S dolaskom ljeta mnogi od nas zamišljaju idealan dan na plaži: tirkizno more, sitan šljunak i prizore koji izgledaju kao s razglednica. No prirodna obala rijetko izgleda potpuno uređeno. Na njoj se često mogu pronaći osušeni listovi posidonije, šljunak i stijene različitih veličina, a uz to, plaža se zimi prirodno smanjuje zbog djelovanja valova, naročito tijekom oluja.
Zato možda nije toliko iznenađujuće što smo nedavno dobili komentar: „Plaže budu divne kad ih srede, zašto je toliki problem to nasipavanje?”.
Zašto pitanje nasipavanja plaža nije samo pitanje estetike i ljepote, nego funkcije i prirodne ravnoteže koju često ne primjećujemo na prvi pogled, otkrijte u nastavku.
Biološka i geološka baština
Možda na prvi pogled djeluju nesavršeno, ali upravo se u toj prirodnoj raznolikosti krije njihova vrijednost. Prirodne plaže nisu samo prostor za kupanje i turizam, nego dio vrijedne obalne baštine, kako biološke, tako i geološke. Njihov sediment, oblik i prirodna dinamika razvijali su se tisućama godina pod utjecajem kopna s jedne strane te mora s druge strane.
– Hrvatska na pojedinim plažama ima rijetke primjere biogenog pijeska nastalog od ostataka živih organizama, a ne raspadanjem stijena, što je uobičajeno možda u tropskim područjima, ali predstavlja pravu rijetkost u Hrvatskoj. Prirodne plaže osjetljivi su sustavi koje erozija, betonizacija i neprikladno nasipavanje mogu trajno promijeniti ili uništiti. – objašnjava geologinja mora Kristina Pikelj.
Zašto se plaže nasipavaju i dohranjuju?
Kako bi se obala zaštitila od erozije ili prilagodila turističkim potrebama, na Jadranu se provode zahvati nasipavanja i dohranjivanja plaža. Iako se ovi pojmovi često koriste kao istoznačnice, između njih postoji razlika.
Dohranjivanje plaža provodi se kao mjera zaštite od erozije, dok nasipavanje najčešće ima cilj proširenja obale za korištenje, pa se često podvede pod “uređenje”. U praksi se granice ovih praksi često više i ne vide, pa zahvati istovremeno mijenjaju i izgled i prirodne procese plaže.
– Problem nastaje često uslijed korištenja neprikladnog materijala za nasipanje. Granulacija, sastav i čistoća sedimenta određuju kako će se plaža ponašati u prirodnim uvjetima. Kada se koristi materijal koji nije prirodno prisutan na lokaciji, dolazi do promjene u kretanju sedimenta i narušavanja prirodne dinamike obale. Posljedice se pritom ne odnose samo na samu plažu, nego na cijeli obalni sustav. – ističe Pikelj.
Utjecaj na morski okoliš
Jedna od prvih vidljivih posljedica neprikladnog nasipavanja u obalnom prostoru je zamućenje mora. Nasipavanje i dohranjivanje uvode sitne čestice sedimenta u stupac morske vode, što smanjuje njezinu prozirnost i količinu svjetlosti koja prodire u more. To posebno utječe na organizme kojima je svjetlost nužna za fotosintezu, ali i na hranidbenu mrežu u morskom ekosustavu.
Morsko dno predstavlja složen i živ sustav u kojem žive brojni i vrlo raznovrsni organizmi prilagođeni specifičnim uvjetima koje im pruža prirodan sediment. Promjene u strukturi i sastavu morskog dna stoga mogu dovesti do njihovog zatrpavanja, pomora, raseljavanja i dugotrajnog narušavanja staništa.
Posebno su osjetljive livade posidonije (Posidonia oceanica), endemske cvjetnice Sredozemlja. Posidonija ima ulogu u proizvodnji kisika, stabilizaciji sedimenta u moru, proizvodnji novog sedimenta i zaštiti obale od erozije, ako se na njoj istalože njezini suhi listovi. Povećana mutnoća mora i zatrpavanje sedimentom mogu značajno usporiti njezin rast ili dovesti do njezina odumiranja. Budući da se posidonija obnavlja vrlo sporo, posljedice takvih zahvata mogu trajati desetljećima.
Ono što mnogima na plaži izgleda kao “gomila suhog lišća” zapravo je prirodni zaštitni sloj. Listovi posidonije koje more izbacuje na obalu pomažu u zadržavanju sedimenta i ublažavanju njegove erozije valovima, čime dodatno pridonose stabilnosti obalnog sustava.
– Osim ekoloških učinaka, nasipavanje na obalama može dugoročno povećati i nestabilnost obale. Ako je materijal previše sitan, more ga brzo odnosi, a ako je prekrupan, mijenja prirodno kretanje valova i sedimenta. U oba slučaja narušava se prirodna ravnoteža. – govori naša sugovornica.
Jadranska obala danas
Na Jadranu se zahvati nasipavanja i dohranjivanja provode kontinuirano, u nekim slučajevima i svake godine. Iako su količine materijala u usporedbi s drugim državama relativno male, učestalost zahvata pokazuje da se radi o stalnoj praksi, a ne iznimnim intervencijama. Procjenjuje se da je oko 17 % hrvatske obalne linije već bilo podvrgnuto nekom obliku dohranjivanja i/ili nasipavanja plaža.
– Dodatni pritisak na obalu dolazi i od klimatskih promjena te porasta razine mora. Prirodna obalna staništa u tim uvjetima nastoje se postupno pomaknuti prema kopnu, no problem nastaje kada je prostor fizički ograničen betonizacijom i prekomjernom izgradnjom. U takvim uvjetima plaža nema prirodni prostor za pomicanje u kopno te postupno može nestati. – upozorava Pikelj, koja u sklopu aktualnog projekta Sunca ASPEH – Adriatic SPEcies and Habitats of coastal areas provodi istraživanja za stanišni tip muljevita i pješčana dna koja za vrijeme oseke nisu prekrivena morem.
– Prirodne plaže nisu samo mjesta za kupanje i odmor, već važna staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta te dio identiteta našeg Jadrana. Cilj nije da plaže ostanu “netaknute”, nego da bolje razumijemo procese koji ih oblikuju i posljedice koje zahvati na obali mogu imati na prirodu. – ističe Pikelj.
Prirodno ne znači neuredno, nego uravnoteženo
Očuvanje obale ne ovisi samo o institucijama i stručnjacima, važnu ulogu imaju i građani. Već i male promjene u načinu na koji doživljavamo prirodne plaže mogu napraviti razliku. Posidonija na obali nije otpad, a prirodna plaža ne mora izgledati „savršeno uređeno“ da bi bila vrijedna.
Važno je informirati se o zahvatima u prostoru i obratiti pažnju na promjene koje primjećujemo uz obalu. Ako građani uoče neprimjereno nasipavanje, devastaciju obale ili druge štetne zahvate u okolišu, takve slučajeve mogu anonimno prijaviti putem Zelenog telefona, na telefonski broj 072123456, e-adresu [email protected] ili putemdruštvenih mreža Sunca. Inače, Zeleni telefon sufinancira se u sklopu projekta Zajedno – glasom i djelovanjem za okoliš, sredstvima programa Impact4Values 2.0.
Upamtimo da plaža nije samo prostor koji čovjek koristi za svoje zadovoljstvo. Ona je dinamičan i osjetljiv sustav koji štiti obalu, pruža stanište brojnim organizmima i neprestano reagira na promjene u okolišu. Upravo zato prirodno ne znači neuredno, nego uravnoteženo.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.