Kante za biootpad su tu, a gdje je kompostana?

U splitskoj javnosti u siječnju ove godine proširila se vijest kako je Čistoća Split počela s postavljanjem kontejnera za biootpad na javne površine grada Splita. Kroz iduća tri mjeseca tako bi trebalo biti postavljeno ukupno 1750 spremnika. Rezultat je to projekta nabave provedenog u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Grada Splita.
Podsjećamo, Fond sufinancira gradovima i općinama kroz bespovratna sredstva EU 85% troškova nabave spremnika za odvojeno prikupljanje otpadnog papira i kartona, otpadne plastike, stakla i biootpada  Preostala sredstva osiguravaju jedinice lokalne samouprave i sam Fond, a ukupna dostupna sredstva EU su 370.631.802,09 HRK. Putem ovih sredstava sufinancira se nabava spremnika za 412 općina i gradova među kojima i Grad Split.  Prihvatljivi troškovi nabave spremnika za Grad Split iznose 13.541.250,00 HRK dok se sukladno preuzetim obvezama iz Ugovora, Grad Split obvezao sudjelovati u prihvatljivim troškovima u visini od 15% sredstava, najviše do 2.031.187,50 HRK.

Kante su tu, no postavlja se pitanje gdje je kompostana?

Trenutno se sav biootpad koji se prikupi u spremnicima na javnim površinama, zbrinjava na odlagalište Karepovac. Čistoća Split dobila je dozvolu od Fonda za odlaganje manje količine na novu plohu, na koju svakodnevno stiže i miješani komunalni otpad. Na taj način korisne sirovine poput ostataka hrane, voća i povrća ili taloga kave stvaraju staklenički plin metan, CO2 i brojne druge štetne sastojke. Iz Čistoće napominju kako se radi o razdoblju prilagodbe, tijekom kojeg je raspisan natječaj za koncesionara koji bi u budućnosti preuzeo prikupljeni biootpad.

Što se dogodilo s izgradnjom kompostane u našoj županiji?

Podsjetimo, iako se izgradnja kompostane, sortirnica te uspostava sustava odvojenog prikupljanja otpada u gradovima i općinama, nalazi još u Planu gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje od 2007. do 2015.g. (PGO SDŽ), Split još uvijek nema kompostanu.

Osim toga, Plan gospodarenja otpadom grada Splita za razdoblje od 2017. do 2022. (PGO grada Splita), kao i onaj prethodni od 2008. do 2015., predviđa izgradnju kompostane, ali ne donosi mjere potrebne za ispunjavanje zakonskih odredbi, konkretne korake, vremenske rokove i odgovorne osobe/institucije/organizacije, kako bi se zadani cilj realizirao.

Udruga Sunce već neko vrijeme je upozoravala kako su Planom predviđeni kapaciteti kompostane od 10.000 tona godišnje – nedostatni. Grad Split, naime, stvara oko 65.000 tona miješanog komunalnog otpada godišnje, od čega 30% čini biootpad. Stoga bi kapacitet kompostane samo za Grad Split trebao biti minimalno 18.000 tona.

Kao i dosad, većina odgovornih oslanja se na planirani Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, zanemarujući pritom činjenicu da su predviđeni kapaciteti kompostane u Lećevici samo 9.500 tona godišnje, što nije dostatno ni za biootpad grada Splita, a kamoli Splitsko-dalmatinske županije.

Valja napomenuti kako je već danas nevažeći PGO SDŽ predviđao i 16 lokacija za male kompostane, i to za Vis, Hvar, Brač (Košer), Split (3), Sinj, Imotski i Vrgorac, Kaštela, Omiš, Solin, Supetar, Trilj, Trogir. Ne treba posebno isticati kako te kompostane nikad nisu realizirane.

Odlagalište Karepovac je sanirano, kante za odvojeno prikupljanje otpada se postavljaju, no postotak odvajanja otpada najgori je među velikim gradovima i iznosi tek 3,74 posto. Taj postotak je daleko od 50 posto odvojenog otpada koji trebamo postići kako bi izbjegli penale EU.  Istovremeno se odvojeno prikupljeni biootpad odlaže zajedno s miješanim komunalnim otpadom ponovno na Karepovac. Odlaganje tih količina smeća bez adekvatne infrastrukture za odvajanje otpada, moglo bi dovesti do ponovnog punjenja Karepovca do njegovog maksimuma!

Zašto je postotak odvajanja otpada tako nizak?

Glavni problem u postupanju s komunalnim otpadom proizlazi iz činjenice da nije došlo do uspostave sustava „od vrata do vrata“ u kojem bi Grad morao organizirati izdvajanje korisnog dijela na izvoru, uključujući i odvojeno prikupljanje biorazgradivog komunalnog otpada. Plan gospodarenja otpadom grada Splita za razdoblje od 2017. do 2022 predviđa odvojeno prikupljanje otpada sustavom od vrata do vrata te putem zelenih otoka i reciklažnih dvorišta. Prilikom donošenja ovog Plana ukazivali smo na činjenicu da su zeleni otoci  nedovoljno efikasni za postizanje ciljeva zadanih Zakonom, upravo zbog loše kvalitete odvojeno prikupljenih sirovina te kako je potrebno usmjeriti se na sustav „od vrata od vrata“ gdje se odgovornost za odvojeno prikupljeni otpad prebacuje na pojedinca/kućanstvo i gdje je kvaliteta odvojeno prikupljenog otpada znatno veća.

Naime, informacije koje već sada dobivamo od građana ukazuju na to da se u kantama za biootpad nerijetko nađe i komunalni otpad, što je i očekivano, s obzirom na to da se spremnici nalaze na javnim površinama.

Nije jasno zašto Grad Split ne poštuje vlastiti Plan, kao i zašto se ne usmjerava na razvoj sustava prikupljanja otpada od vrata do vrata te izgradnju kompostane. Ili smo ponovno, u još jednom pilot projektu za čiji će neuspjeh na kraju biti „odgovorni“ građani, jer se, eto, ne znaju ponašati.

Miješanjem otpada stvaramo smeće, što je neekološki, necivilizacijski, neodgovorno i nemoralno.

U 2019. godini u Hrvatskoj je nastalo ukupno 1.811.617 tona komunalnog otpada, što predstavlja povećanje od dva posto u odnosu na ukupnu količinu iz 2018. godine. Biootpad iz komunalnog otpada odvojeno se prikupljao u svega 31% jedinica lokalne samouprave (172 JLS), a uglavnom je riječ o otpadu iz vrtova i parkova. Količina odvojeno prikupljenog biootpada iznosila je 97.518 tona, odnosno 19% ukupno nastalog komunalnog biootpada. Ti podaci govore da nije dostignut nacionalni Cilj 1.3. iz Plana gospodarenja otpadom RH  vezano za odvojeno prikupljanje biootpada.

U Hrvatskoj se nalazi  deset aktivnih kompostana, od kojih je svaka specifična po samom procesu kompostiranja. To su: Prelog, Imbriovec, Čakovec, Herešin u Koprivnici, Kloštar Ivanić, Ponikve otok Krk, Perušić, te u gradu Zagrebu: Markuševac, Jankomir i Prudinec. Dalmacija još uvijek nema ni jednu kompostanu!

U talijanskoj regiji Veneto, koja brojem stanovnika i brojem jedinica lokalne samouprave približno odgovara Republici Hrvatskoj, odvojeno se prikuplja više od 80% otpada. Ova regija idealan je primjer dobre prakse, koja je u cijelosti primjenjiva na gradove i općine u Hrvatskoj. Udruga Sunce Split organizirala je 2015. godine u sklopu EU projekta Odgovorno za prirodu studijsko putovanje, a tom prilikom djelatnici  Grada Splita i Čistoće upoznali su se s dobrim primjerima gospodarenja otpadom, uključujući i biootpad.

Kako se približavaju lokalni izbori, mjesni političari krenuli su u utrku za što većim brojem glasova. U toj utrci, nažalost, nisu pokazali da im je potpuno jasno kako bi gospodarenje otpadom trebalo biti prioritetna tema lokalnih uprava u praksi te ono ne smije biti (kao i do sada) samo dio planova koji se ne provode, kao i bezuspješnih pilot projekata koji se rade stihijski i neplanski, bez potrebne analize podataka i stanja na terenu. Jer kako inače protumačiti postavljanje spremnika za biootpad, iz kojih se odvojeno prikupljeni otpad odvozi ponovno na Karepovac?