Javno savjetovanje o Studiji utjecaja na okoliš za CGO Lećevica: procjena utjecaja ili legalizacija postojećeg stanja?

Lećevica-CGO

Kao što smo i još 2017. godine tvrdili pred upravnim sudom, pa potom i pred Visokim upravnim sudom koji su presudama odbili naše zahtjeve; postupak procjene utjecaja na okoliš za CGO Lećevica trebao je biti pokrenut zbog uvedenih izmjena zahvata (link). Da je postupak tada proveden imao bi smisla jer bi se provodio prije početka radova i zahvata u okolišu.

Danas se postupak provodi temeljem naloga Europske komisije koja je upozorila Regionalni centar čistog okoliša kako je za zahvat Centra za gospodarenje otpadom (CGO) Lećevica nužno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš ). To  podrazumijeva izradu cjelovite studije utjecaja na okoliš koja treba proučiti sve posljedice zahvata na okoliš, kao i predvidjeti odgovarajuće mjere zaštite okoliša i programpraćenja stanja okoliša.

Zahtjev za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš poslan je u svibnju 2024. godine no paralelno se provode radovi na lokaciji Centra u Lećevici.  Izrađena Studija o utjecaju na okoliš treba proći postupak javne rasprave, a javno savjetovanje o ovoj studiji trajat će od 17. veljače do 18. ožujka, tijekom kojeg svi zainteresirani mogu dostaviti svoje primjedbe i komentare. Javna rasprava planirana je 5. ožujka u 11 sati u prostorijima Multifunkcionalnog centra Fra Ante Konstantina Matasa, Trg Ante Bužančića Tice 4, Lećevica. Na raspravi će biti prisutni predstavnici nositelja zahvata i izrađivača Studije te će neposredno davati odgovore i raspravljati o pitanjima koja će tom prilikom postavljati nazočna i zainteresirana javnost.

I dok je studija na raspravi, u Lećevici se radi punom parom.

Procjene utjecaja na okoliš nakon što zahvat krene u realizaciju- ex post procedure

Procjena utjecaja na okoliš provodi se prije početka zahvata! Naime, intencija provođenja okolišnog postupka prije nego se dogodi zahvat u okolišu jest preventivno djelovati kako bi se izbjegla šteta u okolišu.  Prilikom ovog postupka donosi se rješenje  je li namjeravani zahvat prihvatljiv za okoliš ili ne, a protiv takvog rješenja je moguće podnijeti tužbu upravnom sudu. Nije jasno koliko je uopće učinkovita sudska zaštita u predmetima u kojima se ovaj PUO postupak pokreće nakon što je započela realizacija zahvata!

Ovoj obrnutoj i apsurdnoj praksi često svjedočimo u Hrvatskoj.  Zahvat se naknadnim „ozakonjenjem“ proglašava prihvatljivim za okoliš nakon što je već izveden, bez obzira na to što se u takvom slučaju ne može ispitati referentno stanje okoliša, pa tako ni procijeniti mogući utjecaj zahvata na okoliš.  

Ovakva praksa narušava osnovne odredbe Aarhuške konvencije, europskih direktiva i Zakona o zaštiti okoliša, čiji je cilj preventivno djelovati kako bi se izbjegla šteta. Kada se postupci provode nakon zahvata, okolišna šteta već je nastala, a načelo predostrožnosti postaje samo mrtvo slovo na papiru.

Nažalost CGO Lećevica, nije jedini primjer. Često zaprimamo prijave građana zbog izvođenja zahvata za koje se nisu proveli postupci procjene utjecaja na okoliš iako su predviđeni Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. Nakon što inspekcija obavi nadzor, investitoru se najčešće naredi provođenje odgovarajućeg okolišnog postupka iako je zahvat u okolišu već izveden, posebice u predmetima  ilegalnog nasipavanja mora i obale. Povrat u prijašnje stanje i naknada štete radi nedopuštene intervencije u okolišu događa se u manje od 1 % predmeta, iako su i to sasvim učinkovite mjere koje inspektor u okviru svojih ovlasti može izreći.

Akcijski plan Vlade RH: Fokus na ubrzanje, ne na kvalitetu

Organizacije civilnog društva, okupljene u mreži Zeleni forum, godinama upozoravaju na manjkavosti postupaka procjene utjecaja na okoliš, uključujući spomenute ex-post procedure te slabo informiranje i ograničeno sudjelovanje javnosti. U listopadu 2024. provedeno je javno savjetovanje o Vladinom Akcijskom planu jačanja učinkovitosti u ovim postupcima, no predložene mjere uglavnom su usmjerene na ubrzanje procesa, a ne na poboljšanje njihove kvalitete i transparentnosti.

Zeleni forum uputio je komentare na ovaj plan, naglašavajući potrebu za:

  • Jedinstvenim portalom gdje bi svi projekti koji zahtijevaju sudjelovanje javnosti bili objavljeni,
  • Potpunom digitalizacijom postupaka kako bi javnost mogla direktno komentirati studije i dobiti odgovore na svoje komentare,
  • Osiguravanjem duljih rokova za savjetovanje, osobito za kompleksne projekte poput CGO-a Lećevica.

Naravno, Zeleni forum oštro se i protivi ex-post procedurama procjene utjecaja na okoliš! 

CGO Lećevica: Projekt koji ne donosi sustavno rješenje

Lećevica i dalje nije sustavno rješenje i neće uspjeti odgovoriti na zahtjeve gospodarenja otpadom čitave županije. Potrebno je uspostaviti održivi sustav gospodarenja otpadom na razinama lokalne samouprave i ključno je sredstva usmjeriti upravo prema postizanju samodostatnosti i što veće neovisnosti gospodarenja otpadom u gradovima i općinama. Kod nas se sustavno zanemaruje ozbiljno pristupanje provedbi prioriteta u gospodarenju otpadom smanji stvaranje otpada i ponovno koristi kao i  uspostava učinkovitih sustava za odvojeno prikupljanje otpada te njegovu obradu i recikliranje (LINK). – rekla je Gabrijela Medunić-Orlić, izvršna direktorica Sunca.

Sunce poziva sve zainteresirane građane i organizacije da se aktivno uključe u javno savjetovanje o Studiji utjecaja na okoliš za CGO Lećevica, koje traje do 18. ožujka. Svi relevantni dokumenti dostupni su na službenim internetskim stranicama, a prijave i komentari mogu se dostaviti putem elektroničkih kanala.

U idealnim slučajevima ovaj proces trebao bi pružiti priliku za participaciju u oblikovanju budućnosti upravljanja otpadom u našoj županiji i osiguranje održivih rješenja za sve nas. Međutim, ono što u situaciji s Lećevicom možemo razmotriti su predviđene mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša, jer na sve ostalo očigledno nećemo imati utjecaj!

– No Centar će na nas itekako utjecati u budućnosti, kroz povećanje cijene zbrinjavanja otpada, potencijalno daljnja zagađenja kako zbog odlaganja otpada tako i zbrinjavanja produkta Centra, goriva iz otpada tzv. RDF-a te daljnja financijska opterećenja za građane proizašla iz lošeg gospodarenja otpadom na razini gradova i Županije. – zaključuje Medunić-Orlić.

Tagovi: