Dok većina ljudi na plaži provodi tek dio dana, neki ostaju i nakon što se gužva smanji i dan privede kraju. Čuvari prirode ljudi su koji bdiju nad zaštićenim područjima, često neprimjetni, ali uvijek prisutni. Oni čuvaju rijeke koje teku kroz kamen, more, obale i šume koje pamte godišnja doba i životinje koje se kreću daleko od ljudskih pogleda. Dok mi odlazimo svojim kućama, oni nastavljaju paziti da priroda ostane sigurno utočište za sve što u njoj živi.
Njihov posao vodi ih kroz kišu, vjetar, toplinske valove i ledene minuse. Susreću divlje životinje, ali i ljude koji ne poštuju pravila koja prirodu štite.
Na prvoj su liniji čuvanja te igraju ključnu ulogu u zaštiti bioraznolikosti, prirodne i kulturne baštine te prava i dobrobiti sadašnjih i budućih generacija.
Čuvari prirode djeluju u različitim zaštićenim područjima i sustavima upravljanja, a njihov opseg rada razlikuje se od države do države.
Trenutni status čuvara prirode u svijetu
Čuvari prirode suočavaju se s brojnim izazovima i obvezama. S druge strane, njihov posao često donosi mnogo rizika za vrlo malu nagradu.
Svjetsko istraživanje provedeno 2019. godine, koje je uključilo više od 7000 čuvara prirode, pokazalo je da su mnogi od njih premalo plaćeni, neosigurani i nedovoljno educirani. Dodatno, rade na ugovorima na određeno vrijeme, nemaju čak ni osnovnu opremu, a često provode tjedne izvan svog doma bez prikladnog smještaja.
Čuvaju neke od najugroženijih životinja na svijetu, ujedno one s kojima se najviše trguje (uključujući slonove, tigrove i nosoroge), što im ponekad dovodi život u opasnost.
U svijetu više od 150 čuvara prirode svake godine izgubi život na dužnosti štiteći divlje životinje i druge vrijednosti zaštićenih područja. Svjetski dan čuvara prirode obilježava se 31. srpnja u spomen na sve one koji su stradali obavljajući svoje poslove, ali i one koji trenutno rade na prvoj liniji očuvanja.
U studiji objavljenoj 2022. (Appleton, M.R., Courtiol, A., Emerton, L. et al.), autori su koristili podatke iz 176 država kako bi procijenili broj djelatnika u zaštićenim područjima. Procijenili su da je trenutni broj djelatnika koji rade u kopnenim zaštićenim područjima diljem svijeta 555 000 (jedan na 37 km2), uključujući 286 000 čuvara prirode (jedan na 72 km2).
Globalni cilj zaštite 30 % kopnenih i morskih područja do 2030. smatra se minimalnim preduvjetom za očuvanje bioraznolikosti i usluga ekosustava. Ostvarenje tog cilja zahtijevat će povećanje broja zaposlenih u zaštićenim područjima na oko 3 milijuna, uključujući više od 1,5 milijuna čuvara prirode.
Za učinkovito, pravedno i održivo upravljanje potrebna su i poboljšanja u osiguravanju većih financijskih sredstava, kapaciteta, kao i boljih uvjeta rada.
Kakva je situacija u Hrvatskoj?
Uz poslove neposredne zaštite čuvari prirode u hrvatskim zaštićenim područjima obavljaju i poslove organiziranja poučnih šetnji, edukacije posjetitelja i lokalnog stanovništva, skrbi o sigurnosti posjetitelja te praćenja stanja vrijednosti zaštićenih područja.
Iako posao nije tako opasan kao u nekim drugim krajevima svijeta, poprilično je izazovan i zahtjeva mnoga znanja i vještine za kvalitetno obavljanje.
Na temelju podataka iz Godišnjih programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih područja za 2023. godinu, ukupni je broj zaposlenih čuvara prirode u sektoru zaštite prirode 191. Taj broj iz godine u godinu lagano raste.
U Hrvatskoj jedan čuvar prirode dolazi na 113 km2 zaštićenog područja (uključujući i Natura 2000 područja), što je veća površina na jednog čuvara od svjetskog prosjeka.
Nadzor je donekle jednostavniji u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, zbog većeg broja čuvara u tim javnim ustanovama nego u onim na županijskoj i lokalnoj razini (132 čuvara unutar 19 javnih ustanova nacionalnih parkova i parkova prirode; u usporedbi s 59 čuvara unutar 26 županijskih i lokalnih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode), ali i prostorne cjelovitosti nacionalnih parkova i parkova prirode.
Zaštićena područja kojima upravljaju županijske javne ustanove raspršena su po cijeloj županiji i često ih je nemoguće i obići unutar jednog radnog dana.
Ipak, u posljednje vrijeme došlo je do određenih pomaka u jačanju kapaciteta čuvarske službe.
