Greenwashing – kako kompanije varaju potrošače dobrih namjera

Što je greenwashing?

Greenwashing, također zvan i Green Sheen (hrv. zeleni sjaj), oblik je oglašavanja i marketinškog trika koji prijevarno koristi zeleni marketing kako bi uvjerio javnost da su proizvodi, ciljevi i politike organizacije ekološki prihvatljive (Williams, 2024). Organizacije se opredjeljuju za greenwashing u želji projiciranja slike ekološke odgovornosti svojim potencijalnim kupcima. Mnoge korporacije koriste metodu greenwashinga kako bi poboljšale mišljenje javnosti o svojim proizvodima. Pritom nastoje profitirati na račun ekološke grižnje savjesti potrošača, tj. osjećaja potrošača da bi trebao kupovati proizvode ekološki odgovornih proizvođača (Sheehan, Lee. 2014).

Nastavi čitati tekst i saznaj kako možeš izbjeći greenwashing i postati istinski ekološki osviještenom osobom!

Sedam grijeha greenwashinga – kako prepoznati greenwashing

TerraChoice, odjel za savjetovanje o zaštiti okoliša UL-a, opisao je sedam grijeha greenwashinga 2007. kako bi pomogao potrošačima uočiti proizvode koji sadrže obmanjujuće ekološke tvrdnje:

• skriveni trade-off (kompromis): tvrdnja da je proizvod zelen na temelju nekoliko karakteristika bez govora o kritičnim ekološkim pitanjima;
• nema dokaza: tvrdnja koja se ne može potkrijepiti lako dostupnim informacijama ili pouzdanim certifikatom;
• neodređenost: loše definirana ili široka tvrdnja čije će značenje potrošač vjerojatno pogrešno shvatiti (tvrdnja da je nešto potpuno prirodno, na primjer, ne znači nužno da je proizvod ekološki prihvatljiv);
• korištenje lažnih etiketa: tvrdnja koja, riječima ili slikama, ostavlja dojam podrške treće strane tamo gdje ona ne postoji;
• irelevantnost: tvrdnja koja može biti istinita, ali nevažna ili beskorisna za potrošače koji traže ekološki prihvatljivije proizvode;
• manje od dva zla: tvrdnja koja može biti istinita za određeni proizvod, ali postoji rizik odvraćanja pažnje potrošača od značajnijeg štetnog utjecaja proizvodnje tog artikla na okoliš;
• fibbing: tvrdnja koja je jednostavno lažna.

Organizacija je primijetila da je do 2010. otkriveno kako približno 95 % potrošačkih proizvoda u SAD-u, koji su tvrdili da su zeleni, počinili barem jedan od ovih grijeha (Gelles, 2010).

Greenwashing u brzoj modi – ekološki prihvatljivo često je daleko od toga

Kako bi se stvorila iluzija održivosti i ekološke odgovornosti, greenwashing u modi odvija se korištenjem nekoliko strategija, kao što je ubacivanje pojmova poput ekološki prihvatljiv (eco-friendly) ili održiv (sustainable) bez ikakvog činjeničnog dokaza. Te su oznake često namijenjene samo maloj kolekciji proizvoda, dok dominantni dio još uvijek prolazi konvencionalne i neodržive prakse. Štoviše, ti su izrazi dvosmisleni i nedostaju konkretni dokazi, što potrošačima otežava procjenu utjecaja proizvoda ili marke. Nesretni dio ovoga je što potrošači imaju tendenciju straha od robnih marki koje su uistinu održive zbog postojanja greenwashinga u modi. Zbog toga, istinski napori ekološki osviještenih marki ostaju neprepoznati (Singh, 2024).

Nadalje, sve češća je praksa selektivne promocije kojom se organizacija predstavlja kao ekološki osviještena na temelju načina na koji proizvodne određene proizvode, pri čemu se ostatak, tj. većina ostalih proizvoda te kompanije, i dalje proizvodi tradicionalnim procesima u industriji brze mode. Jedan od vrhunskih primjera greenwashinga u modi bila je Zarina kolekcija Join Life koja je samouvjereno govorila o svojim ekološki osviještenim proizvodnim metodama. Međutim, ova kolekcija čini samo djelić ukupnog Zarinog asortimana proizvoda. Većina Zarine robe još uvijek proizvodi se tradicionalnim procesima brze mode, koje karakteriziraju brzi proizvodni ciklusi, opsežna potrošnja resursa i značajno stvaranje otpada. Kritičari tvrde da isticanjem kolekcije Join Life Zara možda skreće pozornost sa značajnog štetnog utjecaja na okoliš svojih glavnih proizvodnih linija, što dovodi do optužbi za greenwashing (Singh, 2024). Uz Zaru, među tvrtkama koje su poznate po greenwashingu spadaju i McDonalds, Coca-Cola, H&M, Shein i mnoge druge.

Čeka nas crni petak – od lijepe ideje pokazivanja zahvalnosti svojim bližnjima za blagdane do izopačene shopping-ludnice i bezumnog kupovanja

Na današnji dan obilježavamo Black Friday (crni petak). Crni petak prvi je petak nakon Dana zahvalnosti u Sjedinjenim Državama. Tradicionalno obilježava početak predblagdanske kupovine i najprometniji je dan za kupovinu u godini u Sjedinjenim Državama, no manija crnog petka proširila se svugdje po svijetu. Mnoge trgovine nude visoko promovirane rasprodaje po sniženim cijenama i često otvaraju rano, ponekad već u ponoć (Albright, Mark) ili čak na Dan zahvalnosti. Rasprodaje u nekim trgovinama nastavljaju se sve do ponedjeljka (Cyber ​​ponedjeljak) ili traju tjedan dana (Cyber ​​tjedan).

Kupnja nakon Dana zahvalnosti seže još od kasnog 19. stoljeća. Trgovci su primijetili da je dan nakon ovog blagdana popularno vrijeme za započinjanje blagdanske kupnje, a prodaja je u tom razdoblju porasla. Do početka 20. stoljeća robne kuće počele su zarađivati ​​na ovom trendu oglašavanjem rasprodaja nakon Dana zahvalnosti.

Izraz crni petak (Black Friday) originalno je potekao od policajaca iz Philadephie u 1950-ima. Policajci su ga tako nazvali zbog velikih prometnih gužvi i zastoja dan nakon Dana zahvalnosti. Grad bi bio preplavljen kupcima iz predgrađa i turistima koji su dolazili na godišnju nogometnu utakmicu vojske i mornarice u subotu nakon Dana zahvalnosti. To je dovelo do porasta krađa u trgovinama i drugih zločina, a policija je morala raditi duže smjene kako bi se nosila s gužvom.

Trgovcima se nije svidjela negativna konotacija ovog izraza za dan kada oni doživljavaju najveći uzlet u godini pa su ga prisvojili za sebe, objasnivši kako se u računovodstvu trgovine razdoblje gubitka knjižilo crvenom tintom, a dobitka crnom. To je bilo prikladno objašnjenje jer su trgovci na dan crnog petka ulazili u razdoblje profita (Vaghasiya).

Loše strane crnog petka

1. Impulzivna kupnja

Fokusiranje na popuste i niske cijene tijekom crnog petka može dovesti do naglih i nepotrebnih kupnji. Kupci mogu kupiti artikle koji im ne trebaju samo zato što se čine dobrim ponudama.

2. Grižnja savjesti kupca

Pritisak da se brzo donose odluka o kupnji na crni petak može rezultirati grižnjom savjesti kupca nakon što nestane uzbuđenje tog dana. Kupci bi mogli požaliti zbog svoje kupnje, shvativši da su napravili ishitreni izbor.

3. Materijalizam i konzumerizam

Naglasak crnog petka na materijalizmu i konzumerizmu može zasjeniti pravi duh blagdanske sezone, koji se često odnosi na provođenje vremena s voljenima i pokazivanje zahvalnosti.

4. Ugrožavanje etičkih vrijednosti trgovaca

Tijekom crnog petka, mnogi veliki trgovci na malo priželjkuju profit iznad svega. Kako bi privukli kupce, mogu se ogriješiti nabavljanjem proizvoda iz tvornica s lošim radnim uvjetima ili primjenom neodržive proizvodne prakse. To može dovesti do ugrožavanja etičkih vrijednosti. Osim toga, neki trgovci mogu znatno povećati proizvodnju kako bi zadovoljili veliku potražnju za crni petak, potencijalno zanemarujući poštenu radnu praksu i sigurnosne standarde kako bi troškovi bili niski (Chomsky, 2023).

Kako se boriti protiv greenwashinga? – ekooznake, dokazi, kupnja lokalnog, radionice…

Evo par savjeta kako se i vi možete boriti protiv greenwashinga i biti odgovoran potrošač:

• Čuvajte se nejasnih izraza koji nisu potkrijepljeni jasnim i znanstvenim dokazom (npr. prirodno, ekološki prihvatljivo).
• Potražite certificirane ekooznake (EU Ecolabel, EU Organic Label, Nordic Swan, Blue Angel, RAL, Prijatelj okoliša…) u Popisu postojećih europskih i internacionalnih Eko oznaka.
• Ako sumnjate na neku marku, istražite problem i industriju te potražite legitimne izvore i napravite osviještenu odluku.
• Djela, a ne riječi – proučite akcije tvrtke, a ne riječi kojima se predstavlja.
• Kupujte lokalno; manji lanac opskrbe znači manju vjerojatnost da će se ekološke tvrdnje izgubiti ili krivo predstaviti!

• Pridružite se članovima Sunca na Sajmu razmjene na koji možete donijeti predmete i odjeću koja vam više ne treba, a zauzvrat uzeti nešto drugo što vam je potrebno. Ovako se smanjuje nepotreban konzumerizam, a promovira održivost tako što dajemo i pribavljamo second-hand stvari koje su još uvijek upotrebljive, umjesto da ih bacimo. Uz sajam, možete se priključiti i radionici ŠIZIKA na kojoj ćete naučiti popravljati svoju odjeću kako biste joj produljili životni vijek. Pritom ćete uz informativne prezentacije naučiti kako stvarno postati ekološki odgovornima.
• Koristite aplikacije kao što su Vinted i Moje krpice na kojima možete prodati odjeću i obuću koju više ne planirate nositi, a još uvijek je upotrebljiva. Ovako ne samo da se smanjuje potražnja za proizvodnjom nove odjeće, već možete zaraditi i nešto sa strane!

Za kraj… ŠIZIKA u borbi protiv greenwashinga

Sunce znatiželjnima nudi radionicu šivanja, zakrpa i kreativnih aktivnosti, nazvanu ŠIZIKA. Možete zaboraviti na nepotrebno trošenje novca jer ŠIZIKA donosi svjež pogled na popravak odjeće i potiče svoje sudionike da nauče osnove šivanja, zakrpa i kreativnih tehnika. Ovaj događaj naglašava misiju Sunca da potakne održiv način života i pruži priliku za dizanje svijesti o važnosti produženja vijeka robe. Nećete se morati brinuti oko etičnosti velikih korporacija kod kojih biste potencijalno kupovali jer ćete naučiti popraviti i osvježiti svoju odjeću i udahnuti u nju novi život. Uz to, na ŠIZIKA radionici održana je edukativna prezentacija na temu greenwashinga u modi čime se nastojalo osvijestiti sudionike o ovom velikom problemu.

Zaboravite na prekomjerni konzumerizam i pridružite nam se u akciji spašavanja okoliša! Učlanite se ili postanite volonter Sunca na ovim ili sličnim aktivnostima!

Tagovi:

• #greenwashing
• #Šizika