Kada govorimo o zaštiti mora, obično prvo pomislimo na znanstvenike, čuvare prirode ili državne institucije koje upravljaju zaštićenim područjima, no diljem svijeta u zaštitu morskih ekosustava sve češće se uključuje i još jedna važna skupina: mladi! Od učenika koji prate stanje koraljnih grebena do studenata koji osmišljavaju rješenja za lokalne probleme u zaštiti okoliša i smanjenju ljudskog pritiska na ekosustave, mladi postaju sve češći aktivni sudionici u zaštiti mora.
Diljem svijeta, more je dio ljudske svakodnevice, a tako je i na našem Jadranu. Ono nam pruža hranu, regulira klimu, daje radna mjesta i prostor za odmor, ali ujedno je i dom velikom broju biljnih i životinjskih vrsta koje moramo zaštititi. Brojni pritisci, od onečišćenja i otpada do intenzivnog turizma, ribolova i posljedica klimatskih promjena, svakodnevno mijenjaju stanje u morskim ekosustavima zbog čega se sve više govori o oceanskoj pismenosti, odnosno razumijevanju utjecaja oceana i mora na nas, ali i našeg utjecaja na njih.
Temeljni principi oceanske pismenosti
Oceanska pismenost temelji se na sedam temeljnih principa:
1. Zemlja ima jedan veliki ocean s mnogo obilježja.
Iako govorimo o Atlantskom i Tihom oceanu ili možda Jadranskom ili Crvenom moru kao zasebnim prostorima, sva su mora i oceani međusobno povezani u jedan veliki sustav. Voda, živi organizmi, hranjive tvari i svi drugi materijali kreću se kroz taj sustav otvoreno, zbog čega promjene u jednom njegovom dijelu mogu putem raznih, ulančanih procesa imati posljedice negdje drugdje.
2. Ocean i život u njemu oblikuju obilježja Zemlje kao planeta.
More nije samo prostor koji ispunjava udubine među kontinentima. Valovi, morske struje i promjene u razini mora neprestano mijenjaju obale, a time i ekosustave koji obitavaju na njima.
3. Ocean snažno utječe na klimatske uvjete.
Ocean pohranjuje i prenosi velike količine topline i vode, pa time izravno ima ključnu ulogu u klimatskim i vremenskim procesima. Razumijevanje mora izravno nam daje uvid u klimu planeta na kojem svi živimo.
4. Ocean omogućuje nastanjivost Zemlje.
Veliki dio kisika u Zemljinoj atmosferi potječe od fotosintetskih organizama u moru. Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu, NOAA (engl. National Oceanic and Atmospheric Administration), procjenjuje da su fitoplankton i drugi fotosintetski organizmi u moru odgovorni za otprilike polovicu proizvodnje kisika na Zemlji.
5. Ocean podržava veliku raznolikost života i ekosustava.
Od mikroskopskog planktona do najvećih kralježnjaka na planetu, ocean je dom iznimnoj bioraznolikosti. Morski organizmi žive u velikom rasponu različitih staništa i uvjeta koji ih oblikuju, od toplih plićaka do dubokih, hladnih oceana u kojima vlada potpuna tama.
6. Ocean i ljudi su neraskidivo povezani.
More svakodnevno utječe na našu prehranu, gospodarstvo, kulturu, zdravlje i promet, a istovremeno i mi snažno utječemo na njega bilo to kroz ribolov, onečišćenje, izgradnju priobalnih objekata, turizam i brojne druge aktivnosti. Upravo je ovaj princip istaknut kada pričamo o uključivanju mladih u zaštitu mora. Ona nije nešto što se događa negdje daleko od nas nego je povezana sa svakodnevnim izborima i postupcima koji se događaju u našim zajednicama.
7. Velik dio oceana još uvijek je neistražen.
Unatoč brzom tehnološkom napretku koje je čovječanstvo postiglo kroz posljednjih par stoljeća, mnogo toga o našem oceanu još ne znamo! Istraživanje mora danas zahtijeva ogroman raspon različitih znanja, tehnologija i suradnju brojnih disciplina.
Obrazovanje mladih za zaštitu mora
Ovih sedam temeljnih principa oceanske pismenosti pokazuje nam da ju ne možemo svesti samo na poznavanje morskih vrsta i problema onečišćenja. Ocean moramo razumjeti kao jedan veliki, povezani sustav, a isto tako moramo znati i vlastito mjesto unutar njega. Upravo je tu obrazovanje mladih bitan faktor u dugoročnoj zaštiti i očuvanju naših mora.
