Svake godine čovječanstvo troši prirodne resurse brže nego što ih Zemlja može obnoviti. Taj trenutak, poznat kao Dan ekološkog duga (Earth Overshoot Day), simbolizira početak “života na kredit” kada je riječ o prirodi.
U 2025. godini, ovaj dan dolazi 24. srpnja, osam dana ranije nego prošle godine. Upozorenje je to na rastuću neodrživost našeg globalnog sistema proizvodnje i potrošnje.
Hrvatska je u ekološki dug ušla još 27. travnja ove godine, što je gotovo mjesec dana ranije u odnosu na 2024. godinu! Vrlo je zabrinjavajuće da smo se u jednoj godini toliko pomaknuli, ali nismo među najgorima. Postoje zemlje koje troše prirodne resurse još brže – primjerice Katar, Luksemburg, SAD i Njemačka, koje svoj godišnji biokapacitet potroše i mjesecima prije Hrvatske. S druge strane, ne možemo reći ni da smo među najboljima jer zemlje kao što su Indonezija, Ekvador i Urugvaj troše znatno manje i ulaze u ekološki dug tek krajem godine.
Kako bismo pomaknuli Dan ekološkog duga i smanjili pritisak na prirodu, moramo hitno promijeniti obrasce potrošnje i gospodarenja resursima.
Saznajte što ekološki dug zapravo znači, zašto se svake godine pomiče te koje korake možemo poduzeti kako bismo preokrenuli ovaj zabrinjavajući trend.
Razvoj koncepta ekološkog duga
Organizacija Global Footprint Network, 1970-ihgodina prvi puta je predstavila koncept ekološkog duga.Organizacija i danas prati i objavljuje datum za svaku godinu. Prvo službeno mjerenje ekološkog duga provedeno je 1987. godine, kada je Dan ekološkog duga pao na 19. prosinca. Tada je čovječanstvo gotovo cijelu godinu živjelo u skladu s mogućnostima planeta.
Tijekom posljednjih desetljeća Dan ekološkog duga neprestano se pomiče prema ranijim datumima u godini. Dok je 1990-ih padao u listopadu, već 2000-tih prešao je u kolovoz, a posljednjih godina kreće se između kraja srpnja i početka kolovoza. Ovaj trend jasno pokazuje da čovječanstvo sve brže prelazi biološke kapacitete planeta.
Poziv na hitnu akciju
Situacija zahtijeva da svi zajedno djelujemo, donosimo svjesne odluke i preuzimamo odgovornost kako bismo osigurali očuvanje našeg planeta.
Sunce je trenutačno partner u projektu DesirMED, usmjerenom na demonstraciju i uključivanje rješenja utemeljenih na prirodi (NbS – Nature-based Solutions) kako bi se Mediteran transformirao u klimatski otporniju regiju. U sklopu ovog projekta, Sunce potiče održivo upravljanje prirodnim resursima, obnovu degradiranih ekosustava i smanjenje utjecaja klimatskih promjena – što su ključni elementi u borbi protiv ekološkog duga i iscrpljivanja planeta
Kako možemo smanjiti svoj otisak?
Smanjenje ugljičnog otiska značajan je način doprinosa borbi protiv klimatske krize i promicanju održivosti okoliša. Donosimo deset zanimljivih i kreativnih načina kako to postići:
1. Ozelenite svoj okoliš
Postavite zeleni krov ili stvorite vertikalni vrt na zidu svoje kuće ili poslovne zgrade. Ako živite u stanu, postavite biljke u loncima na vašem balkonu, prozoru ili unutarnjem prostoru. Biljke apsorbiraju CO2 i proizvode kisik, poboljšavajući kvalitetu zraka u vašem domu.
2. Povećajte unos povrća
Razmislite o smanjenju konzumacije mesa i mliječnih proizvoda ili o usvajanju biljne prehrane. Uzgoj stoke značajan je izvor emisije stakleničkih plinova, a biljna prehrana ima manji ugljični otisak.
Ako ne možete potpuno izbaciti meso, razmislite o odabiru kvalitetnog mesa od provjerenih lokalnih proizvođača koji primjenjuju održive metode uzgoja, poput sustava grass-fed, gdje se stoka prvenstveno hrani prirodnom ispašom – travom, umjesto koncentriranom stočnom hranom. Takve metode uzgoja često su manje opterećujuće za okoliš u odnosu na intenzivne sustave masovnog uzgoja. Podržavanje lokalnih proizvođača također pridonosi održavanju lokalne ekonomije i smanjenju emisija povezanih s transportom hrane.
