Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in posts
Search in pages

Jedemo plastiku koju bacamo!

Splićane su ovog petka na ribarnici uz frišku ribu dočekala i dva stola prepuna smeća i to morskog. Prizor  kašeta punih plastičnih čepova, raznih ambalaža, stiropora, ali i brojnog medicinskog pribora,  ponajviše šprica teško je ikog ostavio ravnodušnim. Šokantna instalacija morskog otpada samo je manji dio otpada kojeg je Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce prikupila i zabilježila na plaži Zaglav na otoku Visu kroz posljednjih godinu dana, a u sklopu međunarodnog projekta praćenja stanja morskog otpada – DeFishGear.

Otpad u moru prvenstveno je posljedica lošeg gospodarenja otpadom na kopnu odakle vjetrom, rijekama ili na neki drugi način dospijeva u more. Koliko je otpada u našem plavom biseru još uvijek nije poznato, a ovim projektom smo korak bliže informacijama. „Ne znamo koliko otpada ima, iz kojih izvora dolazi, koliko ga ima na morskom dnu, a koliko na obali i morskoj površini. Budući da plastika nikad ne nestaje već se samo raspada u sve manje komade i zatim ulazi u sve pore živog sustava, događa se da plastiku koju bacimo na koncu jedemo“ kaže biolog Mosor Prvan iz Udruge Sunce.

morski otpad 3morski otpad 2

Čini se kako je problem u Jadranu veći no što su u Udruzi Sunce očekivali, naročito na području srednje i južne Dalmacije gdje, zbog morskih struja, stiže i otpad od jadranskih susjeda. „Za sada su obrađeni podaci jednogodišnjeg praćenja stanja za pilot lokaciju plaže Zaglav na otoku Visu. Tako je zabilježeno i prikupljeno 42 224 komada raznog otpada od čega je čak 97% plastika. Unutar 703 kilograma najveći dio se odnosi na razne komade plastike, ali zanimljiv je i podatak od preko 5 000 štapića za uši što ukazuje na loš sustav filtriranja kanalizacijskih odvoda“ pojašnjava Prvan

 

Morski otpad je kompleksan i slojevit problem s utjecajima na okoliš, sigurnost, zdravlje, kulturu i ekonomiju, naročito turizam i ribarstvo. Stoga želimo podići svijest ribara, građana, ali i donositelja odluka o utjecaju morskog otpada te akcijama za učinkovito rješavanje ovog gorućeg ekološkog problema“ zaključila je sociologinja Pinija Poljaković iz Udruge Sunce.

S obzirom na rezultate istraživanja trebamo odmah reagirati, poručuju iz Udruge Sunce. To možemo učiniti prvenstveno smanjenjem stvaranja otpada, ponovnim korištenjem i recikliranjem ali i stalnim pritiskom na političare za unaprjeđenjem sustava gospodarenja otpadom. Tek onda moći ćemo očekivati čisto more i obale, ali i čistu savjest.

 morski otpad statistika 2 morski otpad statistika

Udruga Sunce u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, a u sklopu projekta IPA Adriatic CBC programa 2007-2013 pod nazivom “Sustav upravljanja morskim otpadom u Jadranskoj regiji” provodi istraživanje procjene stanja morskog otpada u Jadranu. Projekt okuplja multidisciplinarni tim uključujući akademsku zajednicu, istraživačke institute, nacionalne i lokalne vlasti kao i nevladine udruge iz svih sedam zemalja Jadranskog mora u cilju jačanja suradnje i poticanja zajedničkih i usklađenih akcija za Jadran bez otpada.