Dobar primjer takvog uključivanja mladih dolazi s otočja Perhentian u Maleziji. Kroz program Anak Pulau, djeca se već od svoje šeste godine upoznaju s građanskom znanošću tako da sudjeluju u nadzoru koralja i upoznaju se s problemom onečišćenja mora plastikom. Kasnije, kako odrastaju, mogu završiti tečajeve ronjenja i pratiti stanje koraljnih grebena u svojim zajednicama te mjesta gniježđenja morskih kornjača. Od osamnaeste godine mogu se uključiti i u lokalni Rapid Response Team koji reagira na konkretne prijetnje morskom okolišu poput napuštenih ribarskih mreža i oštećenih koraljnih grebena. Na taj način, zaštita mora nije jednokratna edukativna aktivnost za mlade nego postaje proces kroz koji buduće generacije stječu sve više znanja i preuzimaju odgovornosti u zaštiti mora.
UNESCO je u Vijetnamu provodio projekt Our Ocean, Our Life u kojem su se od srpnja 2024. do prosinca 2025. u dva UNESCO-ova rezervata biosfere održavale edukativne i praktične aktivnosti prilagođene lokalnom kontekstu. Program je kombinirao obrazovanje o oceanskoj pismenosti i praktične aktivnosti poput prikupljanja i razvrstavanja plastike na plaži Cua Dai u sklopu učenja o morskom onečišćenju. U projektu je sudjelovalo više od 2,000 učenika i nastavnika koji su kasnije razvijali vlastite lokalne inicijative.
Na Tajlandu, broj učenika je otišao još jedan korak dalje i sami su počeli smišljati rješenja za probleme koje su sami primijetili ili s kojima su se upoznali u kontekstu edukativnih programa. Među projektima koje su predstavili na UNESCO-ovom obilježavanju Svjetskog dana oceana 2026. godine u Bangkoku, istaknuli su se solarno plovilo koje se može koristiti u prikupljanju otpada iz vodenih sustava i projekt za istraživanje bioraznolikosti šuma mangrova i njihovih rakova te sustav za praćenje otpada s ciljem smanjenja onečišćenja kanala. Ovakav pristup omogućava mladima da se organiziraju i bave se problemima koji su im osobno bitni, a koji će pridonijeti zaštiti okoliša u njihovim zajednicama.
O zaštiti mora uči se i u Suncu
Primjere za aktivno uključivanje mladih u zaštitu mora ne moramo tražiti na drugom kraju svijeta. Projekt Sunca ML-FREE: Marine Litter-Free Adriatic Sea – Obrazovanje za aktivno sudjelovanje mladih provodio se od 2023. do 2024. kao prekogranična suradnja Hrvatske i Italije usmjerena na obrazovanje mladih o problemima otpada u moru s posebnim fokusom na onečišćenja plastikom. Cilj nije bio samo informiranje učenika o morskom otpadu već i povećanje njihovih vještina tako da i oni aktivno mogu sudjelovati u pronalaženju rješenja za zaštitu mora. Učenici iz Hrvatske i Italije sudjelovali su u akciji čišćenja na Pantanu, a prikupljeni otpad kasnije se koristio za izradu ukrasnih predmeta.
Uključivanje mladih u zaštitu Jadrana nastavlja se i kroz nove projekte. Jedan od planiranih ishoda projekta ADRIWATCH – Unaprjeđenje sustava nadzora i upravljanja podacima u morskim zaštićenim područjima Jadrana upravo je uključivanje mladih i studenata u projektne aktivnosti. Sam projekt ističe da zaštita mora zahtijeva zajedničku odgovornost, zajedničko znanje i zajedničko djelovanje.
Sve ove aktivnosti i projekti, od edukacija do akcija čišćenja i istraživanja morskih ekosustava, stvaraju nove prostore u kojima mladi more upoznaju ne kao samo prostor koji će u budućnosti morati čuvati, već kao sustav u čijoj zaštiti za opće dobro mogu početi sudjelovati već i danas.
Članak „Oceanska pismenost približava mladima zaštitu mora“ dio je serijala studentskih članaka u sklopu Interreg Italy – Croatia ADRIWATCH projekta.
Student/ica si i želiš volonterski pisati za Sunce? Ispuni Iskaz interesa za volontiranje ili nam se javi se na [email protected]!
Literatura:
Grist. (2025). The tiny ocean organisms that could help the climate in a big way.
NASA Earth Observatory. (2025). What are phytoplankton?
National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA). (2024). How much oxygen comes from the ocean?
National Marine Educators Association (NMEA). (2013). Ocean Literacy: The Essential Principles and Fundamental Concepts of Ocean Science.
UNESCO. (2025). Anak Pulau Programme.
UNESCO. (2026). Sustaining our oceans.
UNESCO. (2026). Young people lead ocean conservation action across Thailand, Viet Nam and Indonesia through UNESCO.
UNESCO. (2026). Sustaining Our Oceans in Viet Nam: Building a healthy relationship with oceans through education.
UNESCO. (2026). Students in Viet Nam present local solutions for ocean protection.