Nekoliko važnih napomena o „Lećevici“

U svjetlu novonastale, vrlo neugodne situacije s odlagalištem otpada Karepovac koja je pogodila Split, ali i okolne gradove i naselja, moramo pojasniti i kontekst namjeravane izgradnje novoga regionalnog Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici.

Naime, izrazito je važno shvatiti da je potrebno u potpunosti prihvatiti sva suvremena načela gospodarenja otpadom, a ponajprije vrlo ozbiljno uzeti u obzir red prvenstva gospodarenja otpadom kojeg propisuje Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17). Bez toga Lećevica, ali i bilo koji drugi Centar za gospodarenje otpadom neće postati ništa drugo nego novo suvremenije odlagalište, a kao društvo snosit ćemo i novčane sankcije od strane Europske unije zbog neuspjeha u smanjenju ukupnog otpada i osiguravanju njegovog odvojenog prikupljanja.

Zakon o održivom gospodarenju otpadom definira red prvenstva gospodarenja otpadom i određuje da se u svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom primjenjuje red prvenstva gospodarenja otpadom, kako slijedi:

  • sprječavanje nastanka otpada,
  • priprema za ponovnu uporabu,
  • recikliranje,
  • drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba i
  • zbrinjavanje otpada.

Mi kao Udruga Sunce smatramo da predviđeni projekt izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Lećevica, odnosno njegove izmjene, nisu usklađene s obvezama koje proizlaze iz gore citiranog Zakona i direktiva EU, a posebno vezano uz procijenjene kapacitete Centra koji nisu uzeli u obzir obvezu postizanja 50% odvojenog prikupljanja komunalnog otpada do 1. siječnja 2020.g. te provedbu prioriteta u gospodarenju otpadom (odnosno reda prvenstva), planiranu kompostanu odgovarajućih kapaciteta u okviru Centra te adekvatnu tehnologiju obrade miješanog komunalnog otpada.

Fokus je usmjeren ka osnivanju Centra za obradu miješanog komunalnog otpada te proizvodnju goriva iz otpada, odnosno na posljednja dva koraka u gospodarenju otpadom, (energetsku) oporabu i zbrinjavanje. Pritom se kroz posljednjih deset godina na razini Županije sustavno zanemaruju svi ostali koraci i prioriteti u gospodarenju otpadom poput izgradnje sortirnica, uspostava sustava odvojenog prikupljanja otpada u gradovima i općinama, izgradnja kompostana, poticanje provedbe mjere izbjegavanja nastajanja otpada i ponovne uporabe, iako se sve ove mjere nalaze u Planu gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje od 2007. do 2015.g.

Također, važno je napomenuti kako će se dio obrađenog otpada u Centru odlagati, dio odvajati, a od dijela proizvoditi gorivo iz otpada (GIO). Veličina odlagališta u Centru predviđena je za sljedećih 20 godina. Odvajanjem korisnih komponenti iz već miješanog komunalnog otpada ne može se postići dovoljna kvaliteta odvojene frakcije, a koja će imati veću vrijednost na tržištu. Također je bitno istaknuti da je za GIO potrebno pronaći interes na tržištu. Jedna od opcija je korištenje ovog goriva u cementarama, međutim, dosadašnja istraživanja su dokazala izrazito nepovoljan utjecaj na zdravlje stanovništva koje živi u okruženju cementara koje koriste GIO.

Nadalje, naplata obrade otpada u Centru za gospodarenje otpadom vršiti će se prema količini dostavljenog miješanog komunalnog otpada. Time je obrada otpada višestruko skuplja nego što je to slučaj danas kada se u većini gradova i općina u RH otpad samo odlaže na neusklađenim odlagalištima. Stoga građane općina i gradova koji će proizvoditi velike količine miješanog komunalnog otpada očekuje višestruko povećanje troškova njegove obrade i zbrinjavanja radi čega je u interesu svake općine smanjiti količinu otpada koja će se obrađivati u Centru, odnosno Planom gospodarenja otpadom staviti prioritete na već spomenute mjere sprječavanja nastanka otpada, njegova odvojenog prikupljanja i recikliranja.

Ono što mi smatramo prioritetom za otoke, ali i gradove i općine na kopnu, je kompostiranje biootpada. Naime, biootpad čini cca 30% komunalnog otpada i njegovim izdvajanjem značajno se smanjuje količina komunalnog otpada. Također, preostala frakcija manje je onečišćena te se može lakše organizirati izdvajanje ostalih korisnih sirovina poput stakla, metala ili plastike. Na području otoka, u ruralnim područjima te u gradovima koji imaju veliki broj domaćinstava s vrtovima izuzetno je bitno poticati izradu vlastitih vrtnih kompostišta.

Dodatno, sa stajališta održivosti ovaj projekt izuzetno je upitan jer uključuje vrlo visoke transportne troškove prijevoza miješanog komunalnog otpada iz svih dijelova županije, uključujući i otoka. Također, upitna je i lokacija Centra s okolišnog aspekta budući je Centar planiran u kršnom području poviše vodotokova koji su izvor pitke vode za piće većine stanovnika županije.

Nadalje, projekt Centra temelji se na Studiji izvodljivosti izrađenoj u kolovozu 2015.g. koja unatoč brojnim upitima nikad nije prezentirana javnosti i zainteresiranoj javnosti. Udruga Sunce studiju je zatražila još u ožujku 2016.g., ali je Regionalni centar čistog okoliša odbio njezin zahtjev. U žalbenom postupku Povjerenica za informiranje RH vratila je predmet na postupanje Regionalnom centru kao tijelu koje posjeduje studiju uz obrazloženje da nam je isti dužan dostaviti. Unatoč ovom rješenju Povjerenice te traženju Pučke pravobraniteljice RH, Sunce i druga zainteresirana javnost još nije imala mogućnost izvršiti uvid u traženu studiju. Stoga je ne dostavljanje javnosti na uvid Studije izvodljivosti još jedan od razloga sumnje u cjelokupnu održivost projekta i njegovu isplativost za građane koji u konačnici financiraju njegovu izgradnju, ali i budući rad kroz naplatu dovoza i obrade otpada. Koliko ovakvi Centri mogu biti promašeni projekti te za građane izuzetno skupi vidljivo je i na primjeru Centra za gospodarenje otpadom Kaštijun.

Naglasili bi i kako Zakon o održivom gospodarenju otpadom propisuje obvezu naplate prema količini stvorenog otpada te kako je većina gradova i općina u prekršaju prema građanima, a na što upozoravaju brojne okolišne udruge, ali i udruge za zaštitu potrošača.

Tako niti nova Odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada grada Splita nije na odgovarajući način riješila ovu zakonsku obvezu. Više o tome pročitajte OVJDE!

U gradovima i općinama koje imaju dobro organizirane sustave odvojenog prikupljanja (https://sunce-st.org/tako-blizu-a-tako-daleko-dojmovi-sa-studijskog-putovanja/ i https://sunce-st.org/studijsko-putovanje-savjetodavnog-vijeca-za-okolis-grada-splita/) kante ili vrećice za miješani komunalni otpad su čipirane, miješani komunalni otpad se prilikom sakupljanja važe te naplaćuje prema njegovoj masi. Građanima koji se odlučuju za kompostiranje smanjuje se račun za odvoz otpada za 30%. Na ovaj način građani se potiču da izdvoje korisne komponente iz otpada kao što su staklo, metal, plastika, papir.

Također, brojni gradovi i općine odlučuju se na otvaranje Centra za ponovnu uporabu (hrvatski primjer je Prelog), a kako bi poticali provedbu prvog prioriteta u gospodarenju otpadom; sprječavanja nastanka otpada.

Za sve ove mjere, poput izgradnje kompostana, reciklažnih dvorišta, organizaciju odvojenog prikupljanja otpada, edukaciju i informiranje, ali koju treba pratiti odgovarajući sustav odvojenog prikupljanja otpada, moguće je privući sredstva iz EU fondova. Neki od natječaja su u tijeku, dok će drugi biti objavljeni do kraja ove godine.

Tagovi: