Zašto su prirodne plaže važne?

Nasipavanje gradskih plaža prije ljeta uobičajena je praksa u gotovo svim gradovima uz more. Priprema obale za sezonu kako bi prvenstveno turisti, a onda domaći ljudi, mogli uživati u blagodatima hrvatske obale, nerijetko se radi bez projektnog planiranja. Tako redovito svjedočimo stihijskim zahvatima nasipavanja i betoniziranja obale bez razmišljanja o šteti koju takvi zahvati mogu izazvati u morskom ekosustavu.

Koje su posljedice nasipavanja i betoniziranja plaža za prirodu?

1. Ugibanje biljnih i životinjskih vrsta koji uz more i u moru žive.

Nasipavanjem obale i mora dolazi do zatrpavanja prilikom čega pojedini morski organizmi ostaju bez svog prirodnog staništa, dok oni nepomični ugibaju. Posebice ako se radi o građevinskom otpadu ili zemlji, kao što je bio slučaj u Makarskoj , gdje se za nasipavanje koristio otpad nastao nakon gradnje dječjeg vrtića. Za morski ekosustav još je opasnije, ako nasipani materijal sadrži teške metale, koji na taj način ulaze u hranidbeni lanac na čijem je kraju čovjek. Morska obala poveznica je između kopna i mora, pa tako sve štetno što se događa tamo, osim na morski ekosustav, ima utjecaja i na kopneni ekosustav. Smanjenje bioraznolikosti priobalja, utječe i na kopnene životinje, primjerice na ptice koje se hrane ribom i ostalim morskim organizmima.

2. Nestaju pluća mora.

Posidonia oceanica, morska je cvjetnica, koja s razlogom nosi titulu „pluća mora“. Jedan hektar njene livade proizvede kisika koliko i 14 hektara šume Amazone dnevno. Njene livade stanište su za mnoge morske organizme s kojima čini vrlo značajan i složen ekosustav. Zajedno sa školjkašima, puževima i drugim beskralježnjacima filtrira morsku vodu, čime doprinosi prozirnosti mora. Nasipavanjem morskog dna, ona se povlači i nestaje.  Guste livade posidonije svojim korijenjem stabiliziraju sediment dok listovima umanjuju energiju valova čime spriječavaju odnošenje materijala s plaža i djeluju kao “prirodne čuvarice plaža”, što smo naglašavali i u sklopu kampanje Postani čuvar posidonije.

Isplati li se nasipavanje financijski?

U nedostatku većih financijskih sredstava za kvalitetne projekte, uređenje plaža obično se provodi jefitinijim ad hoc nasipavanjem. No zbog morskih struja i oluja koje se odvijaju zimi, bez cjelovitog projekta gradnje, plaže će nestati i opet će se iduće godine morati nasipati, odnosno ponovo financirati.

Ako neadekvatnim zahvatima nasipavanja zatrpamo jedan od najznačajnijih oslonaca koji drži nasipani materijal, livade posidonije, valovi će usitnjavati materijal i u sinergiji s morskim strujama odnositi materijal, ako nema prirodne barijere. Osim livada posidonije, jedna od barijera su i sike, jer se između njih sediment zadržava. Također njihovom preinakom, bilo u vidu uništavanja ili betoniranja, dolazi do promjene u prirodnom strujanju mora i odnošenja sedimenta. Nerijetko nakon već jedne sezone, plaža će se morati „obnoviti“. U konačnici, ovakav pristup uređenju plaža ispadne skuplji nego kvalitetno projektirani, inicijalno skuplji, projekt koji ne zahtijeva konstantne dohrane.

Svako mijenjanje obalne linije obavezno mora proći postupke procjene utjecaja zahvata na okoliš kako bi se izabralo održivo i okolišno najprihvatljivije rješenje, a koje je dugoročno isplativije.

Što ti možeš učiniti?

1. Razmisli o budućnosti.

Sad kada znaš kakve posljedice nasipavanje obale ostavlja na morske ekosustave, misliš li da trebamo mijenjati izgled prirodnih plaža da nam kratkoročno bude lijepo?

2. Zagovaraj i izaberi alternativna rješenja.

Proširiti plažu uz minimalni utjecaj na prirodnu ravnotežu moguće je s postavljanje “sezonskih” sunčališta koja se nakon ljetne sezone mogu ukloniti. Osim umjetnih postoje i prirodna rješenja za proširenje plaže koja se mogu pronaći u časopisu Građevinar. Kako bi se sačuvale  livade posidonije preporuča se postavljanje ekološki prihvatljivih sidrišta.  Udruga Sunce već godinama sustavno provodi istraživanja negativnih utjecaja sidrenja provodeći monitoringe livada I na temelju dobivenih podataka aktivno zagovara postavljanje sidrišta kao mjere zaštite. Jedan od projekata na kojima smo partneri je projekt SASPAS u sklopu kojeg je u NP Kornati zasad postavljeno 40 ekološki prihvatljivih sidrišta, a priča se nastavlja i dalje.

3. Planiraj.

Ne donosi odluke o nasipavanju i betoniziranju plaže preko noći. Svaki zahvat u okolišu treba stručno mišljenje o tome koliko je potencijalno opasan za prirodu i što se u određenom slučaju može napraviti. Nasipavanje bez reda i planiranja ne vodi nigdje.

4. Informiraj se.

Nakon što je istraženo o kakvom je obalnom tipu riječ i koje posljedice na more i morski okoliš može uzrokovati nasipavanje na lokaciji, potrebno je obratiti se jedinici lokalne i područne samouprave te Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja kako bi se uvidjelo koje su sve dozvole potrebne i je li za zahvat potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš. Projekte je poželjno planirati u suradnji s visoko stručnim osobama koje će osigurati optimalna rješenja za okoliš, a time i zadovoljnije građane i korisnike plaže. U okviru projekta SEAS iznjedrili smo istraživanje utjecaja nasipavanja obale i dohranjivanja plaža na morske pridnene zajednice pod palicom stručnjakinje dr. sc. Silvije Kipson koje možete pročitati OVDJE.

5. Aktiviraj se i prijavi!

Vidite li dio plaže koji vam se čini nelegalno nasipan ili betoniziran prijavite to na Zeleni telefon – 072 123456.
Naše pravnice Ivana i Hajdi preuzet će pozive iz Splitsko – dalmatinske i Dubrovačko – neretvanske županije i prijaviti ga nadležnim institucijama. Ukoliko želite prijavu možete uputiti emailom na [email protected], [email protected] ili [email protected] .

Kontakte za vašu županiju pronađite ovdje: Mreža ZT.

Trebamo misliti na buduće generacije i osvijestiti da se moramo prilagođavati prirodi, a ne prilagođavati prirodu nama i pronaći rješenja koja neće narušavati prirodu i život u njoj.

Tagovi: