Dio obale uvale Krknjaši opet se nasipava šljunkom

krknjaši-nasipavanje

Prošle godine na Zeleni telefon pristigla je prijava zbog nasipavanja obale i mora na Krknjašima. Iako je komunalno redarstvo provelo određene mjere protiv počinitelja, mještani nas obavještavaju kako je nasipani materijal ostao na lokaciji dok ga more nije samo odnijelo.

Nažalost, priča se nastavlja. Primili smo obavijest Građanske inicijative za razvoj otoka Drvenika Velog – Zirona.org u kojoj ističu da se i ove godine koncesijsko odobrenje ugostiteljskog objekta na Krknjašima produžuje. Nasipavanje platoa u neposrednoj blizini mora već je počelo.

Njihovu obavijest prenosimo cijelosti:

”Ne bacaj kamenčić, a kamoli kamen u more, bože sačuvaj!“

Za sve nas koji smo od ranog djetinjstva zavoljeli naš otok Drvenik Veli i na njemu proveli mnoge dane od djetinjstva do danas i koji smo aktivni u građanskoj inicijativi Zirona.org, jedna od prvih životnih lekcija bila je: „Ne bacaj kamenčić, a kamoli kamen u more, bože sačuvaj!“. Ti glasovi naših predaka još odzvanjaju u našoj duši i svijesti, a isto prenosimo i našoj djeci i onima koji nisu imali takve pretke.

Odgojeni s dubokim poštovanjem prema moru, obali, podmorju i prirodi općenito, pitamo se kako je uopće moguće da se u uvali Krknjaši kao i duž naše obale, neograničeno provodi devastacija i  nasipanje neodgovarajućim materijalom, bez Ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš (OPUO), a da nadležne institucije adekvatno ne reagiraju na to.

I ove godine, na početku sezone, na otoku Drveniku Velom se dio obale uvale Krknjaši opet nasipava šljunkom.

Riječ je o uvali izvanredne ljepote, tirkiznog mora s arhipelagom malih otočića, prepoznatoj od mnogih turističkih agencija, portala, medija i posjetitelja, a koju oni nazivaju „Plavom lagunom“.

Uvala pripada ekološkoj mreži Natura 2000 EU Water Framework, s ciljem zaštite posidonije i periske. Pored navedenog, tamo se nalazi i arheološko nalazište koje predstavlja lokalitet kulturne baštine.

Naime, prošle godine je obala, uključujući škrape, te podmorje duž ugostiteljskog objekta, nekadašnjeg Beach Bara danas Malog Škoja, s ciljem povećavanja plažne površine bila nasuta sa čak 150 tona šljunka! Ovim nasipavanjem obalna crta se pomakla prema moru te se razmak od suhozida do mora povećao sa oko 60 cm na otprilike 300 do 400 cm!  

Tijekom zime šljunak s obale vjetar i valovi povuku u more i tako se sve više zatrpava stanište morskih organizama. Danas se golim okom više ne mogu vidjeti šage, ribe ni periske a sigurno je da su negativni utjecaji daleko veći od uočljivih, za što bi bilo potrebno napraviti detaljnu stručnu analizu.

Unatoč brojnim prijavama nadležnim institucijama i medijskoj pozornosti prošle godine, danas se ponavlja isti scenarij i obala se ponovno nasipava s velikom količinom šljunka.

Postavlja se pitanje kako je to moguće u pravnoj državi?  

Očito je da nadležne institucije nemaju adekvatan odgovor i da nisu u stanju svrhovito i učinkovito zaštiti opće dobro i interese svih nas. 

Nadamo se da će se novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama konačno prestati s praksom korištenja i uništavanja općeg dobra za vlastiti profit, koji bi se štoviše mogao ostvarivati i bez uništavanja prirode, uz zatvaranje očiju jedinica lokalne samouprave te nadležnih državnih institucija na očigledno kršenje zakona, prebacivanja odgovornosti i prakse čekanja da prođe interes javnosti kako bi se neometano nastavilo dalje s identičnim, štetnim postupanjem.

Zirona.org 
Građanska inicijativa za razvoj otoka Drvenika Velog
Drvenik Veli – otok vrijedan života

Udruga Sunce pruža podršku udrugama i građanskim inicijativama za zaštitu okoliša u RH, a koje žele da se njihov glas čuje i stavovi uvaže, kroz pojekt Sačuvajmo Ekosustave Jadranskog mora Aktivnim Sudjelovanjem – SEAS.

Projekt SEAS provodi se uz financijsku podršku Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru Europskog gospodarskog prostora i Norveških grantova, a projektni partneri su nam još WWF Adria, Udruga Zelena Istra, Urbanex d.o.o. i University of South-Eastern Norway (USN).

Tagovi: