„More, kad jednom baci svoje čini, onda zauvijek drži čovjeka u mreži čuđenja.“
Jacques Yves Cousteau
Na kopnu, vrlo lako možemo uočiti promjene u okolišu koje se događaju uslijed ljudskih aktivnosti. No morsko plavetnilo skriva tajne i potrebno je zaroniti ispod površine kako bi vidjeli što se događa u morskom ekosustavu. A za to su biolozima potrebna znanja i vještine ronioca.
Posidonia oceanica, endemska vrsta Sredozemnog mora, morska je cvjetnica čije livade čine jedno od najvažnijih staništa u moru. Njene livade tvornice su kisika pa ih zbog toga nazivamo i plućima mora. Na njenim listovima možemo pronaći razne epifite, dok u samoj livadi između njenih listova, više od 100 vrsta riba te brojni drugi morski organizmi pronalaze zaklon, mrijeste se, rastu i razmnožavaju.
Posidonija, izvor života, svjedokinja morske povijesti i preduvjet budućnosti, nalazi se pod sve većim negativnim pritiskom. Čovjek nasipavanjem obala, betonizacijom, izgradnjom lučica i marina, ispuštanjem otpadnih voda, uzgajalištima riba i školjkaša te korištenjem pojedinih ribolovnih alata, uništava njene livade. Najveća prijetnja opstanku posidonije je sidrenje.
Preduvjet za provedbu zaštite i održivog upravljanja je uspostavljanje monitoringa ili praćenja stanja, te njegovo kontinuirano ponavljanje kako bi se pratile promjene u okolišu. A kako bi mogli napraviti usporedbu, terenska istraživanja na livadama morske cvjetnice posidonije u NP Kornati, proveli smo na dvije lokacije. Uvala Baluni odabrana je kao lokacija s minimalnim antropogenim utjecajem, dok je uvala Kravljačica odabrana kao lokacija koja je pod velikim negativnim pritiskom, prvenstveno sidrenjem. Istraživanja su provedena kontinuirano kroz tri godine, početkom lipnja 2019., u 2020., te posljednje krajem svibnja 2021. godine.
Za livade posidonije, jedan od opisnih pokazatelja je gustoća odnosno broj izdanaka po m2 jer pruža informacije o stanju livada uz pomoć čega se može dati procjena zdravlja ekosustava. Što je veća gustoća izdanaka, livada je zdravija. Ovaj pokazatelj također otkriva nastale promjene, primjerice uslijed ljudskog djelovanja, u dužem periodu. Na prethodno dogovorenim postajama nasumično smo odabrali 6 kvadrata, odnosno ploha iste veličine (40*40 cm), unutar kojih smo brojali izdanke. Također, prikupljeni su uzorci izdanaka, koji su potom poslani na laboratorijsku analizu gdje su mjereni parametri duljine i širine izdanka, prosječnog broja listova po izdanku, % nekroze listova, te sastav epifita koji također govore o stanju uzorkovane livade.
Pokrovnost livade i njezin kontinuitet/diskontinuitet opisuje koliko je morskog dno pokriveno morskom cvjetnicom na skali od 0-100% tehnikom Line Intercept Transect (LIT). Na prethodno dogovorenim postajama ronilac bilježi i opisuje što vidi duž zadane linije (transekta) od 10 m. Prikupljenim podacima se dobivaju vrijednosti pokrovnosti livade. Što je veća pokrovnost livade na tom području, livada je zdravija. Istodobno, prilikom istraživanja uzorkovali smo sediment prisutan na promatranoj postaji, koji je potom poslan u laboratorij na analizu u svrhu dobivanja informacija o sastavu i veličini zrna.
Rezultati istraživanja pokazali su kako postoji razlika između dvije lokacije. U uvali Baluni pokrovnost livade se kretala između 61% i 72%, te je opisana kao kontinuirana livada s presjecima prirodnih pješčanih otoka. U uvali Kravljačica pokrovnost livade je između 31% i 56 %, te je opisana kao diskontinuirana, s vrlo izraženim presjecima nastalim kao posljedica sidrenja. Također, livada u uvali Baluni pokazuje i veću prosječnu gustoću izdanaka, te je i duljina samih izdanaka nešto duža, u odnosu na livadu posidonije u uvali Kravljačica, što je posljedica velike sedimentacije.
Svi dobiveni rezultati ukazuju na to kako aktivnosti tijekom ljetne sezone, poput sidrenja, prisutnosti velikog broja plovila koji ispuštaju otpadne vode, aktivnosti kupanja gdje se posljedično događa otapanje štetnih krema za sunčanje u morskom okolišu imaju vrlo negativan utjecaj na morski okoliš i livade morskih cvjetnica.
INTERREG Italy – Croatia SASPAS projekt je kojim želimo zaštiti i obnoviti livade morskih cvjetnica. Projektne aktivnosti započele su uspostavljanjem monitoringa ili praćenja stanja livada, još u lipnju 2019. godine, potom je uslijedila prva pilot transplantacija morske cvjetnice u uvali Kravljačica, nastavila su se kontinuirana praćenja stanja, postavljena su ekološki prihvatljiva sidrišta nakon čega je započela kampanja „Postani čuvar posidonije“.
Želite li se i Vi aktivno uključiti u zaštitu posidonije, riznice morskog života, više informacija o kampanji, kao i korisnim savjetima, potražite u članku: „Kako postati ambasador i čuvar posidonije“.