Kako turizam utječe na Split?

SPlit-odrzivi-turizam

piše: Alexandra Nikoloska

Split je grad prepun prekrasnih zalazaka i izlazaka sunca, od Rive do Marjana. Pun povijesti u središtu grada, od Dioklecijanove palače do Jupiterovog hrama i crkve Svetog Dujma, te prepun prekrasnih plaža od Trstenika do Kašuna. To su vjerojatno tri glavna razloga koja izazivaju znatiželju turista i svake godine sve više pune splitske ulice. Ali kakav utjecaj masovni turizam ima na okoliš?

S obzirom na to da sam u Splitu skoro godinu dana, svjedočila sam brojnim promjenama. Prvo, tijekom zime nije bilo turista, već pretežno lokalno stanovništvo. Odjednom se od travnja sve počelo mijenjati, pa i cijene u dućanima. Počelo je s otvaranjem barova i restorana koji zimi nisu radili. Tada sam primijetila da je i sve više brodova u splitskoj luci. Prije sam se vozila biciklom po Rivi, ali to je postalo nemoguće zbog toliko ljudi koji su pravili selfije na putu. Nisam mogla ništa učiniti nego zaključiti da je turistička sezona službeno počela. I što se događalo u tom periodu? Probat ću nabrojiti nekoliko stvari koje su me posebno zaintrigirale.

Onečišćenje vode plastikom

S većim brojem ljudi u gradu, primjećujem sve veće količine smeća na ulicama. Ne odlažu svi svoj otpad kako treba. Primjećujem da je noću na plaži jako puno tuluma i da iza njih ostaje puno plastičnih posuda s hranom i plastičnih boca s pićem. Navedeno, na kraju, zbog valova ili vjetra završi u moru. Životinje plastiku miješaju s hranom i na kraju se hrane plastikom što ih zapravo dovodi do izgladnjivanja.

ML-FREE

Zagađenje zraka

Prema statistici, broj turista veći je nego prošle godine, pa je riječ i o većem broju automobila i autobusa koji ljeti dolaze i odlaze na autobusni kolodvor. Što je više automobila i autobusa, to je veće zagađenje zraka CO2 plinom. Kvaliteta zraka koji dišemo sve je gora. Loša kvaliteta zraka može otežati disanje starijim osobama, djeci i trudnicama. Može dovesti do raka pluća, moždanog udara, astme… Kao i ljudi, i životinje pate. Ako vas zanima kvaliteta zraka, možete je provjeriti na stranici Wagi Info.

Iscrpljivanje prirodnih resursa ili prekomjerni izlov

Iscrpljivanje prirodnih resursa veliki je problem. Turisti povećavaju potražnju za morskim plodovima u restoranima jer je to specijalitet grada, što dovodi do nekontroliranog ribolova i poremećaja ekosustava. Ilegalni ribolov poznata je činjenica. Nekontrolirani ribolov dodatno remeti ekosustav jer se ribolovom obično love sisavci koji se ne bi trebali loviti. Prekomjerni izlov može biti ekonomski i ekološki problem. Šteta uzrokovana prekomjernim ribolovom nadilazi probleme morskog okoliša. Milijarde ljudi oslanjaju se na ribu kao izvor bjelančevina, a ribolov je glavni način života za milijune ljudi diljem svijeta.

more-puno-života-ribari

Uništavanje koralja i staništa morskih životinja

Uništavanje morske bioraznolikosti uzrokovano je neprikladnim ronjenjem i sportovima na vodi. Svima nam je poznat problem s posidonijom, koja jako dugo raste i vrlo ju je lako uništiti. Vodeni sportovi i brojna ronjenja ljeti ostavljaju mnogo štetnih tvari u vodi, a buka koju uzrokuju vodeni sportovi ometa životinje u moru.

Kemijsko onečišćenje

Ljeti svi koristimo kreme za sunčanje kako bismo se zaštitili od UV zraka. No, sve kemikalije koje dospijevaju u more negativno utječu na životinje koje žive u tom okolišu. Na primjer, koralji. Koralji su važni za more kao zaštitnici nekih manjih riba od predatora. Nedavno istraživanje pokazalo je da krema za sunčanje koja sadrži “oksibenzon” postaje toksična za koralje kada je izložena suncu. Izbjeljivanje koralja svjetski je fenomen. Ono se događa kada je koralj pod stresom i tjera alge koje žive na njemu da ga napuste. Rezultat je gubitak simbiotskih algi, poznatih kao zooxanthellae, iz koraljnog tkiva tijekom vremena stresa. Ova alga važna je jer se koralj njome hrani i na kraju umire od gladi. U povijesti smo imali masovno izbjeljivanje koralja, na primjer, El Niño u Indijskom oceanu ostavio je 70 % koralja bijelim.

Propadanje povijesnih i kulturnih spomenika

Svi ti ljudi ovdje su da bi vidjeli povijest grada, makar i na trenutak bili dio povijesti, ali to nanosi štetu arhitekturi spomenika.

Proširenje infrastrukture

Potreba za većim brojem smještajnih kapaciteta, kako bi se zadovoljio broj turista, dovodi do izgradnje novih hotela. Za izgradnju je potrebno uništavati zelene površine ili prenamijeniti stambene objekte zbog čega su cijene nekretnina u Splitu otišle u nebesa.

Neke su zemlje već odlučile kontrolirati broj turista koji dolaze preko njihovih granica. Vlade mogu koristiti različite strategije za kontrolu turizma, poput nametanja viznih ograničenja, provedbe kvota na broj posjetitelja, uvođenja ulaznih naknada i promicanja odgovorne turističke prakse.

Primjerice, 2019. Italija je kontrolirala broj turista u nekim gradovima poput Venecije. Španjolska od 2022. već ima posebnu kontrolu licenci za hotele i privatni smještaj kod Airbnba.

Godine 2019. Peru je proveo mjere za kontrolu broja posjetitelja kultnog Machu Picchua. To je uključivalo uvođenje vremenski ograničenih ulaznica kako bi se ograničio broj ljudi u bilo kojem trenutku. Cilj je bio sačuvati mjesto i spriječiti prenapučenost. Novi Zeland razmatra provedbu mjera za upravljanje rastom turizma, uključujući rasprave o povećanju pristojbi za vize i nametanju turističkih poreza.

Mislite li da je vrijeme da Hrvatska razmisli o takvoj odluci?

Sada, u prosincu, opet vidim da je grad prazan – trgovine su zatvorene, barovi i restorani rade u pola smjene ili uopće ne rade, opet mogu slobodno voziti bicikl. To me natjeralo na razmišljanje – kako je živjeti ovdje i ovisiti o turistima? Postoji li rješenje za zadovoljenje potreba lokalnog stanovništva, turista, okoliša i prirode? Vjerujem da Split može bolje i jedva čekam da se za koju godinu vratim kao turist i osjetim promjene koje su nužne, a vjerujem pozitivne.