Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content

Kartiranje morskih staništa otoka Molata

Zaposlenici i suradnici Udruge Sunce na poziv udruge WWF Adria, a uz logističku podršku ronilačkog centra Draulik Milna, u periodu od 28.5.-3.6.2021. proveli su terensko istraživanje u sklopu usluge „Preparation of the Scientific and Technical Baseline for the Establishment of the FRA/NTZ in the Molat Island Aquatorium“ koja uključuje terensko istraživanje i izradu karte morskih stanište za područje otoka Molat u svrhu očuvanja vrste morskog psa sklata.

Provedeno kartiranje nužan je preduvjet za buduće praćenje stanja i donošenje mjera upravljanja stanišnim tipovima i vrstama (poput naselja cvjetnice Posidonia oceanica) kao i zaštitu ugroženih vrsta (poput morskog psa sklata Squatina squatina).

Slika 1. Livada morske cvjetnice posidonije

U Jadranskom moru zabilježene su dvije vrste sklata, sklat sivac (S. squatina) i sklat žutan (S. oculata), manje učestala vrsta. Sklatovi su se nekoć lovili specijaliziranim mrežama nazvanim sklatare i bili su važne ciljane vrste na cijelom području Jadrana. Međutim, nakon 1960-tih njihov ulov je drastično pao.

Na istočnoj obali Jadranskog mora, područje oko otoka Molata, identificirano je kao potencijalno žarište vrste S. squatina, a temeljem ulova ove vrste posljednjih godina.

Slika 2. Ronilac koji povlači ronilačku plutaču po granici staništa.

Kartiranje staništa i vrsta provedeno je prema protokolima koji Udruga Sunce već godinama primjenjuje u terenskim istraživanjima. Ronioci rone u parovima, duž linijskog transekta, održavajući direktno iznad sebe ronilačku plutaču, na koju je privezan vodonepropusni spremnik u kojem se nalazi GPS uređaj.
Tijekom zarona na pločice zapisuju podatke o tipu staništa, njegovom stanju, prisutnosti invazivnih i ugroženih vrsta. Obzirom da je cilj napraviti kartu što većeg područja, u istraživanju su korišteni i podvodni skuteri.

Podaci o rasprostiranju gornjeg ruba morskih staništa prikupljali su se snimanjem iz zraka pomoću bespilotne letjelice – drona. Tijekom ovog kartiranja staništa, posebno se obratila pozornost na pješčana područja unutar livada s ciljem pronalaska sklata. Također, s obzirom na aktivnost ove vrste, tijekom noći pregledavane su i pliće pješčane uvale.

Iako nismo uspjeli pronaći i snimiti ovu ugroženu i tajnovitu vrstu, zabilježili smo nekoliko vrsta hrskavičnjača i mozaike staništa pogodnih za njihovo razmnožavanje i razvoj. Ovo istraživanje biti će podloga za uspostavu mjera za očuvanje sklata te prisutnih područja ekološke mreže važnih za očuvanje livada posidonije, grebena i morskih špilja.

Slika 3. Ronilac koji koristi podvodni skuter