Ptice na Jadranu suočavaju se s nizom prijetnji, uključujući uništavanje staništa zbog urbanizacije i turizma, onečišćenje plastikom, naftom i kemikalijama, prekomjerni ribolov (koji smanjuje dostupnost hrane), krivolov te slučajni ulov u ribolovne alate. Uznemiravanje ptica odvija se uslijed brojnih ljudskih aktivnosti tijekom cijele godine, a dodatno se pojačava u turističkoj sezoni, kada jačaju pritisci, poput buke i ometanja prostora na kojem žive ptice. Još jedan pritisak čine klimatske promjene koje su svakim danom sve vidljivije.
Značajan problem stvaraju i predatorske vrste kao što su štakori i mačke koje ljudi unesu na udaljene otoke na kojima se gnijezde morske ptice, primjerice u Lastovskom arhipelagu. To predstavlja veliku prijetnju jer grabežljivost nad jajima i mladuncima ptica smanjuje uspješnost gniježđenja, smanjuje populaciju i može dovesti do napuštanja kolonija.
U želji da povećamo zaštitu ugroženih vrsta morskih ptica, s partnerima udrugom Biom, Javnom ustanovom Park prirode Lastovsko otočje i udrugom BirdLife Malta radili smo na projektu LIFE Artina – Mreža za očuvanje morskih ptica u Jadranskom moru. Riječ je o petogodišnjem projektu koji se bavio očuvanjem morskih ptica u Hrvatskoj, fokusirajući se na tri vrste: sredozemnog galeba, kaukala i gregula.
Osim prikupljanja novih informacija o životu populacija morskih ptica na pučinskim otocima, u sklopu projekta pridonijeli smo podizanju svijesti o potrebi zaštite – i to ne samo ptica i prostora na kojima se gnijezde, već i područja na moru na kojima se hrane. Utvrdili smo pet novih međunarodno važnih područja za morske ptice u Jadranu (IBA – Important Bird Area).
Također smo povezali i unaprijedili suradnju među mnogim dionicima koji rade na očuvanju morskih ptica u Hrvatskoj. To uključuje dionike iz sektora ribarstva, znanstvenih i stručnih zajednica, javnih ustanova, ministarstava i druge.
Projekt je, dakle, rezultirao velikim brojem prikupljenih informacija i saznanja te ostvarenih suradnji, što je vrlo značajan uspjeh iz dva razloga. Nadležnim institucijama smo dali znanstveno utemeljene podatke nužne za uspostavu novih područja i konkretnih mjera za očuvanje morskih ptica. Ribarima, lokalnoj zajednici, i posjetiteljima tih područja pružili smo informacije o važnosti i ugroženosti ovih vrsta te načinima na koje se i oni mogu uključiti u njihovo očuvanje. Svi dionici koji rade na zaštiti morskih ptica, dobili su u sklopu projekta uistinu mnogo informacija, alata i kontakata koji će im, kao što su nam potvrdili, biti značajna podrška za daljnji rad. Sastavili smo i naše stajalište vezano za očuvanje morskih ptica u Jadranu.
U nastavku saznajte detaljnije o uspjesima koje smo postigli ovim projektom. Isti su prezentirani i u projektnom videu.
1. Nova IBA područja
Naš najznačajniji uspjeh proizašao iz ovog projekta je određivanje pet novih IBA (Important Bird Areas) područja za morske ptice i proširenje dva postojeća (Lastovsko otočje (HR1000038) i Pučnički otoci (HR1000039)).
Hrvatska je tijekom procesa proglašavanja ekološke mreže dobila nalog od Europske komisije da tu mrežu treba dopuniti područjima na moru za očuvanje morskih ptica. Ovim projektom prikupljeni su novi znanstveni podaci o područjima u Jadranu važnima za očuvanje morskih ptica te su izrađeni prijedlog područja prema međunarodnim IBA standardima i prijedlog mjera za učinkovito upravljanje ovim područjima.
Sljedeći korak je da nadležno Ministarstvo ova područja i službeno putem nacionalne Uredbe potvrdi kao područja ekološke mreže Republike Hrvatske. Još važniji korak nakon toga je uspostava učinkovitog upravljanja ovim područjima te održavanje uspjeha postignutih putem LIFE Artina projekta.
2. Eradikacija i povećanje uspješnosti gniježđenja
Projekt je značajno doprinio unaprjeđenju stanja očuvanosti za dvije vrste morskih ptica (cjevonosnica) – gregule i kaukala.To je povezano i s brojem gnijezdećih parova i s njihovom uspješnosti gniježđenja. Može se također pripisati provedbi detaljnijih istraživanja, ali i našim naporima za očuvanje tih vrsta, primarno eradikaciji štakora. S 15 otoka i otočića Lastovskog arhipelaga uklonili smo ili značajno smanjili broj štakora, čime smo pridonijeli sigurnosti gnjezdilišta. Uspješnost gniježđenja gregula udvostručila se, dok se kod kaukala povećala za više od 10 %. U usporedbi s 2019. godinom, 2023. smo zabilježili šest puta više gregula i gotovo četiri puta više kaukala.
3. Nove stručno znanstvene spoznaje i preporuke
Praćenje 40 gregula, 40 kaukala i 25 sredozemnih galebova omogućilo nam je da identificiramo ključna područja na moru koja su proglašena kao važna područja za ptice i bioraznolikost (IBA) te su kao takva znanstveno utemeljeni kandidati za proglašavanjem područjima ekološke mreže Republike Hrvatske (Natura 2000). Tijekom istraživanja zabilježili smo prisutnost kaukala i/ili gregula na šest novih otočića, čime smo dodatno proširili znanje o njihovim staništima. Prstenovanjem 527 gregula, 190 kaukala i 65 sredozemnih galebova dodatno smo unaprijedili naše razumijevanje populacijskih dinamika ovih vrsta.
Projekt nam je također pomogao da steknemo bolje razumijevanje prisutnosti i sastava morskog otpada u njihovom okolišu. Po prvi puta je na sustavan način utvrđena količina i sastav morskog otpada na plažama i morskoj površini jednog zaštićenog područja u Hrvatskoj (Park prirode Lastovsko otočje).
Izradili smo i preporuke za smanjenje slučajnog ulova morskih ptica, koje su rezultat procjene utjecaja ribolovnih alata na morske ptice, testiranja alata te dobre suradnje s ribarima. Ovo je bio prvi put da je netko sustavnije radio na ovoj temi u Hrvatskoj te donio neke konkretne zaključke i preporuke. Utvrđena su i pitanja na kojima je potrebno dalje raditi, a naša iskustva predstavljena su u video uratku o slučajnom ulovu.
Sve preporuke prikupljene na temelju novih spoznaja te suradnje s ribarima i ostalim dionicima ugrađene su u prijedlog mjera za upravljanje predloženim IBA područjima na kojima smo radili s Upravom za zaštitu prirode i Upravom ribarstva.
4. Edukacija djece – ulaganje u buduće generacije
Na temelju suradnje s osam odgojno-obrazovnih ustanova, projekt je razvio obrazovne programe za vrtiće i osnovne škole na Korčuli, Lastovu i Visu, uključujući 70 edukativnih radionica i izleta u kojima je više od 900 djece iz prve ruke učilo o zaštiti prirode. Ove aktivnosti ne samo da su ih upoznale s važnosti očuvanja morskih ptica, već su ih inspirirale da postanu ekološki odgovorni pojedinci. Sama djeca ocijenila su kako je projekt imao iznimno pozitivan utjecaj na jačanje njihove svijesti i spoznaju o očuvanju morskih ptica i prirode općenito.
5. Informiranje i uključivanje šire javnosti
Putem različitih medijskih kanala, uključujući članke, radijske emisije i društvene mreže, projekt je dosegnuo široku publiku. Objavljen je 291 medijski sadržaj, a promotivni video projekta prikazan je na društvenim mrežama i javnim događanjima. Aktivnosti zagovaranja doprinijele su promociji politika i zakona za zaštitu morskih ptica.
Organizirali smo 27 događaja s više od 1550 sudionika, kao i šest mrežnih radionica s više od 200 sudionika. Ovo je privuklo široku publiku, uključujući one koji su već bili zainteresirani za morske ptice i njihovo očuvanje, kao i one koji nisu bili upoznati s ovim temama. Organizacija manifestacija poput “Noći Albatrosa” privukla je više od 250 sudionika na Lastovu i Visu, dok je 31 akcija čišćenja okupila oko 400 volontera koji su s plaža i podmorja uklonili 14 tona morskog otpada. Kako bismo doprinijeli smanjenju otpada, postavili smo i tri kompostera organskog otpada za lastovske restorane, analizirali problem ovog tipa otpada i ponudili moguća rješenja na razini otoka.
Proveli smo i studiju kako bismo spoznali širi socio-ekonomski učinak projekta i utvrdili promjene koje je projekt uzrokovao u znanju, svijesti i stavovima ciljnih skupina prema očuvanju morskih ptica. Rezultati istraživanja s više od 600 uključenih sudionika naglašavaju ključnu ulogu uključenosti zajednice u projekte očuvanja prirode. Otkrivaju da kada su lokalne zajednice aktivno angažirane i informirane, postoji zamjetan pozitivan učinak na njihovo znanje, svijest i spremnost da podrže napore za očuvanje.
6. Suradnja sa stručnjacima i institucijama
Projekt je uspostavio mrežu suradnje i razmjene znanja s domaćim i međunarodnim stručnjacima – među kojima su bili i sudionici triju drugih LIFE projekata – organizirajući konferencije, radionice i panel diskusije. Završna konferencija okupila je 55 sudionika iz mediteranske i atlantske regije, čime je potaknuta razmjena najboljih praksi za očuvanje morskih ptica. Također smo posjetili pet javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima kako bismo osobno demonstrirali neke od aktivnosti očuvanja i razgovarali o mogućnostima repliciranja rezultata projekta u tim područjima.
Gledajući na ovaj projekt s odmakom od dvije godine, LIFE Artina dao je značajan doprinos očuvanju morskih ptica u Jadranu. Rezultati i ishodi projekta postavili su temelje za daljnje aktivnosti u zaštiti ovih ugroženih vrsta te je nastavak provedbe preporučenih mjera i suradnje ključan kako bi se postignuti uspjesi održali i dodatno unaprijedili, osiguravajući dugoročnu zaštitu morskih ptica i njihovih staništa u Jadranskom moru.