Od 9. do 13. lipnja 2025., u Nici je održana Treća Konferencija Ujedinjenih naroda o oceanima (eng. Third UN Ocean Conference, UNOC3), koju su suorganizirale Francuska i Kostarika. Konferencija je istaknula ozbiljnost problema koji guraju naša mora i oceane do točke s koje nema povratka. Mora i oceani ključni su za život na Zemlji i ublažavanje posljedica klimatskih promjena, ali tu ulogu narušavaju klimatske promjene, onečišćenje plastikom, gubitak ekosustava i prekomjerna upotreba morskih resursa.
Okupilo se oko 15.000 sudionika, uključujući više od 60 čelnika država i vlada. Bio je tu i nemali broj predstavnika međunarodnih organizacija, znanosti, civilnog društva, privatnog sektora i lokalnih zajednica te gotovo 100.000 posjetitelja. Ovo petodnevno događanje, s 450 popratnih događaja, nastojalo je potaknuti suradnju i donošenje konkretnih obveza za ostvarenje Cilja održivog razvoja 14: Zaštititi i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse – inače jednog od najmanje financiranih ciljeva održivog razvoja!
Akcijski plan za oceane iz Nice
Konferencija se temeljila na tri glavna prioriteta koja su poslužila kao temelj za izradu Akcijskog plana za oceane iz Nice (eng. Nice Ocean Action Plan):
- povećati globalne napore za bolju zaštitu mora i oceana
- osigurati više sredstava za očuvanje mora i oceana i razvoj plavog gospodarstva
- bolje koristiti znanstvena saznanja za donošenje odluka o oceanima.
Akcijski plan, odnosno deklaracija „Naš ocean, naša budućnost: ujedinjeni za hitno djelovanje“ usvojena je nakon višednevnog vijećanja i rasprave te potvrđuje podršku za Cilj 30×30 (30 % zaštite mora i kopna do 2030.), Sporazum o biološkoj raznolikosti Kunming-Montreal (zaustavljanje i poništavanje gubitka biološke raznolikosti do 2030.) te klimatske ciljeve UN-ove Međunarodne pomorske organizacije (postizanje nulte neto stope emisija stakleničkih plinova iz brodova do 2050.).
Deklaracija obuhvaća više od 800 dobrovoljnih obveza vlada, znanstvenika, agencija UN-a i civilnog društva.
Tako je primjerice Europska komisija najavila da ulaže jednu milijardu eura za zaštitu oceana i održivo ribarstvo. Francuska Polinezija obećala je da će proglasiti najveće zaštićeno morsko područje na svijetu, s površinom od pet milijuna kilometara kvadratnih. Njemačka će uložiti 100 milijuna eura za uklanjanje podvodne municije. Španjolska će proglasiti pet novih morskih zaštićenih područja. Trideset sedam zemalja, predvođenih Panamom i Kanadom pokrenut će Koaliciju visokih ambicija za Tihi ocean, koja će se boriti protiv podvodnog zagađenja bukom. A što će Hrvatska napraviti?
Povećali smo udio zaštićenih morskih područja
Na plenarnoj sjednici „Neka ocean diše – kako bi čovječanstvo moglo napredovati” sudjelovali su hrvatski premijer Andrej Plenković i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković. Plenković je upozorio na višestruke prijetnje oceanima i naglasio da Hrvatska, kao pomorska zemlja s bogatom obalnom baštinom, prepoznaje krhkost morskih ekosustava.
Premijer je istaknuti da je Hrvatska povećala udio zaštićenih morskih područja s 12 % na 32 %. Zanimljivo je nadodati da se to povećanje dogodilo uoči Konferencije, 5. lipnja 2025. (na svjetski dan oceana), kada je na sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojena Uredba o izmjeni Uredbe o ekološkoj mreži i nadležnosti javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže.
Uredbom su proglašena nova područja ekološke mreže na moru čime smo se značajno pomaknuli prema ostvarivanju obveza iz EU strategije o bioraznolikosti do 2030. Ovim potezom Hrvatska je došla do 36,8 % površine kopna, te 32,4 % površine mora pod određenim režimom zaštite prirode. Ekološkom mrežom je proglašeno nekoliko velikih područja za očuvanje dobrog dupina (Tursiops truncatus ), glavate želve (Caretta caretta) te morskih ptica gregulu (Puffinus yelkouan) i kaukala (Calonectris diomedea). Dodano je i nekoliko novih područja za očuvanje livada posidonije (Posidonia oceanica).
– Posebno nas veseli što su konačno proglašena područja važna za morske ptice, prema prijedlozima iz projekta LIFE Artina. No, važno je istaknuti da su u mrežu uvrštena samo dva nova IBA područja – Lastovski kanal i Sjeverni Jadran, dok tri druga nova područja i proširenje dvaju postojećih Ministarstvo nije obuhvatilo, odnosno nije ih usvojila Vlada iako su područja znanstveno utvrđena kao ključna jer je, kako oni kažu, za to potrebna dodatna komunikacija s dionicima. Postotci i površine su važni te pozdravljamo ovaj veliki iskorak Hrvatske. Najvažnija preuzeta obveza ostaje uspostava stvarno učinkovite zaštite i očuvanja ugroženih vrsta i staništa na svim ovim područjima koja su pod zaštitom. Za to su potrebne i zone stroge zaštite te kvalitetniji pravni mehanizmi i nadzor na terenu koji će omogućiti provedbu konkretnih mjera očuvanja bioraznolikosti Jadrana. – ističe Zrinka Jakl, voditeljica Odjela za zaštitu prirode u Suncu.
Hrvatsko obećanje za mora i oceane?
Kako je potvrdio premijer na sjednici, Hrvatska također priprema Nacionalni plan obnove prirode, usmjeren na rehabilitaciju degradiranih morskih ekosustava. Posebno je istaknuo uspjeh u oporavku ribljeg fonda u Jabučkoj kotlini, što je primjer učinkovitog upravljanja morem.
Govoreći o održivom razvoju, Plenković je naglasio da Hrvatska spaja gospodarski rast i zaštitu okoliša te se zalaže za čistu energiju, sigurnu plovidbu i digitalno praćenje pomorskog prostora. Hrvatska također podupire pravno obvezujući Globalni sporazum o plastici.
Tijekom tjedna u kojem se održavala Konferencija, UN-ov Sporazum o očuvanju i održivoj uporabi morske bioraznolikosti i područja izvan nacionalnih nadležnosti (kraće: Sporazum o svjetskim morima) ratificiralo je 19 zemalja, među kojima je bila i Hrvatska. Time se ukupan broj zemalja koje su ratificirale Sporazum popeo na 50, a potrebno je 60 ratifikacija kako bi Sporazum stupio na snagu.
Premijer je u izjavama za medije nakon panela i konferencije izjavio kako su hrvatski ciljevi usmjereni na osnaživanje jadranske, pomorske i ribarske orijentacije. Smatra da će Europski pakt za oceane, sveobuhvatna strategija za bolju zaštitu oceana koju je Europska komisija donijela 5. lipnja, “pružiti novu priliku za očuvanje oceana i mora, osobito unutar Europske unije” i da će to „biti prilika da kroz takav strateški okvir više ulažemo u naša obalna područja”.
– Smatramo da ulaganja u obalna područja imaju smisla jedino ako će omogućiti promišljeni, planski razvoj, utemeljen na postulatima očuvanja prirode i održivost lokalnih zajednica. Trenutačno i dalje svjedočimo stihijskom razvoju koji sve više povećava pritisak na more i obalu. To znači ulaganja u upravljanje zaštićenim područjima, provedbu mjera očuvanja, regulaciju sidrenja i digitalni nadzor, kao i jačanje lokalnih kapaciteta za održivo korištenje morskih resursa. – istaknula je Ana Miletić Miloš, Viša stručna suradnica u Odjelu za zaštitu prirode Sunca.
Sljedeću Konferenciju UN-a o oceanima organiziraju Čile i Južna Koreja 2028. godine i do tada se mnogi nadaju da će doći do pune ratifikacije:
- Sporazum o svjetskim morima
- WTO Sporazuma o subvencijama za ribarstvo
- Globalnog sporazuma o plastici.