U Splitu održana panel diskusija „Iskustva i preporuke za smanjenje slučajnog ulova morskih ptica“

Što je slučajni ulov morskih ptica?
Ribaru propuštena prilika, a ptici najčešće smrtni ishod.

U organizaciji udruge Sunce, u Splitu je 29. studenog 2022. održana panel diskusija „Iskustva i preporuke za smanjenje slučajnog ulova morskih ptica“ koja je okupila predstavnike ribara i različitih institucija Republike Hrvatske.

life-artina-sump-slučajni-ulov-morskih-ptica

Organizirana u sklopu projekta LIFE Artina – „Mreža za očuvanje morskih ptica u Jadranu“ za cilj je imala predstaviti rezultate testiranja prilagođenih alata za smanjenje slučajnog ulova morskih ptica (SUMP), a na temelju kojih bi se potakla raspravu o mjerama za smanjenje SUMP na ribolovne alate, i to s fokusom na ugrožene vrste– kaukal, gregula i sredozemni galeb.

Voditeljica projekta LIFE Artina Željka Rajković iz BIOM-a predstavila je ciljeve i dosadašnje rezultate projekta, a Sven Kapelj ugrožene vrste ptica kojima se projekt bavio te provedene aktivnosti vezane za njihovo očuvanje. Ispred Sunca, Ana Miletić prezentirala je aktivnosti koje je Sunce kao partner na projektu provelo vezano za procjenu i smanjenje utjecaja ribolovnih alata na morske ptice.

Tijekom panel rasprave predstavnici Uprave ribarstva, Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IOR), ribara, BIOM-a i Sunca raspravljali su o sljedećim temama:
· Prikupljanje podataka o slučajnom ulovu morskih ptica
· Mjere za smanjenje slučajnog ulova morskih ptica
· Buduće politike za smanjenje slučajnog ulova morskih ptica

– Glavno ograničenje kod predlaganja konkretnih mjera za smanjenje SUMP je to što nemamo dovoljno prostornih podataka o interakcijama između ribolovnih aktivnosti i morskih ptica. Nadamo se u budućnosti imati bolji uvid u nacionalne podatke o kretanjima ribarskih brodova te više informacija o slučajnom ulovu. – rekla je Željka Rajković iz udruge BIOM i voditeljica projekta LIFE Artina.

Nedostatak podataka o slučajnom ulovu

Ribari su obvezni podatke o ribolovu i slučajnom ulovu dostavljati putem očevidnika i izvješća. Dobiveni podatci koriste se isključivo u svrhu prikupljanja podataka s ciljem održivog upravljanja bioresursima mora, znanstvenih istraživanja i praćenja sljedivosti ribe i drugih morskih organizama te radi dostave podataka međunarodnim institucijama.

– Slučajni ulov morskih ptica (SUMP) se događa. Mišljenje je to ribara i institucija, međutim količina podataka je nedovoljna da se odredi događa li se često ili rijetko. Anketom koju smo proveli među ribarima zaključeno je kako ribari u očevidnike ne upisuju podatke o SUMP, najviše iz straha da će uslijediti sankcije zbog slučajnog ulova i nova ograničenja ribolova. Ovim panelom htjeli smo naglasiti potrebu prikupljanja podataka, a institucije pozvati da ohrabre ribare da upisuju podatke – kazala je Ana Miletić iz Sunca.

– Kod ribara postoji nepovjerenje vezano za podatke koji se unose i nužno je pojednostavniti unos podataka u očevidnik. Trenutni očevidnici većini ribara predstavlja dodatno opterećenje i time se ne žele bavit – naglasio je Antonio Đivoje, ribar s Lastova.

life-artina-sump-slučajni-ulov-morskih-ptica

Ispred Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, Ivana Vukov objasnila je kako je u izradi nacrt novog Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja i dostave podataka o ulovu u gospodarskom ribolovu na moru koji ima za cilj unaprjeđenje sustava prijave podataka o ulovu te postupni, ali potpuni prelazak na elektronsko prikupljanje podataka o ulovu.

IOR je nadležan za prikupljanje bioloških podataka u okviru znanstvenog monitoringa koje provode  znanstveni promatrači  na ribarskim plovilima. Kroz novi Pravilnik o ovlaštenim promatračima u ribarstvu koji je također u izradi uredit će se način prikupljanja podataka i postupanje promatrača. Pri donošenju svakog pravilnika osniva se povjerenstvo u koje se uključuju predstavnici sektora ribarstva putem komorskih sustava. Također, svaki pravilnik se objavljuje i na e- savjetovanju gdje zainteresirana javnost može dati svoje komentare – zaključila je Vukov.

life-artina-sump-slučajni-ulov-morskih-ptica

– Bez relevantnih podataka teško je donositi bilo kakve zaključke. Sve mjere trebaju biti napravljene samo i isključivo temeljeno na relevantnim podatcima. Ribar možda i ne zna ime vrste, ali jako dobro pamti ptice gdje se najčešće nalaze, ima li ih svake godine na istom mjestu ili se nisu pojavile neke godine. Znanstveni promatrači ne mogu pokriti sve i izrazito su nam bitne te informacije do kojih samo ribari mogu doći jer su svaki dan na moru. Nažalost, zbog nedostatka podataka sve mjere se poduzimaju zakašnjelo kad su se već novi procesi počeli događati. Prvo treba identificirati važna područja za morske ptice pa onda sanirati štetu na različitim razinama – rekla je Sanja Matić-Skoko iz IOR-a.

– Naša ribarska flota je prestara, ribari rade na starim nesigurnim brodovima. Moglo bi se ribare potaknuti da više koriste očevidnike na način da zauzvrat dobiju bodove koji će im donijeti nekakvu korist. Na primjer da bodove mogu iskoristiti za dobivanje poticaja za unaprjeđenje brodova – dodao je Nedo Ivanović, znanstveni promatrač.

Mjere za smanjenje slučajnog ulova

U svijetu se provodi niz aktivnosti i mjera kako bi se smanjio slučajni ulov morskih ptica. Ribari i sami traže rješenja kako bi smanjili oštećenja ribolovnih alata, gubitke mamaca na udicama i očuvali ravnotežu morskog ekosustava te na taj način osigurali ciljani ulov ribe. Projektom LIFE Artina Sunce je u suradnji s ribarima s otoka Brača, Visa, Korčule, Lastova te iz Vinišća testiralo mjere korištenja prilagođenih ribolovnih alata, odnosno signalna (LED) svjetla za mreže stajaćice, dodatno otežanje za pridnene parangale te uređaje za oslobađanje udica plutajućih parangala pod morem (hookpods).

life-artina-sump-slučajni-ulov-morskih-ptica

– Ribari nastoje izbjeći ulov ptica i već imaju neke svoje metode, a dodatno otežavanje su odavno prepoznali kao tehniku koja će im pomoći, dok su se hookpodsi pokazali dosta komplicirani za postavljanje i korištenje. Trebalo bi probati i druge tehnike koje ribari već koriste kao npr. puštanje konopa iza broda s kojim je vezan pajet ili bokobran i time straši ptice. Bilo bi korisno ovu tehniku testirati zajedno s otežanjem i vidjeti te rezultate – rekao je Dario Vrdoljak, IOR

Rezultati ispitivanja mjera su vrlo vrijedni za Ministarstvo, i dok je situacija s parangalima jasna, za ostale alate treba još istraživanja, pri tome uzimajući u obzir vrijednost prilagođenih alata i da donesene mjere ne smiju značajno utjecati na vremenski okvir, ribolovne prakse te ulov ribe.

– Otkad je ribara postoje interakcije s pticama, ali naš je cilj da interakciju smanjimo na najmanju moguću razinu te nađemo način kako da uz mjere upravljanja resursima koje dovode do smanjenja ukupnog ulova istovremeno povećamo njegovu vrijednost. Uključivanje ribara i nevladinih organizacija u rasprave kroz tzv. „bottom up pristup“ „ se pokazao uspješnim i vjerujemo da i u ovom slučaju može polučiti rezultate.  Mjere potpore u okviru novog fonda omogućit će provedbu novih istraživanja što će biti  temelj za buduće mjere upravljanja.  – rekao je Ante Mišura, ravnatelj Uprave ribarstva, Ministarstva poljoprivrede.

– Mjere trebaju proizaći iz ribolovnih praksi i biti ekonomski isplative. Smatramo da bi istraživanja trebala obuhvatiti više vrsta ribolovnih alata i veći broj ribara. Na ovom projektu nije bio pokriven proljetni dio godine, također sudjelovalo je malo ribara na malom području – naglasila je Vukov iz Uprave ribarstva, a s njom se složio i Hrvoje Čeprnja iz udruge BIOM te naglasio da je ovo testiranje bilo svojevrstan pilot projekt te da su rezultati anketa s ribarima pokazali da se SUMP događa, stoga treba nastaviti raditi na rješavanju ovog problema. – Mi smo jedini koji su u Europi testirali hookpode. Za njih smo se odlučili nakon iscrpnog istraživanja literature i prikupljanja podataka. U  Australiji oni postižu odlične rezultate, a kod nas nisu dovoljno puta testirani. Također, proizvođač je spreman izraditi hookpode za hrvatske udice koje su znatno manje – dodao je Čeprnja.

life-artina-sump-slučajni-ulov-morskih-ptica

– Buduća testiranja, ovih i drugih alata, trebalo bi provoditi ranije u godini, kada su ptice najaktivnije, a prije donošenja mjera misliti o funkcionalnosti, praktičnosti i isplativosti pojedinih mjera – naglasila je Miletić.

Edukacija dionika u ribarstvu

Važno je ribarima objasniti da su oni naše oči i uši na moru, rekao je Hrvoje Čeprnja iz BIOM-a te naglasio važnost edukacije.

– Bilo bi dobro provodit edukacije promatrača društvenog aspekta kako bi mogli lakše graditi odnose s ribarima. Ribare je, s druge strane, potrebno educirati jer velik broj ne prepoznaje osjetljive vrste, niti zna rukovati sa slučajnim ulovom ovih vrsta. Mi smo već kroz projekte proveli niz radionica na ovu temu, a koje su dobile odličnu povratnu informaciju i trebalo bi s tim nastaviti – rekao je Čeprnja.

Alat za bolju edukaciju dionika biti će i brošura za ribare na temu slučajnog ulova osjetljivih vrsta, na kojoj su radili i Sunce i BIOM, a koju će Ministarstvo predstaviti kroz niz radionica iduće godine. Nedo Ivanović (IOR) je istaknuo kako bi se edukacija trebala raditi za sve dionike u ribarstvu pa čak i kupce. Na otkupnim stanicama i ribarnicama i dalje nailazimo na zaštićene vrste. Kad bi oni odbijali ove vrste ulova onda bi ih i ribari vraćali u more.

Proglašenje novih područja ekološke mreže za morske ptice

Stvoriti preduvjete te proglasiti nova morska područja očuvanja značajna za ptice u Hrvatskoj (POP), te razviti mjere za njihovo očuvanje cilj je LIFE Artina projekta.

– Kroz projekt smo identificirali nova važna područja u Jadranu za kaukala, gregulu i sredozemnog galeba, primjenjujući rezultate naših istraživanja i priznatu metodologiju organizacije BirdLife International. Dalje je potrebno raditi na proglašenju ovih područja kao dijela ekološke mreže Republike Hrvatske i definiranju mjera koje će osigurati da na ovim područjima ptice imaju dovoljno mjesta za hranjenje i odmaranje. U interesu je i ribara i ptica što manji slučajni ulov ovih vrsta, zato je ovo dobar primjer na kojem se može graditi daljnja suradnja – rekla je Rajković, iz BIOM-a.

– Ono na što bi kao biolog-ekolog stavila naglasak je da trebamo razmišljati o cijelom ekosustavu. Promišljati o svim pritiscima, kao što su turizam, zagađenje i ribolov, te svi zajedno raditi na rješenjima – zaključila je Sanja Matić Skoko iz IOR-a.

Tagovi: