Nevidljivi problem koji izaziva nepovratnu štetu u prirodi: jedno su od rješenja ekološka sidrišta

govornici-okrugli-stol-javni-nastup-prezentacija

Što je zajedničko turizmu i posidoniji? Nažalost ništa – jer dok jedno cvijeta, drugo vene. Svakoga ljeta svjedočimo istom scenariju, a to je da procvat nautičkog turizma uništava morske livade posidonije. I premda na devastaciju morske cvjetnice utječe više čimbenika, čini se da najveću i nepovratnu štetu uzrokuje sidrenje (koje je posljedica razvoja nautičkog turizma). Jer kako sidro ore po dnu, tako ono čupa i uništava ovu itekako korisnu biljku.

Poznata i kao morska trava, znanstvenici je opisuju kao pluća Mediterana jer livade posidonije pretvaraju ugljični dioksid u kisik u većoj mjeri nego što to čine šume na kopnu. Ali, unatoč njezinoj korisnosti, djelovanje čovjeka u posljednjih nekoliko desetljeća uzrokovalo je smanjenje površina livada posidonije u Mediteranu za više od 30 %. To je veliki problem jer da bi se obnovila jedna takva livada, potrebno je cijelo jedno stoljeće!

posidonija-kornati-posidonia-oceanica

Sve je svjesniji ovog problema i hrvatski turizam, pa je tako Županijska skupština Splitsko-dalmatinske županije na 27. sjednici, održanoj 29. travnja 2024. donijela Zaključak o donošenju Plana rasporeda nautičkih sidrišta Splitsko-dalmatinske županije.

Povodom toga 20. svibnja održano je predstavljanje Plana rasporeda nautičkih sidrišta SDŽ-a u prostorijama Mediteranskog instituta za istraživanje života (MedILS). Tamo su uz predstavnike SDŽ-a kao naručitelja, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode SDŽ More i krš kao koordinatora i tvrtke Obala d.o.o. kao izrađivača plana, sudjelovali i predstavnici Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce te koncesionara na pomorskom dobru.

Strateški dokument za zaštitu Nature 2000

Plan rasporeda nautičkih sidrišta Splitsko-dalmatinske županije predstavlja obvezujuće parametre za izradu prostornih planova uređenja gradova i općina te u daljnjem postupku izdavanja koncesija za gospodarsko korištenje nautičkih sidrišta.

– Studija sidrišta i Plan rasporeda sidrišta (koji se izradio na temelju studije) na određeni su način strateški dokument kojim ćemo kroz naredna desetljeća moći štititi našu Naturu 2000 na najadekvatniji mogući način. – obratio se u uvodnom pozdravu i Domagoj Lažeta, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u Splitsko-dalmatinskoj županiji More i krš.

– Prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama koji je izašao ove godine, sidrište se definira kao dio morskog akvatorija koje je namijenjeno za sidrenje ili vez plovnih objekata i ono se dijeli na nautička i morska prirodna sidrišta. – objasnila je Maja Mustapić, predstavnica izrađivača Obala d.o.o., istaknuvši da se navedeni Plan bavi nautičkim sidrištima.

Ekološka trajna sidrišta

– Moramo imati na umu da je 45 % površine lokacija pogodnih za sidrenje koje smo mi obrađivali u okviru studije sidrišta prekriveno livadama posidonije. Dakle, nautičari i posidonija vole ista mjesta. I zato su u ovom slučaju odlično rješenje ekološka trajna sidrišta. – nadovezala se Jelena Kurtović Mrčelić iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u Splitsko-dalmatinskoj županiji More i krš.

Riječ je o trajnim sustavima u kojima se bove na svakom sidrenom mjestu postavljaju metodom bušenja kroz pijesak i morski sediment u stijensku podlogu. S obzirom na prirodu postavljanja, utjecaj na morski sediment kratkotrajan je i zanemariv. Tijekom samog postavljanja, a kasnije i eksploatacije sidrišta, cijeli sidreni sustav nema nikakva dodira s biljnim pokrovom, što je iznimno važno za očuvanje morskih cvjetnica. Upravo je zbog toga ovakav sustav sidrenja ekološki prihvatljiviji u odnosu na postavljanje betonskih blokova.

– Sve je to detaljno objašnjeno u studiji. U njoj je oko 60 stranica posvećeno samo ekološkim sustavima sidrenja. – rekla je Kurtović Mrčelić, dodavši da će se upravo na temelju ovog Plana sljedeće dvije godine raditi kompletna dokumentacija za sidrišta na Paklenim otocima gdje je žarište nautičkog turizma. Aktivnosti će se raditi u sklopu projekta BIOPRESSADRIA, kojeg sufinancira Europska unija i na kojem je Sunce jedno od partnera.

Sunce zadnjih 15 godina provodi praćenje stanja livada posidonije. Prvo smo to radili unutar morskih nacionalnih parkova i parkova prirode, a s godinama smo monitoringom obuhvatili i mnoge druge kategorije zaštite, uključujući Natura 2000 područja. Park prirode Telašćica ima najdugovječniji monitoring i podatke praćenja u posljednjih 15 godina, provode ga svake dvije godine. Na Kornatima smo također radili vrlo intenzivno posljednjih godina na zaštiti livada posidonije u sklopu projekta SASPAS, a sad nam je krenuo i već spomenuti BIOPRESSADRIA u kojem ćemo nastaviti raditi na ovoj tematici. – rekla je Matea Špika, viša stručna suradnica u Odjelu za zaštitu prirode u Suncu.

S prijedloga na zakonsku obvezu

Nakon predstavljanja Plana, najavljen je okrugli stol s kojeg se najprije obratio Danijel Pušić, s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i jedan od autora studije sidrišta.

– Na studiji smo proveli oko šest godina intenzivnog stručnog i znanstvenog rada i pritom smo morali uzeti u obzir mnoge kriterije. Neki od najvažnijih bili su zahtjevi nautičara prema sidrištima, poslovno planiranje, ekološki aspekt i tako dalje – istaknuo je kratko Pušić.

– Ono što je ovaj Plan donio, a Studija koja mu je prethodila nije mogla, obvezujući je karakter. On je ipak sad dio županijskog prostornog plana i postoje sad procedure koje je nužno zadovoljiti u postupku izdavanja koncesija za gospodarsko korištenje nautičkih sidrišta. Sada više to nije preporuka nego obaveza. – nadovezala se Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet Splitsko-dalmatinske županije.

Kurtović Mrčelić dodatno je istaknula da koncesionari sad imaju zakonsku obvezu provođenja Plana te ih Javna ustanova poziva da im se slobodno obrate za pomoć i podršku pri uspostavi ekoloških sidrišta.

Potrebne su komunikacijske kampanje usmjerene nautičarima

Što se tiče nautičkog turizma, potreban je pojačani nadzor na terenu. I zato je dobro imati koncesionara na terenu, jer on brine, govori Kurtović Mrčelić. S time se složila i Ana Marija Jakas, predstavnica koncesionara na Šćedru, koja smatra da bi se u održavanju reda u tim područjima trebala više uključiti lučka kapetanija, koja jedina ima pravo izdavati kazne.

– S obzirom na to da smo 2015. godine imali situaciju da su nam u uvalu znale doći party ekipe s jedrilicama, s nekih 120 plovila, koje su smetale drugim gostima, ali i slobodnim sidrenjem uništavali posidoniju, drago mi je da sad imamo sređena sidrišta. Sređeni su i vezovi, zaposlenici prikupljaju otpad, pružamo stvarno dobru uslugu gostima… Mislim da je ovo puno bolje za lokalnu zajednicu. – govori Jakas.

Osim toga, Špika smatra da će danas svaki nautičar radije izabrati sidrenje na bovama nego slobodno sidrenje jer ipak je to puno sigurnija opcija za njih, a posebno za one neiskusne kojih preko ljeta ima dosta na moru. Potrebno je poraditi i na edukaciji i informiranju jer ljudi ponekad nisu ni svjesni da nešto rade pogrešno.

– Od uvođenja zabrane slobodnog sidrenja na španjolskim Balearima, lokalne su vlasti prvo tri godine provodili informativnu kampanju. Dakle, nije im bio cilj ispisivati kazne nautičarima, već ih prvo educirati. I oni su to super prihvatili. Osim toga, dosta većih brodova koji plove u Španjolskoj i Francuskoj, u kojima već postoji regulacija slobodnog sidrenja, dođu tijekom ljeta i na Jadran, tako da su njihovi kapetani već upoznati s problematikom zaštite livada posidonije. Neće im to biti strano kad jednog dana i kod nas regulacija zaživi do kraja. – rekla je Špika.

– Zahvaljujući ovom Planu mislim da možemo mnogo toga napraviti i da ćemo po pitanju očuvanja posidonije biti vodeći, ne samo kod nas, nego i u Mediteranu. – rekla je za kraj Kurtović Mrčelić.

biopressadria-eu

Tagovi: