Zaštićena područja jedan su od najvažnijih načina očuvanja prirode, a uspostava zona stroge zaštite posebno je važna za obnovu narušenih ekosustava, posebice morskih.
Kao odgovor na dramatičan gubitak bioraznolikosti kojem danas svjedočimo, članice Europske unije 2020. godine usvojile su EU Strategiju bioraznolikosti do 2030.
EU Strategija bioraznolikosti do 2030. predstavlja sveobuhvatni okvir za vraćanje prirode u naše živote, odnosno za postizanje ravnoteže između ljudskih aktivnosti i očuvanja bioraznolikosti.
Koji su ciljevi Strategije?
Cilj Strategije jest da do 2030. godine svaka zemlja članica doprinese uspostavi mreže učinkovitih zaštićenih područja na 30 % površine mora i 30 % kopna. Od tog ukupnog postotka, 10 % mora i 10 % kopna treba biti strogo zaštićeno.
Ovi ciljevi sukladni su ciljevima koji se donose u svijetu u okviru međunarodnih konvencija. Jasno je kako samo uspostava zaštićenih područja nije dovoljna. Stoga se prepoznaje važnost povezivanja s drugim strategijama, posebice onima usmjerenih na borbu protiv klimatskih promjena.
Ali nije sve u veličini i postocima. EU Strategija bioraznolikosti jasno govori kako je potrebno da zaštita bude učinkovita, a upravo je ostvarivanje učinkovitosti poseban izazov.
Kako zemlje članice trebaju provesti Strategiju?
Komisija je izradila niz smjernica o tome koja bi staništa i vrste zaštićena područja trebala obuhvatiti, što znači učinkovita zaštita i upravljanje, što znači stroga zaštita, kako uključiti dionike te kako će zemlje članice svoj napredak izvještavati Europskoj komisiji i javnosti. Posebno je naglašeno očuvanje ekosustava i staništa koja učinkovito pohranjuju ugljik (poput livada posidonije), izvornih šuma, područja iznimne bioraznolikosti te onih s velikim potencijalom za obnovu.
Smjernice su izrađene kako bi zemlje članice lakše ispunile političke obveze koje su preuzele usvajanjem Strategije. EU Strategija bioraznolikosti planira i uspostavu sustava za praćenja napretka u ostvarivanju ciljeva. U 2024. godini predviđeno je provođenje evaluacije napretka i, po potrebi uvođenje snažnijih pravnih i drugih mjera prema zemljama članicama.
Strategija se bavi ključnim prijetnjama morskom okolišu
Strategija ističe kako bi ljudske aktivnosti na moru trebale biti planirane, uzimajući u obzir osjetljivost i omogućavanje obnove morskih ekosustava.
Također, bavi se mnogim ključnim prijetnjama morskom okolišu, uključujući onečišćenje iz kopnenih izvora (poljoprivreda, plastika, industrijske i kućne otpadne vode, vađenje minerala), utjecaje turističkih aktivnosti (uništavanje morskih staništa, posebice livada posidonije) te ribarstvo.
Usredotočuje se na razorne učinke prekomjernog ribolova i štetnih ribolovnih praksi (npr. neselektivni ribolov, alati koji oštećuju morsko dno) i njihovu nespojivost s ciljevima očuvanja bioraznolikosti. Na ovaj način utire se put za snažnije djelovanje na smanjenju negativnih utjecaja ovih praksi na okoliš, ali i održivi ribolov.
Zaštićena područja u Hrvatskoj
U tijeku je revizija postojećih kategorija i površina pod zaštitom kako bi se dobili što točniji polazni podaci. Trenutačni podaci govore kako je u Europskoj uniji, u okviru mreže Natura 2000, zaštićeno ukupno 18 % kopna i 8 % mora, te dodatnih 8 % kopna i 3 % mora pod nacionalnim kategorijama zaštite, kao što su nacionalni parkovi, parkovi prirode i slično. Tek 3 % kopna i 1 % nalazi se pod strogom zaštitom.
U Hrvatskoj ekološka mreža (Natura 2000) zauzima 36,8 % kopnenog teritorija i 9,3 % mora pod nacionalnom jurisdikcijom (teritorijalno more i isključivi gospodarski pojas RH). Zaštićena područja pod nacionalnim kategorijama zaštite obuhvaćaju 13,37 % kopna i 1,93 % mora, većina su ujedno i dio ekološke mreže. Unutar ovih područja samo u nacionalnim parkovima, Parku prirode Telašćica i na području Jabučke kotline postoje male površine zona stroge zaštite. Trenutačno ne postoje javno dostupni podaci o postotku stroge zaštite, ali vjerojatnije je riječ o promilima, a ne postocima.
Očito je da Hrvatsku čeka još puno posla, ali gledajmo na to kao na priliku da krenemo prema održivijem korištenju našeg mora, kao zalog budućim generacijama i opstanku života na Zemlji.
More puno života
U svjetlu tih izazova, Sunce je odlučilo dati svoj doprinos gdje god bude potreban. Kao dio našeg angažmana, pokrenuli smo kampanju “More puno života” u cilju podizanja svijesti Hrvata o neophodnosti učinkovitih zaštićenih područja u moru, njihovim prednostima i dugoročnim koristima za zajednicu.
Pratite naše objave i pridružite nam se kako bismo zajedno radili na očuvanju naše prirodne baštine i osigurali bogatstvo života u našem moru za sadašnje i buduće generacije.