3. Kompostirajte
Kompostiranje hrane ima važnu ulogu u smanjenju ekološkog otiska jer sprječava da biootpad završi na odlagalištima, gdje se u uvjetima bez kisika raspada i stvara metan – snažan staklenički plin koji znatno doprinosi klimatskim promjenama. Kompostiranje omogućuje zatvaranje kružnog toka tvari u prirodi, smanjuje količinu otpada koju treba odvoziti i obrađivati te time doprinosi lokalnim i održivim rješenjima za zaštitu okoliša. U konačnici, riječ je o jednostavnoj, ali učinkovitoj praksi kojom svatko može pridonijeti smanjenju osobnog i kolektivnog ekološkog otiska.
4. Koristite ekološki prihvatljiv prijevoz
Odlučite se za ekološki prihvatljive načine prijevoza kao što su hodanje, vožnja biciklom, zajedničko korištenje automobila ili korištenje javnog prijevoza. Često je korištenje javnog gradskog prijevoza isplativije od vožnje osobnog automobila.
Povodom Europskog tjedna mobilnosti i obilježavanja Dana bez automobila, Sunce svake godine organizira Splitsku biciklijadu. Kako bi se omogućio što funkcionalniji biciklistički sustav prometa, Sunce će i ove godine naglašavati svrhu održivog prometa. Prati naše objave na društvenim mrežama i saznaj na vrijeme kako se pridružiti našoj Splitskoj biciklijadi.
5. Prijeđite na energetski učinkovitu rasvjetu
Zamijenite tradicionalne žarulje sa žarnom niti energetski učinkovitim LED žaruljama. Ove žarulje traju dulje i troše manje energije, smanjujući i vaš ugljični otisak i račun za struju.
6. Smanjite plastični otpad
Smanjite plastični otpad odabirom alternativa za višekratnu upotrebu poput platnenih vrećica, višekratnih boca za vodu i spremnika. Recite ne plastičnim predmetima za jednokratnu upotrebu kad god je to moguće. Plastični predmeti označeni su oznakom broja unutar trokuta koji označava tip plastike. Neke vrste plastike teže se recikliraju ili nemaju široko rasprostranjene programe recikliranja. Tip plastike čije recikliranje može biti izazovno imaju oznaku PVC – polivinilklorid (broj 3), PS – polistiren (broj 6) i oznake s brojevima 7. Podržite kampanju Zajedno bez plastike i saznajte na koje sve načine možete smanjiti količinu plastike u okolišu.
7. Čuvajte vodu
Prakticirajte navike štednje vode kao što je popravljanje curenja, korištenje uređaja koji štede vodu i skupljanje kišnice za vanjsku upotrebu. Voda je dragocjen resurs koji moramo koristiti odgovorno.
8. Prenamijenite i razmijenite
Umjesto odbacivanja predmeta, preradite ih ili ih kreativno prenamijenite. Produljenjem vijeka trajanja proizvoda smanjujete potražnju za novim resursima i emisije ugljika povezane s proizvodnjom.
Sajam razmjene Sunca ponovno će otvoriti svoja vrata 2. rujna 2025. i pružiti priliku da razmijenite predmete umjesto da ih odbacujete. Ovdje ćete pronaći zanimljivu ponudu ljetne opreme, odjeće, obuće, knjiga, nakita i igračaka. Razmjenom predmeta, smanjujemo svoj ugljični otisak, štedimo novac i dajemo novi život starim stvarima.
9. Posjetite second-hand trgovine
Kupnjom second-hand odjeće i obuće izravno doprinosimo smanjenju otpada, emisija CO2 i trošenja prirodnih resursa. Naime, prema UNEP-u tekstilna industrija jedan je od najvećih zagađivača na svijetu. Za izradu jednih jeans hlača potrebno je oko 3781 litara vode. Količina je to na kojoj bi prosječna osoba mogla živjeti više od dvije godine. Više o second – hand odjeći i obući možete saznati u članku naše volonterke.
10. Aktivirajte se!
Poštujte i štitite svoj okoliš. Kao pojedinac možete primijeniti rješenja koja će imati pozitivan utjecaj na društvo u cjelini. Sudjelujte u naporima za njegovo očuvanje, pridružite se inicijativama čišćenja i širite svijest o važnosti očuvanja prirodnih staništa. Uključite se u aktivnosti Sunca, volontirajte, postanite član ili donirajte kako bi potakli daljnji rad Sunca na očuvanju prirode i okoliša.
Dan ekološkog duga služi kao poziv na buđenje da živimo održivije i zaštitimo dragocjene resurse planeta. Zapamtite, čak i male promjene u svakodnevnim navikama mogu napraviti razliku. Prihvaćanjem ovih zanimljivih načina za smanjenje ugljičnog otiska pridonosite zdravijem planetu za sadašnje i buduće generacije.
Poduzimanjem mjera i smanjenjem našeg ekološkog otiska, možemo odgoditi Dan ekološkog duga i izgraditi budućnosti u kojoj čovječanstvo živi u harmoniji s prirodnim sustavima Zemlje. Usmjerimo se prema svjetlijoj i zelenijoj budućnosti i spasimo ljepotu našeg planeta za generacije koje dolaze!
