More svojim neprekidnim procesima stvara zadivljujuća i jedinstvena umjetnička djela. Od kamenja žarkih boja i fascinantnih oblika, do šarenih školjaka i rakovih kućica nasukanih na plaži. Nije onda iznenađujuće da takvi ‘prirodni suveniri‘ mnoge dovode u napast da ih ponesu sa sobom kao trajne uspomene na godišnji odmor. Bio to izglancani šljunak, šaka finog pijeska ili suhi koralj, morski suveniri često se nađu u džepovima kupača i suvenirnicama uz obalu.
Na prvi pogled može se činiti da je odnošenje takvih suvenira s plaža bezazleno djelo. Možda ih ni ne doživljavamo djelom živoga svijeta, već nečime što je priroda odbacila. Međutim, jeste li znali da čak i ono što je more izbacilo osigurava prirodnim procesima da nesmetano pomažu živom i neživom svijetu?
U nastavku otkrijte kako ova naizgled bezazlena praksa utječe na očuvanje mora te koju ulogu igra u prirodi.
Rak samac, ali ne i rak beskućnik
Prazne školjke i oklopi rakova, koje nalazimo nasukane na plažama važni su za zdravlje obalnih ekosustava jer postaju ‘dom’ novim stanovnicima mora, koji zaklon pronalaze upravo u njima.
Pogledajmo primjer raka samca, koji je u vječnoj potrazi za većim domom i ovisi o tome da mu na raspolaganju uvijek stoje ‘prikladnije’ kućice. Uzmemo li kućice raka samca s plaže, povećali smo nadmetanje među jedinkama te im ugrozili šanse za opstankom. Pad broja jedinki raka samca pak ima daljnje negativne posljedice u prehrambenom lancu jer se tako vrste ptica koje o njima ovise suočavaju s nestašicom hrane. S druge strane se alge kojima se rakovi hrane počinju nekontrolirano širiti i na taj način štetiti morskim staništima.
Zabrinjava i činjenica da su posljednjih desetljeća rakovi samci sve više primorani koristiti plastične kućice koje nalaze među otpadom na plaži. Kako bismo to spriječili, osim što se moramo suzdržati da ne odnosimo kućice s plaže, isto tako nastojmo ne donositi otpad na plaže. Uvijek ostavite prirodu onakvom kakva je bila kad ste došli!
Koralji i školjke važna su skloništa za razne vrste mikroorganizama, služe kao sidrišta za alge, a i poneke ptičje vrste imaju koristi od njih. Isto vrijedi za razne vrste riba i mekušaca koje u njima pronalaze dom i zaštitu. Dakle, uklanjanjem praznih školjaka s plaža, ne štetimo samo kopnenim životinjama da nađu koristi od njih, već i sprječavamo valovima i morskim mijenama da ih vrate u morske ekosustave, gdje opet imaju svoju svrhu.
I organski ostaci poput suhih zvjezdača, spužvi ili morskih konjica važan su čimbenik za živi svijet uz obalu. S jedne strane pojedinim su vrstama izravan izvor hrane, a s druge svojom razgradnjom vraćaju u prirodu organske spojeve koji su ključni za mikroorganizme i zdravlje ekosustava. Uklanjanjem tih organskih ostataka brojne vrste dovodimo u opasnost te im otežavamo opstanak, čime narušavamo ravnotežu u prirodnim procesima. Stoga, imajmo na umu da je suha spužva puno korisnija na plaži, nego u tuš kabini!
Što je plaža bez šljunka i pijeska?
Svaki kamen, šljunak i zrno pijeska na plaži nastali su dugim procesima oblikovanja. Osim što su sastavni dio plaža, ujedno su i dom za razne vrste koji na njima obitavaju. No, plaže su izložene stalnim udarima mora i vjetra te nisu imune na eroziju. Kako bismo štitili obalu od erozije, plaže moraju biti otporne i s njih se ne smije odnositi kamenje, šljunak i pijesak.
Uz već opisanu važnost praznih školjaka i ljuštura za živi svijet, treba istaknuti da ti organski ostaci imaju važnu ulogu i u očuvanju samih plaža. Djelovanjem mora i vjetra, ti ostaci se usitnjuju te stvaraju pješčane naslage. Plaže od biogenog pijeska, odnosno one koje su nastale uistnjavanjem i raspadom tvari organoskog podrijetla, rearitet su u svijetu, pa je činjenica da ih hratska obala ima vrlo značajna.
Dakle, uklanjanjem tih tvari s plaža izravno utječemo na procese erozije i dovodimo u opasnost samu obalu. A dok se svojim usitnjavanjem pretvaraju u pijesak, ujedno sudjeluju u reciklaži nutrijenata jer svojom razgradnjom vraćaju u prirodu važne spojeve poput kalcijeva karbonata.
Sve pjeskovite plaže važno su stanište za glavate želve, ali i za razne vrste ptica koje svoja gnijezda rade upravo na njima. Zbog važnosti očuvanja tih morskih staništa, Sunce u sklopu aktualnog projekta ASPEH – Adriatic SPEcies and Habitats of coastal areas ulaže značajne napore u podizanju svijesti o toj temi. Kampanjom Jadranska blaga ističemo da prirodne plaže nisu samo dijelovi krajolika, već simboli bogatstva, ali i krhkosti Jadrana, koji trebaju našu zaštitu.
‘Morska trava’ i plaža zdrava
Možda zvuči malo vjerojatno, no i ‘morska trava’ nasukana na plaži važna je za očuvanje plaža i staništa uz obalu. Na Jadranskoj obali najbolji je primjer toga posidonija (Posidonia oceanica), u nekim našim krajevima poznata i kao lažina. Riječ je o endemskoj vrsti Sredozemnog mora koja raste na dubinama do otprilike 40 metara. Podvodne livade ove morske biljke staništa su i izvor hrane za veliki broj morskih organizama, a zahvaljujući fotosintezi izrazito su važna i za proizvodnju kisika.
Korijenje posidonije, a posebice ono u područjima morskih mijena te djelovanja valova, važno je jer sprječava eroziju morskoga dna. No, uloga posidonije na prevenciju erozije ne prestaje tu. Nakupine, odnosno naplavine posidonije nasukane na plažu djelovanjem mora, stvaraju zaštitni sloj pokrova u pojasu valova koji stabilizira sediment na plažama i sprječava njihovu eroziju.
Nakupine morske cvjetnice važne su i za živi svijet. Pružaju dom raznim organizmima na plaži, a svojom razgradnjom otpuštaju dušik i kalcijev karbonat natrag u prirodu koji su od značajne važnosti u prirodnim procesima.
Nažalost, postoji mišljenje u javnosti da nakupine suhe morske cvjetnice estetski narušavaju izgled plaža pa nije rijetkost čuti da plaže prekrivene njom ‘nisu čiste’. Iz tog razloga mnoge turističke zajednice inzistiraju na uklanjaju nakupina posidonije s plaža, pogotovo tijekom turističke sezone.
Primjer takvog pristupa naplavinama posidonije bila je i nadaleko poznata pješčana plaža Sakarun na Dugom otoku. Zbog reputacije ‘rajske tropske’ plaže dugi niz godina posidonija se uklanjala sa Sakaruna kako ne bi narušavala vizuru pješčanog raja. Kao posljedica takvog pristupa, u jednom desetljeću 24 tone pijeska i ostalog sedimenta odneseno je s plaže morskim valovima i mijenama. Na sreću, zahvaljujući istraživanjima i podizanju svijesti oko tog problema, takva praksa je odonda prekinuta te posidonija danas ponovo štiti i hrani plažu Sakarun.
‘Prirodni suveniri’ neka ostanu u prirodi
Nije samo odnošenje pijeska i kamenja ono što može ugroziti plaže, već i odnošenje svega onoga što ih stvara, štiti i održava život na njima. Od praznih školjaka i koralja, preko naizgled bezazlene ‘morske trave’, do svakog kamenčića i zrnca pijeska. Svi oni imaju svoju ulogu i zato ih treba cijeniti. Kad nešto uzmemo, mijenjamo tu priču, što se možda ne vidi odmah, ali osjeti se s vremenom, kada se plaže smanje, kao i bogatstvo živog svijeta na njima.
Zato neka ‘prirodni suveniri’ ostanu u prirodi i naše plaže će (p)ostati otporne, zdrave i privlačne. Sjetite se ovih detalja idući put kada odete na plažu i podijelite ih s nekim kraj sebe jer neke stvari su bolje kad ostanu baš tamo gdje jesu.
