuzetnu visoku bioraznolikost ekosustava i vrsta ključnih za održavanje ravnoteže morskog okoliša. Procjenjuje se da čak 49 % poznatih oblika života u Sredozemnom moru obitava upravo u Jadranskom moru!
Ako i vi želite pridonijeti zaštiti Jadrana, podijelite ovaj članak na društvenim mrežama ili nam pošaljite upit na [email protected] jer, zapamtite, i građani mogu biti važni saveznici u očuvanju našeg mora!