S obzirom na planirano povećanje zaštite sukladno Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030., ali i nužnost uspostave učinkovitog upravljanja, bit će potrebni puno značajniji pomaci, posebno u provođenju nadzora na terenu.
Da su čuvarima svakako potrebne veće ovlasti, prilike za bolju edukaciju i osposobljavanje te veći kapaciteti, mišljenja je i Sunce. Na tome radimo u sklopu Interreg Italija-Hrvatska projektu ADRIWATCH, zajedno s Konzorcijem za upravljanje morskim zaštićenim područjem Torre del Cerrano, koji je dao uvid i u talijansku stranu priče. Više aktivnosti i vijesti vezanih za ADRIWATCH možete pratiti i na službenoj stranici projekta.
Kakva je situacija u Italiji?
U Italiji, čuvari prirode igraju ključnu ulogu u upravljanju i očuvanju zaštićenih područja, uključujući nacionalne parkove, regionalne parkove i prirodne rezervate. Njihov posao je raznovrstan.
Uključuje nadzor, kako bi se osigurala usklađenost s propisima, zaštitu flore i faune, praćenje stanja ekosustava, edukativne aktivnosti kao i aktivnosti u svrhu podizanja razine svijesti javnosti te upravljanje pristupom i održivim korištenjem prirodnih resursa.
Čuvari prirode dobro poznaju teritorij, životinjski svijet i okoliš parka. Na terenu su od zore do mraka tijekom nekoliko uzastopnih dana. Glavna aktivnost čuvara parka ekološki je nadzor: suzbijanje krivolova, kontrola urbanističkog planiranja, aktivnosti u slučaju požara, provjere ponašanja turista i kontrole odlaganja otpada.
Njihova sveprisutnost na terenu omogućuje prikupljanje jedinstvenih znanstvenih informacija i podataka poput popisa prisutnih vrsta, ključnih za niz istraživanja koje provode sveučilišta i drugi entiteti.
Nadalje, postoji i obrazovna funkcija: čuvari prirode održavaju nastavu u školama, prate posjetitelje u parku i pružaju informacije turistima.
Oni djeluju u različitim talijanskim regijama, što potvrđuje prisutnost profesionalnih figura poput čuvara prirode u regijama poput Pijemonta, Lombardije, Ligurije, Emilije-Romagne, Toskane, Lacija, Sicilije i Abruzza.
To pokazuje regionalnu raznolikost u upravljanju zaštićenim područjima. Naime, figura čuvara prirode prisutna je uglavnom u nacionalnim parkovima, posebno u posljednjih nekoliko godina. Suprotno, drugi parkovi, posebno regionalni, imaju malo resursa i nadzor je povjeren Karabinijerima šumarskog korpusa.
Taj organ djeluje pod vodstvom generalnog zapovjednika karabinijera i za svoje aktivnosti usko surađuje s Ministarstvom poljoprivrede, prehrambene i šumarske politike te Ministarstvom okoliša.
Zapovjedništvo je podijeljeno u četiri glavna odjela:
- Zapovjedništvo karabinijera za zaštitu šuma i parkova, koordinacija šumskih jedinica
- Zapovjedništvo karabinijera za zaštitu bioraznolikosti, odgovorno za očuvanje prirodnih rezervata i primjenu CITES-a
- Zapovjedništvo karabinijera za zaštitu okoliša i ekološku tranziciju, zaduženo za borbu protiv onečišćenja i degradacije okoliša
- Zapovjedništvo karabinijera za zaštitu agrohrane, posvećeno nadzoru u poljoprivrednom i ribarstvenom sektoru.
Odjeli međusobno surađuju kako bi osigurali zaštitu i očuvanje okoliša i prirodnih resursa Italije, razvijajući složene istrage i provodeći provjere radi sprječavanja i suzbijanja ilegalnih aktivnosti.
Zaštite bioraznolikosti bez granica
Iako postoje značajne razlike u ulogama i kontekstima čuvara prirode diljem Hrvatske, Italije i ostatka svijeta i premda je njihov doprinos često podcijenjen, jedna neosporna činjenica ostaje: oni imaju ključnu ulogu u sprječavanju gubitka bioraznolikosti i degradacije ekosustava.
Unatoč različitim krajolicima, propisima i izazovima, čuvari prirode dijele zajedničku svrhu – poticati zaštitu okoliša i prirode. Nadamo se da će njihova predanost i posao ubuduće biti više prepoznati i cijenjeni.
Literatura:
International Ranger Federation and the Universal Ranger Support Alliance (2023). Global Ranger Competences: a concise summary of skills, knowledge and personal qualities needed by a competent, professional ranger. International Ranger Federation and the Universal Ranger Support Alliance.
Appleton, M.R., Courtiol, A., Emerton, L. et al. Protected area personnel and ranger numbers are insufficient to deliver global expectations. Nat Sustain 5, 1100–1110 (2022). https://doi.org/10.1038/s41893-022-00970-0
Službena stranica karabinijera šumskog korpusa: Tutela Forestale, Ambientale e Agroalimentare
