Plan upravljanja destinacijom Split za razdoblje 2026. – 2029. prilika je da Split napravi važan zaokret, od upravljanja rastom broja turista prema stvarnom upravljanju utjecajima turizma na grad, okoliš i kvalitetu života njegovih stanovnika.
Sunce je predložilo izmjene kojima želimo osigurati da održivost u ovom dokumentu ne ostane samo načelno opredjeljenje, nego bude pretočena u konkretne, mjerljive i provedive mjere.
Održivost nije samo upravljanje gužvama
Nacrt Plana prepoznaje prostornu preopterećenost, prometne pritiske i nezadovoljstvo dijela lokalnog stanovništva razvojem turizma. Međutim, pritisak turizma na Split znatno je širi. Tijekom turističke sezone povećavaju se količine otpada, potrošnja vode, opterećenje odvodnje i kanalizacije, korištenje javnih prostora i prometno opterećenje, dok klimatske promjene i klimatska kriza kojoj se približavamo dodatno povećavaju potrebu za zelenim površinama, racionalnim korištenjem vode i otpornijom gradskom infrastrukturom.
Zato smatramo da Plan mora jasnije odgovoriti na jednostavno pitanje: kako će turizam u Splitu do 2029. godine postati okolišno održiviji i kako će se konkretno smanjiti njegovi negativni utjecaji?
Split mora prije svega smanjivati nastanak otpada
Posebno zabrinjava nedovoljno razrađeno područje gospodarenja otpadom. Split još uvijek nema kompostanu ni centar za ponovnu uporabu, a prevencija nastanka otpada i ponovna uporaba nisu sustavno razvijene. Također i dalje je nedovoljno razvijen sustav odvojenog prikupljana otpada.
Plan zato ne bi smio biti usmjeren samo na pitanje kapaciteta odvoza otpada. Potrebne su konkretne mjere za sprječavanje nastanka otpada, odvojeno prikupljanje, ponovnu uporabu, recikliranje i gospodarenje biootpadom.
Poseban potencijal za provedbu prioriteta smanji stvaranje otpada i istovremenu edukaciju građana i turista, vidimo u javnim događanjima bez jednokratne plastike. Hrvatski gradovi već imaju dobra iskustva koja Split može koristiti. Dubrovnik i Trogir kroz projekt Plastic Smart Cities Croatia razvili su akcijske planove za smanjenje plastičnog onečišćenja, a Šibenik je pokazao da se održiviji modeli mogu primijeniti i na javnim manifestacijama. Dobar primjer postoji i u samom Splitu, na stadionu Poljud, gdje se već koriste višekratne čaše uz sustav povratne naknade. Ono što danas postoji kao pojedinačna dobra praksa potrebno je pretvoriti u standard za događanja koja Grad organizira, suorganizira ili financira.
Voda i zelene površine moraju postati strateško pitanje
U uvjetima sve duljih sušnih razdoblja i velikog sezonskog povećanja potrošnje, Plan mora snažnije adresirati upravljanje vodom. Potrebno je poticati štednju i učinkovito korištenje vode u turističkim objektima, ali i razvijati javnu infrastrukturu poput javnih špina i punionica pitke vode. Time se istodobno štedi vrijedan resurs i smanjuje korištenje vode pakirane u jednokratne plastične boce.
Jednako je važna zelena infrastruktura. Zelene i propusne površine nisu samo pitanje izgleda grada, one pomažu u ublažavanju toplinskih valova, zadržavanju oborinskih voda, smanjenju površinskog otjecanja i povećanju otpornosti grada na posljedice klimatskih promjena. Dosad se već na brojnim primjerima pokazalo kako primjena rješenja temeljenih na prirodi značajno može pomoći ublažavanju klimatske krize. Primjerice, Sunce je u osnovnim školama Skalice, Kamešnica, Dobri i Brda sudjelovalo u uspostavi školskih vrtova kao rješenja temeljenih na prirodi, kojima se ozelenjuju prethodno nedovoljno iskorištene površine, stvaraju hladniji prostori te doprinosi boljem upravljanju oborinskim vodama i očuvanju bioraznolikosti.
