Ekološki problemi u Vranjičko-solinskom bazenu
Vranjičko-solinski bazen i područje Sjeverne luke žrtvovani su industriji još od doba salonitnih tvornica, ostataka salonita pa do aktualnog transporta, brodogradnje i održavanja brodova. Riječ je o gospodarskoj zoni u Splitu u kojoj prioritet imaju gospodarske aktivnosti. No, navedeno nipošto ne bi trebalo značiti da se na tom području smiju kršiti norme zaštite okoliša i zdravlja ljudi, osobito jer se ova gospodarska zona nalazi u neposrednom susjedstvu stambenih kvartova, posebice kotara Brda te Vranjica.
Realnost je pomalo drugačija. Stanovnici ovih dijelova Splita glasni su oko mnogobrojnih ekoloških problema. Udruživali su se u građanske inicijative i već dugi niz godina putem Zelenog telefona Sunca prijavljivali različita okolišna onečišćenja – od razasutog otpada, troske, onečišćenja zraka i mora do učestalog onečišćenja bukom u kasnonoćnim satima.
Vezano uz slučaj Sjeverne luke i Vranjičkog poluotoka, Sunce je od 2020. uputilo nekolicinu predstavki i dopisa javnim tijelima, inspekcijama, Lučkoj kapetaniji te lokalnim vlastima. Tražili smo zatvorena skladišta za razasute materijale, uklanjanje mnogobrojnih odlagališta otpada, kontinuirano mjerenje kvalitete zraka, unaprjeđenje mjera zaštite okoliša od tvrtki koje djeluju na području, sankcioniranje ilegalnih aktivnosti te redovite nadzore i kontrole. Inspektorat je kroz 2020. i 2021. identificirao brojna kršenja propisa te su se provodile mjere prema različitim počiniteljima, no stanje se s vremenom nije poboljšavalo, a mještani i ekološke inicijative inzistirali su na tvrdnjama kako udišu onečišćen zrak.
Rezultati mjerenja kvalitete zraka u 2023.
U 2021. odlučeno je o provedbi mjerenja kvalitete zraka od strane Grada Splita, a 2023. konačno su provedena mjerenja. Utvrđena je pojava povišenih dnevnih koncentracija arsena u zraku te vrlo visoke razine ukupne taložne tvari kao i taloženja arsena na tri lokacije. Sljedeći logičan korak bio bi utvrditi počinitelje i spriječiti daljnja onečišćenja. Kratkoročnim akcijskim planom Grada Splita definirane su mjere zaštite okoliša i u osnovi su usmjerene na manipuliranje teretom na koncesijskom području koncesionara Luka d.d. No, o uzrocima onečišćenja i dalje se pretežito nagađa iz medija i kuloara. Troska, bakrena ruda, Kinezi, premještanje u Kaštela, u zatvorenom je, na otvorenom je, tu je, nije tu? Znamo koliko i vi…
U posljednje dvije godine DIRH-u smo uputili više predstavki i dopisa, molbi za obavijest o provedenom nadzoru, prijedlog za uključivanje u upravni postupak, zahtjev za uvid u spis predmeta, nekoliko zahtjeva za pristup informacijama. Nakon podnošenja žalbe Povjereniku za informiranje. u svibnju 2024., zaprimili smo odgovor inspektorata kojim smo upućeni na spomenuti Kratkoročni akcijski plan Grada donesen 2024., premda smo zatražili informacije o provedenim mjerama od strane Državnog inspektorata i to za vrijeme utvrđenih onečišćenja.
Neadekvatni odgovori nadležnih tijela
Za istaknuti je kako se okolišna prava građana primarno ostvaruju upravo kroz pristup javnosti informacijama o okolišu. Bez informacije o uzroku onečišćenja ne možemo govoriti o zaštiti okoliša ni tražiti zaustavljanje štetnih aktivnosti, a kamo li govoriti o nadoknađivanju počinjene štete.
Nedavna događanja na području Sjeverne luke eklatantan su primjer kršenja prava građana na pravovremenu informaciju o okolišu, a samim time i na Ustavom zajamčeno pravo na zdrav i čist okoliš. Ovo pravo zajamčeno je i Aarhuškom konvencijom, konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša koju je Hrvatska ratificirala još 2007. godine. Pristupanjem EU, na RH kao državu članicu primjenjuje se i Povelja europske Unije o temeljnim pravima, koja sadrži temeljna prava i slobode koje EU priznaje i štiti, među kojima i čitav niz prava vezanih uz okoliš, kao što su: pravo na zdrav okoliš, pravo na informiranost o pitanjima zaštite okoliša te pravo na sudjelovanje u donošenju odluka koje utječu na okoliš.
Državni inspektorat nije pružio adekvatnu obavijest o provedenim mjerama, izvoru onečišćenja i eventualno upućenim sankcijama povodom utvrđenog onečišćenja. Lučka uprava kao davatelj koncesije nije upućena u aktualna zbivanja na području njihove nadležnosti. Lučka kapetanija nije odgovorila ni na jednu predstavku koju je Sunce uputilo. A Luka d.d. kao prvenstveni koncesionar koji djeluje na području, odbija naš zahtjev za pristup informacijama, jer nije u većinskom javnom vlasništvu slijedom čega nije dužna odgovarati na naša „dosadna“ pitanja.
Pravo na informaciju, pravo na zdravlje i zaštitu okoliša
No, što kaže Zakon o zaštiti okoliša po pitanju informacija o okolišu? Zakon pobliže definira pravo na pristup informacijama o okolišu i derogira odredbe o inspekcijskoj ili poslovnoj tajni kada postoje utvrđene emisije u okolišu, kao što je to bio predmetni slučaj. Pojednostavljeno – interesi tvrtki ili inspekcijske tajne ne smiju biti stavljeni iznad zdravlja građana. Time se štiti okoliš i zdravlje ljudi od potencijalno štetnog utjecaja emisija u okolišu te se zdravlju građana daje primat nad gospodarskim interesima. Ponavljamo, bez informacije o okolišu ne možemo govoriti ni o zaštiti okoliša.
Zakon o zaštiti okoliša također osigurava i da se za određene zahvate i postrojenja osiguraju mjere predostrožnosti i zaštite okoliša kako bi se prevenirala upravo ovakva onečišćenja. Mjere zaštite okoliša uobičajeno se propisuju studijama zaštite okoliša i okolišnim dozvolama. No, Luka d.d. sukladno očitovanju Državnog inspektorata nije u obvezi ishođenja ovih dokumenata. Budući da aktivnosti na ovom području datiraju od vremena prije propisivanja obveze provođenja postupaka procjene utjecaja na okoliš, izostale su i mjere koje bi osigurale postupanje s povišenom predostrožnosti. Tek se proširenjem zahvata može utvrditi potreba ishođenja studije zaštite okoliša.
Potreba za poboljšanjem mjera zaštite okoliša
Ipak, navedeno nije i ne bi trebalo biti opravdanje da se ne ulažu dodatni napori u unaprjeđenje tehnologije, zaštitu okoliša kao i zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika te okolnog stanovništva. Adekvatno skladištenje i zaštita tereta od raznošenja možebitno je i minimum koji je trebao biti osiguran još i prije nego se odlučilo manipulirati bilo kojom vrstom troske i drugim potencijalnim onečišćivačima na području, umjesto okrivljavanja stanovnika što su se naselili blizu gospodarske zone.
Osnovni postulati zaštite okoliša kao što su pravo na informaciju, načelo predostrožnosti i načelo onečiščivač plaća, ovdje su zakazali. To nas ne treba spriječiti da i dalje inzistiramo na zaštiti svojih prava, jer naposljetku, bez neumornog upiranja građana, ne bi bilo provedeno ni ono što jest do sad, makar i zakašnjelo nekoliko godina.
Ostajemo „dosadni“ i uporni u zaštiti prava građana na čist okoliš i informaciju o okolišu i ne zaboravljamo da se onečiščenja okoliša gotovo uvijek tiču svih nas. Sanirati posljedice štete uvijek je teže, ako ne i nemoguće, nego li na vrijeme prevenirati ugroze za okoliš.
Prijavi onešićenje okoliša na Zeleni telefon Sunca
Građani Splita, ne zaboravite da imate pravo na čisti okoliš i pristup informacijama o njegovom stanju. Ako ste svjedoci ekoloških onećišenja poput zagađenja zraka ili buke, ne oklijevajte! Kontaktirajte Zeleni telefon Sunca na 072 123 456. Naš pravni tim pomoći će vam uz potpunu diskreciju, upućujući vas na nadležne službe ili samostalno djelujući kako bismo riješili problem. Također nas možete kontaktirati putem emaila na [email protected].
Vaš angažman je ključan za poticanje nadležnih institucija na učinkovito rješavanje problema i zaštitu našeg okoliša. Zeleni telefon postoji kako bi vam pomogao u borbi za zdraviji i čišći Split. Vaša prijava može napraviti razliku. Pozivamo vas da se aktivno uključite u zaštitu okoliša. Saniranje posljedica štete uvijek je teže i skuplje nego sprječavanje ugroza na vrijeme.
Projekt “Zeleni telefon – Posudi svoj glas okolišu II!” sufinanciran je sredstvima donacije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
