Kako Dalmacija može postati otpornija na klimatske promjene koristeći prirodna rješenja? Odgovor na ovo pitanje tražio se na godišnjoj Glavnoj skupštini projekta DesirMED, održanoj od 17. do 19. ožujka 2026. u grčkom gradu Kavali. Budući da su rješenja temeljena na prirodi (Nature-based Solutions – NbS) ključna za prilagodbu klimatskim promjenama na Mediteranu, ovaj je događaj okupio oko 100 stručnjaka, partnera i predstavnika regionalnih vlasti.
Domaćin susreta bila je regija Istočna Makedonija i Trakija, uz podršku grčkih partnera (Sveučilište Demokrit u Trakiji i Općina Paggaion). Prva dva dana proveli smo tražeći konkretne načine kako ubrzati primjenu ekoloških rješenja na terenu i preskočiti administrativne prepreke koje često usporavaju zelene projekte.
Posebno smo se fokusirali na to kako osigurati stabilno financiranje i privući privatne investitore, ali i kako precizno izmjeriti stvarne koristi koje ova rješenja donose prirodi i ljudima. Velik dio rasprave posvećen je i građanima – želimo da lokalno stanovništvo postane aktivan suradnik kroz “građansku znanost”, sudjelujući izravno u praćenju stanja svog okoliša.


Jačanje otpornosti Mediterana: NbS primjeri u praksi
Teoriju smo ubrzo zamijenili praksom posjetivši pilot-lokacije u općini Paggaion kako bi uživo vidjeli konkretne primjere provedbe prirodnih rješenja:
- Umjetna močvarna staništa (Moustheni): Sustav za pročišćavanje otpadnih voda koji omogućuje ponovnu upotrebu vode za navodnjavanje.
- Precizno navodnjavanje (vinograd Biblia Chora): Korištenje senzora vlage u tlu i automatiziranih sustava za uštedu vode na temelju podataka u stvarnom vremenu.
- Zaštita od erozije obale (Luka Kariani): Korištenje geotuba kao valobrana i obnova plaža pijeskom nakupljenim uzvodno.
- Obrana od poplava (Nea Peramos): Izgradnja malih pregrada od prirodnih materijala i geotuba na potocima kako bi se ublažile bujične poplave.






Dan adaptacije: kako dobre primjere primijeniti svugdje?
Treći dan bio je otvoren za javnost i vanjske dionike. Predstavljeno je pet demonstracijskih regija projekta, među kojima je i Splitsko-dalmatinska županija. Voditeljica projekta, Maja Jurić, predstavila je pilot-projekte koji se provode u Splitu: uređenje školskih vrtova u osnovnim školama Brda i Dobri.
Umjesto betona, ove škole postaju mjesta primjene rješenja temeljena na prirodi (NbS). Vrtovi nisu samo estetski dodatak, već aktivni alati za prilagodbu klimatskim promjenama. Oni smanjuju efekt toplinskih otoka u gradu, upijaju višak oborinskih voda i, što je najvažnije, služe kao “žive učionice” u kojima djeca od malih nogu uče kako suživot s prirodom izgleda u praksi.
Cilj je bio pokazati da ono što radimo u Splitu može postati model za cijeli Mediteran. Međutim, da bi ovakva rješenja opstala, ona moraju postati dio službenih planova razvoja naših gradova, a ne ostati samo izolirani primjeri.
Uz partnere na projektu, u raspravu se uključilo i 14 vanjskih stručnjaka i predstavnika institucija iz različitih DesirMED regija. Oni su dali povratne informacije na predstavljene pilot-projekte te podijelili vlastita iskustva u borbi s klimatskim promjenama, predstavivši slične inicijative i projekte koje provode u svojim sredinama.

Pogled u budućnost: postani dio promjene
Susret u Kavali potvrdio je da rješenja za klimatsku krizu ne smiju ostati samo unutar znanstvenih krugova. Ona moraju zaživjeti u svakoj školi, polju i gradu. Upravo zato, projekt DesirMED nastavlja širiti mrežu Klimatskih ambasadora, ljudi koji svojim radom i utjecajem u lokalnim zajednicama već danas pokazuju kako se prilagoditi promjenama koje dolaze. Zanima li vas zaštita našeg planeta i želite pridonijeti otpornosti zajednica na klimatske promjene? Saznaj OVDJE.
Želiš li i ti pokazati kako vidiš prirodu kao rješenje? Pozivamo te da se uključiš u naš veliki foto natječaj (LINK)! Tražimo motive koji prikazuju snagu prirode, njezinu otpornost, ali i primjere suživota čovjeka i okoliša u Dalmaciji. Najbolje fotografije postat će dio naše kampanje za podizanje svijesti o klimatskoj prilagodbi, a autore očekuju i prigodne nagrade.


Zajedno možemo stvoriti otporniji i zeleniji Mediteran. Rezultati ove skupštine poslužit će kao temelj za daljnji razvoj i primjenu prirodnih rješenja u svim regijama obuhvaćenim projektom, doprinoseći održivijem i otpornijem Mediteranu.
