Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in posts
Search in pages

Kuda plovi morski otpad?

Povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje 22. travnja, Javna ustanova Rezervat Lokrum, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko neretvanske županije i Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita organizirali su na Lokrumu raznovrstan edukativni program za posjetitelje Rezervata.

 

60 nazočnih sudionika, od kojih su većinu činili studenti Sveučilišta u Dubrovniku imali su priliku kroz predavanja i video materijale saznati više o izvorima, sastavu, istraživanju i borbi s morskim otpadom u Jadranu te temi održivog turizma za koji se Republika Hrvatska strateški opredijelila. Ovo događanje omogućio je Grad Dubrovnik u okviru Javnog poziva za predlaganje projekata/programa iz područja zaštite okoliša i prirode na prostoru Grada Dubrovnika za 2016. godinu.

 

Istom prilikom otvorena je i Edukativna izložba “Neka plavo ostane plavo” realizirana je u okviru projekta Kartiranje, monitoring i upravljanje prekograničnom Natura 2000 mrežom na moru (4M)“. Provoditelji projekta su Udruga Sunce i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko neretvanske županije, a projekt se financira u sklopu Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Crna Gora.

 

Aktivnosti su se nastavile i u subotu, 23. travnja kada je na Lokrumu provedena Plava čistka – akcija čišćenja podmorja, a po prvi puta će biti postavljeno i provedeno praćenje stanja morskog otpada što je ključno za sve daljnje akcije sa svrhom smanjenja količine morskog otpada u Jadranu.

 

Kako smo imali priliku čuti od Mosora Prvana, biologa Udruge Sunce koji istražuje morski otpad u Jadranu, mi smo tek na početku rješavanja ovog problema te još ne znamo koliko otpada ima, iz kojih izvora dolazi, koje obale najviše pogađa, kolika je količina mikroskopskih sintetičkih čestica u Jadranu, koliko su se te čestice ugradile u hranidbene lance i koji je ukupni utjecaj na jadranske ekosustave.

 

Zanimljivo je da dosadašnja pilot istraživanja koja provode Udruga Sunce i Institut za oceanografiju i ribarstvo pokazuju da više od 90% morskog otpada u Jadranu otpada na plastiku, a top 5 pronađenih predmeta čine:

 

1. Neidentificirani plastični predmeti
2. Komadi stiropora
3. Štapići za uši
4. Plastični čepovi
5. Omoti slatkiša i pereca