Sunce je 18. ožujka dostavilo mišljenje na Studiju o utjecaju na okoliš Centra za gospodarenje otpadom (CGO) Lećevica Splitsko-dalmatinske županije. Sunce godinama upozorava na manjkavosti u planiranju CGO Lećevica. Nažalost, ni ova Studija ne donosi dugoročna i održiva rješenja za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Osim toga, javno savjetovanje provedeno je s brojnim manjkavostima, što dodatno otežava transparentnost i uključivanje građana u proces donošenja odluka. U nastavku donosimo ključne nedostatke Studije.
Sudjelovanje javnosti pro-forme radi
Trajanje procesa uključivanja javnosti provedeno je u skladu sa zakonskim propisima od 30 dana. Međutim, ponašanje izrađivača studije tijekom javne rasprave nije bilo primjereno i ne ukazuje na istinski interes izrađivača već na provođenje procedure pro-forme radi. Formalno provođenje procedure vidljivo je i kroz ne osiguravanje lakog i jednostavnog pristupa dokumentaciji odnosno cjelokupnoj Studiji utjecaja na okoliš CGO Lećevica. Naime, da je postojao stvarni interes za uključivanje javnosti u okviru Obavijesti o Studiji o utjecaju na okoliš Centra za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije istaknuo bi se link na kojem je moguće pronaći cjelovitu Studiju kao i ne tehnički sažetak. Naime, na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, ovaj postupak se nalazi među postupcima iz 2024. godine kada je započeo (Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije Republike Hrvatske – PUO postupci 2024.), a što građanima dodatno otežava pronalazak dokumentacije.
Apsurdna praksa Ex post procedure
Postupak javnog savjetovanja i procjene utjecaja na okoliš za CGO Lećevica proveden je istovremeno dok su radovi na projektu već u tijeku. Procjenu utjecaja na okoliš potrebno je provesti prije početka zahvata!
Naime, intencija provođenja okolišnog postupka prije nego se dogodi zahvat u okolišu jest preventivno djelovati kako bi se izbjegla šteta u okolišu. Prilikom ovog postupka razmatraju se varijantna rješenja. S obzirom na to da je lokacija već odabrana, u ovoj studiji nisu predočena varijantna rješenja za lokaciju, iako odabrana lokacija Lećevice nosi potencijal onečišćenja vodnog tijela, osobito u slučaju potresa. Također, nedovoljno je obrađen utjecaj zahvata na vodna tijela sukladno Okvirnoj direktivi o vodama, odnosno svi izneseni podaci temelje se na starim istraživanjima.
Nadalje, nakon svakog PUO postupka donosi se rješenje je li namjeravani zahvat prihvatljiv za okoliš ili ne, a protiv takvog rješenja je moguće podnijeti tužbu upravnom sudu. Nije jasno koliko je uopće učinkovita sudska zaštita u predmetima u kojima se PUO postupak pokreće nakon što je započela realizacija zahvata! Time se dovodi u pitanje svrha samog savjetovanja, jer ako su radovi već započeti, to znači da su ključne odluke već donesene bez adekvatnog uključivanja javnosti i bez završene procjene utjecaja na okoliš. Procjena utjecaja na okoliš trebala bi biti temelj za donošenje odluka, a ne formalnost koja se provodi kada su radovi već u tijeku.
Ovoj obrnutoj i apsurdnoj praksi često svjedočimo u Hrvatskoj. Zahvat se naknadnim „ozakonjenjem“ proglašava prihvatljivim za okoliš nakon što je već izveden, bez obzira na to što se u takvom slučaju ne može ispitati referentno stanje okoliša, pa tako ni procijeniti mogući utjecaj zahvata na okoliš. Ovakva praksa narušava osnovne odredbe Arhuške konvencije, europskih direktiva i Zakona o zaštiti okoliša, čiji je cilj preventivno djelovati kako bi se izbjegla šteta. Kada se postupci provode nakon zahvata, okolišna šteta već je nastala, a načelo predostrožnosti postaje samo mrtvo slovo na papiru.
Kako će CGO Lećevica povećati troškove općina i gradova?
CGO Lećevica i dalje ne predstavlja sustavno i dugoročno rješenje za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji te neće uspjeti odgovoriti na zahtjeve gospodarenja otpadom čitave županije. Za uspješno gospodarenje otpadom ključno je uspostaviti održiv sustav gospodarenja otpadom na razini jedinica lokalne samouprave, pri čemu je nužno financijska sredstva usmjeriti u postizanje samodostatnosti i što veće neovisnosti gradova i općina u ovom procesu.
Međutim, u Splitsko-dalmatinskoj županiji sustavno se zanemaruje potreba za dosljednim provođenjem prioriteta u gospodarenju otpadom, osobito smanjenjem stvaranja otpada, ponovnom upotrebom te uspostavom učinkovitih sustava za odvojeno prikupljanje, obradu i recikliranje otpada. Bez ovakvog pristupa, sustav gospodarenja otpadom neće biti ni održiv ni ekološki prihvatljiv.
Naime, naplata obrade otpada u CGO Lećevici predviđa se prema količini dostavljenog miješanog komunalnog otpada. Time je obrada otpada višestruko skuplja nego što je to slučaj danas kada se u većini gradova i općina u Županiji otpad samo odlaže na neusklađenim odlagalištima. Stoga građane općina i gradova očekuje višestruko povećanje troškova njegove obrade i zbrinjavanja. Oni koji će proizvoditi veće količine miješanog komunalnog otpada više će i plaćati! Stoga je u interesu svake općine smanjiti količinu otpada koja će se obrađivati u Centru, odnosno staviti prioritete na mjere sprječavanja nastanka otpada, njegovog odvojenog prikupljanja i recikliranja.
Plan gospodarenja otpadom RH donesen je za razdoblje 2023. – 2028. godine. Zakon o gospodarenju otpadom predviđa da izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave na svom području predloži donošenje i osigura provedbu Plana gospodarenja otpadom RH. Međutim, do danas Splitsko-dalmatinska županija nije izradila županijski Plan. Pritom su novim Zakonom o otpadu (NN 84/21, 142/23) ukinute obveze gradovima/općinama za donošenje Plana gospodarenja otpadom na razini gradova/općina. Posljedica je da trenutno ne postoje mehanizmi za praćenja provedbe reda prvenstva gospodarenja otpadom (1. sprječavanje nastanka otpada, priprema za ponovnu uporabu, recikliranje, ostali postupci oporabe npr. energetska oporaba i zbrinjavanje) na razini gradova i općina, a definiranih člankom 6. Zakona.
Mnogi gradovi i općine koriste CGO Lećevicu kao izliku da ne poduzimaju ništa konkretno u procesu gospodarenja otpadom, vjerujući da će sam centar riješiti sve njihove probleme. Međutim, ovo je pogrešno uvjerenje koje rezultira da nemamo stvarne promjene na terenu.
Kapacitet kompostane
U Studiji je navedeno sljedeće: Postrojenje za kompostiranje odvojeno prikupljenog biootpada (kuhinjskog i vrtnog otpada) u količini 9.700 t/g – navedeni kapaciteti kompostane nisu ni približno dostatni za sav biootpad koji se akumulira u Županiji jer, prema procjenama, samo u gradu Splitu se godišnje proizvede 20 000 tona biootpada.
Nužno je osigurati sustavno i učinkovito zbrinjavanje biootpada u skladu s ciljevima kružnog gospodarstva, kako bi se smanjila količina biootpada koji završava na odlagalištima. Međutim, u Splitsko- dalmatinskoj županiji unatoč planovima za izradu kompostana još iz prethodnih desetljeća, dostupnim fondovima EU-a te važnosti ovog ekološki najprihvatljivijeg načina postupanja s biootpadom ne postoji niti jedna kompostana, čak niti na otocima.
SRF-RDF
U sažetku se ističe kako Uključeni procesi scenarij 1 rezultiraju racionalnim i ekološki prihvatljivim gospodarenjem otpadom i proizvodnjom visokokvalitetnih proizvoda. Međutim, nije jasno zašto je izabrano gorivo RDF koje je ekološki neprihvatljivije od SRF-a prve klase s obzirom na klasifikacijske značajke; ogrjevnu vrijednost, sadržaj klora te sadržaj žive.
Nadalje, Studija ne daje jasan odgovor gdje će se koristiti RDF te samim tim procjene troškova za građane, ali i konačnog utjecaja na okoliš putem spaljivanja RDF-a nisu jasno iskazane. Koliko će biti uvećani troškovi za građane ukoliko će trebati plaćati i zbrinjavanje RDF-a? Ovome se mogu i pridodati troškovi kao utjecaj na okoliš povezani s prijevozom miješanog komunalnog otpada te potom RDF-a do neke od spalionica/cementara.
CGO Lećevica prijeti povećanjem troškova za građane zbog skupog načina obrade otpada, dok istovremeno ne nudi stvarna rješenja za smanjenje količine otpada. Sunce naglašava potrebu za sustavnim pristupom i učinkovitijim mjerama na lokalnoj razini kako bi se izbjegla dugoročna šteta za okoliš i osigurala održiva gospodarenja otpadom na razini općina i gradova.