Više javnog prijevoza, hodanja i bicikliranja – ne samo više parkirališta
Prometni problemi Splita ne mogu se dugoročno riješiti samo novim cestovnim i parkirališnim kapacitetima. Razvoj turizma mora biti povezan s kvalitetnijim javnim prijevozom, sigurnom pješačkom i biciklističkom infrastrukturom te boljim povezivanjem održivih oblika prijevoza.
Cilj mora biti smanjenje ovisnosti o individualnom automobilskom prometu, posebno u turistički najopterećenijim dijelovima grada te poticanje održivih oblika prijevoza i rješenja koja neće dovoditi dodatan pritisak automobila u grad, a što se novim parkirnim mjestima u gradu postiže.
Razvoj turizma mora poštovati prihvatni kapacitet prostora i ne smije biti usmjeren isključivo na rast
Prostorna disperzija turista ne smije značiti jednostavno širenje turističkih aktivnosti na nove, dosad neizgrađene ili manje opterećene prostore te zelene zone. Ona mora biti usklađena s prihvatnim kapacitetom, zaštitom prirode, bioraznolikosti i krajobraza.
Posebno je važno biti oprezan kod povećavanja turističkog korištenja područja koja se nalaze unutar ili u neposrednoj blizini područja ekološke mreže Natura 2000.
Građani nisu samo dionici – kvaliteta njihova života mora biti mjerilo uspješnosti
Sam Nacrt pokazuje nezadovoljstvo velikog dijela stanovnika razvojem turizma. Ti se rezultati ne smiju samo evidentirati. Moraju imati posljedice na odluke koje će se donositi.
Plan upravljanja destinacijom može biti važan alat za usmjeravanje Splita prema održivijem modelu turizma, ali samo ako njegove mjere budu dovoljno konkretne, mjerljive i usmjerene na stvarno smanjenje pritisaka koje turizam stvara na prostor, okoliš i lokalnu zajednicu.
U konačnici, uspješan turizam nije samo onaj koji privlači posjetitelje, već onaj koji dugoročno doprinosi gradu u kojem se kvalitetno živi. Split zato treba razvijati turizam u mjeri i na način koji čuva njegove resurse, prostor i identitet te istodobno donosi korist lokalnoj zajednici.
Uključite se i pošaljite svoj komentar
Detaljni i obrazloženi komentari Sunca na Nacrt prijedloga Plana upravljanja destinacijom Split za razdoblje 2026. – 2029. dostupni su na poveznici ([LINK]).
Ako vam je važno kako će se turizam u Splitu razvijati u sljedećim godinama i kako će utjecati na prostor, resurse i kvalitetu života, uključite se u javno savjetovanje. Pri izradi svojih prijedloga možete se koristiti i komentarima Sunca, u cijelosti ili djelomično.
Prijedloge je potrebno dostaviti na propisanom obrascu najkasnije do 10. rujna 2026. godine, na adresu [email protected] ili poštom na:
Turistička zajednica grada Splita
Obala Hrvatskog narodnog preporoda 9
21000 Split
uz naznaku: „Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Plana upravljanja destinacijom (grad) Split za razdoblje 2026.–2029.“
Dokumentacija i obrazac za sudjelovanje u savjetovanju dostupni su na mrežnim stranicama Grada Splita i Turističke zajednice grada Splita.
Sudjelovanjem u savjetovanju možemo doprinijeti tome da konačni Plan uzme u obzir različite perspektive i potrebe onih koji u Splitu žive, rade i borave te da razvoj turizma bude usklađen s mogućnostima prostora i interesima lokalne zajednice.
Podijelite ovaj tekst i na društvenim mrežama kako bi informacija o javnom savjetovanju došla do što većeg broja građana.