UniCompoST za odvajanje otpada i studentska istraživanja

UniCompoST za odvajanje otpada i studentska istraživanja

Na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu, 11. ožujka predstavljeni su rezultati projekta UniCompoST, osmišljenog i realiziranog u sklopu projekta PAZI! (Praktično-Aktivno-Zajedno-Interdisciplinarno – programi društveno korisnog učenja za okoliš i održivi razvoj). Radi se o projektu čiji je nositelj Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, a koji se provodi skupa sa četiri splitska fakulteta (Ekonomski fakultet, Kemijsko-tehnološki, Pravni i Filozofski fakultet) te Udrugom bivših studenata i prijatelja KTF-a.

Autori UniCompoST-a, Zvonimir Jukić i Ante Čović-Stanić, obojica studenti druge godine diplomskog studija Kemijske tehnologije smjer Zaštita okoliša na splitskom KTF-u, u prosincu prošle godine sudjelovanjem u projektu PAZI dobili su priliku upoznati se i educirati s problematikom biootpada. Za projekt koji su trebali osmisliti i provesti, odabrali su automatski vođen reaktorski komposter. Uz njih dvojicu tu je još 18 studenata koji pomažu u provedbi projekta u raznim aktivnostima (edukacije, marketing, …) i koji će ostati uključeni i nakon završetka PAZI projekta. Na pitanje zašto baš komposter, odgovorio je Ante Čović-Stanić na prezentaciji održanoj na KTF-u.

-UniCompoST je ideja koja može promijeniti smisao smeća. Ako pak na smeće gledamo kao na otpad, treba reći da se radi o resursu koji dalje možemo koristiti.

Evo što su kazali o svom sudjelovanju te realizaciji projekta.

*Na koji način ste se informirali o projektu PAZI, zašto ste se i kada prijavili?

-O PAZI projektu smo se informirali kada je projekt započeo s provedbom u 2018. godini, preko Kemijsko-tehnološkog fakulteta i ostalih partnerskih institucija, a uz to smo već i ranije pratili aktivnosti Udruge Sunce Split. Odlučili smo se prijaviti u drugom semestru prošle akademske godine, za aktivnosti u ovoj akademskoj godini kao posljednja studentska grupa. Motivi su od početka bili jasni, s obzirom da se na fakultetu bavimo zaštitom okoliša, želja nam je bila potaknuti zajednicu na promjenu svijesti i razmišljanja u pristupu i postupanju s otpadom, prvenstveno s biootpadom koji može biti veliki zagađivač okoliša, ili vrijedan resurs s primjenom u poljoprivredi, hortikulturi i održavanju zelenih površina.

*Koja su bila vaša očekivanja od sudjelovanja u projektu?

-Što se tiče očekivanja od sudjelovanja u projektu, željeli smo steći dodatne vještine za daljnje napredovanje, ali najviše od projekta očekujemo da se konačno pokrene kotač promjene u našoj zajednici i društvu.

*Jeste li ranije bili upoznati s društveno korisnim učenjem?

-Ranije smo se upoznali s društveno korisnim učenjem, stoga nije bio problem uključiti se u projekt.

*Tema projekta vaše grupe je komposter. Kako ste došli na tu ideju, zašto ste se odlučili baš za komposter?

-S obzirom na studij koji pohađamo i osobne preferencije, komposter je bio logičan odabir teme. Ako uzmemo u obzir današnje stanje s odvajanjem, zbrinjavanjem i oporabom otpada, pogotovo biootpada, htjeli smo osmisliti rješenje koje će potaknuti društvo na promjene i ispravno postupanje s otpadom. S obzirom da je današnje društvo tehnološko i da se svakim danom ubrzano razvijaju nove tehnologije, odlučili smo u komposter implementirati i dio tehnologije – senzorsku tehnologiju za nadzor i upravljanje komposterom, čime smo se željeli približiti ciljanim korisnicima – mladima i osobama u sustavu osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokog obrazovanja. Vodili smo se mišlju da ćemo, ako spojimo ugodno s korisnim, lakše educirati mlade o problematici gospodarenja biootpadom. Osim toga, stvara se temelj i za daljnji razvoj ovakvih oblika kompostera koji su potrebni za efikasno rješavanje problematike biootpada, prvenstveno na lokalnoj razini.

*Koliko su studenti generalno upoznati s odvajanjem otpada?

-Iz iskustva mislim da su studenti dobro upoznati s odvajanjem otpada, ali mislim da je mentalitet najveći problem koji ih sprječava da svoje znanje primjenjuju u praksi. Dovoljno je pogledati u kante za otpad po fakultetima.

*Opišite nam proces nastanka kompostera – od same ideje, preko izrade do realizacije.

-Od početka je ideja bila izraditi komposter s mogućnošću očitavanja i praćenja parametara bitnih za sam proces kompostiranja. Pri tome treba uzeti u obzir da proces kompostiranja nije unificiran – tijek ovisi o količini i sastavu biootpada. Na osnovu toga i dosta eksperimentalnog rada izradio bi se sustav koji bi bio autonoman o ljudskom faktoru – od pokretanja do završetka procesa, sustav bi sam održavao parametre i reagirao na anomalije. Slične tehnologije se razvijaju u svijetu, samo na različitim razinama – od malog kompostera za jedan objekt kao što je naš, do velikih industrijskih kompostera za obradu biootpada iz jednog cijelog naselja.  Od ideje do izrade funkcionalnost kompostera je ostala ista, ali smo nekoliko puta modificirali dizajn radi lakše izvedbe. I u izradi smo imali neke promjene u odnosu na prvotno zamišljeno. Na kraju smo dobili funkcionalni metalni komposter koji se može postaviti u zatvoreni prostor ili na otvorenom.

*Cilj svakog projekta je održivost. Kazali ste kako vjerujete da će komposter ostati u upotrebi na fakultetu i nakon vašeg odlaska. Jeste li već o tome razgovarali s vodstvom fakulteta i kakve su bile reakcije?

-Od početka smo se vodili mišlju da bi projekt trebao biti dugoročno održiv. I tu najvažniju ulogu imaju sami studenti, a kako smo mi na završnoj godini studija, u projekt smo ciljano uključili studente nižih godina koji imaju afinitete prema ovoj temi i problematici. Vodstvo Kemijsko-tehnološkog fakulteta pružalo nam je podršku od samog početka i njihove reakcije su pozitivne, stoga se nadamo da će komposter, osim kroz studentske aktivnosti, biti obuhvaćen i nastavom, kroz laboratorijske vježbe.

*Što biste poručili drugim studentima – potencijalnim sudionicima projekata društveno korisnog učenja: koje su prednosti sudjelovanja?

-Svim studentima bih preporučio sudjelovanje u projektima društveno korisnog učenja, jer je ovo odlična prilika za primjenu stečenih teorijskih znanja, uz izravno aktivno sudjelovanje u rješavanju društvenih  problema.

 

Donatori

MAVA Foundation European Union DBU - Njemačka savezna zaklada za okoliš Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Splitsko-dalmatinska županija Grad Split Ured za udruge Vlade RH

Udruga Sunce je korisnica institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge

Partneri

WWF Mediterranean DGU Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Državni zavod za zaštitu prirode Park prirode Telašćica Park prirode Lastovsko otočje Nacionalni park Mljet Nacionalni park Brijuni Nacionalni park Kornati Javna ustanova Priroda Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Šibensko-kninske županije ProPark - Foundation for protected areas PAP RAC Gorska služba spašavanja Udruga Argonauta Udruga Divina Natura Lavanda Tours Ekološka udruga UNDP Hrvatska Čistoća Split Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko - neretvanske županije Javna ustanova Dalmatian Nature Ministarstvo turizma Prirodoslovno-Matematički Fakultet

Sunce je član

European Environmental Bureau MedPAN CEEweb Seas At Risk Adriapan Zeleni forum BioNET