Napulj je ove godine, od 17. do 21. lipnja 2024., na Svjetskoj konferenciji o morskim cvjetnicama i 15. Međunarodnoj radionici o biologiji morskih cvjetnica, okupio 486 vrsnih stručnjaka iz čak 48 zemalja, koji se bave očuvanjem morskih cvjetnica. Navedeni su se stručnjaci sastali povodom teme “Morske cvjetnice u antropocenu“, u kojoj je poseban naglasak stavljen na sve veći pritisak ljudskih aktivnosti na ove ekosustave.
Konferencija je imala u cilju odgovoriti na ključna pitanja:
- U kojoj su mjeri vrste otporne na promjene okoliša?;
- Koji mehanizmi stoje iza te otpornosti?;
- Što možemo učiniti da osiguramo održivost morskih cvjetnica?;
- Koje metode možemo primijeniti i/ili dalje razvijati za očuvanje livada morskih cvjetnica?;
- Kako možemo učinkovito kombinirati društveno-ekonomske, tradicijske i upravljačke pristupe sa znanstvenim podacima?.
Program je bio podijeljen u tri tematske cjeline:
- Odgovor morskih cvjetnica na promjene u okolišu;
- Raznolikost zajednice morskih cvjetnica i međudjelovanje vrsta;
- Očuvanje morskih cvjetnica, upravljanje i građanska znanost.
S obzirom na to da je jedan od strateških ciljeva Sunca usmjeren na očuvanje morskih i obalnih ekosustava, posebno nam je bila važno sudjelovanje na sesijama treće tematske cjeline. Sesije su obuhvatile predavanja o promatranju i praćenju morskih cvjetnica te njihovoj otpornosti i obnovi.
Sunce je predstavilo vlastite rezultate praćenja stanja morskih cvjetnica
Uime Sunca, Fedra Dokoza, stručna suradnica u Odjelu za zaštitu prirode, predstavila je plakat naziva Dugogodišnje praćenje livada morske cvjetnice u zaštićenim područjima u Jadranu (Long term seagrass meadow monitoring in protected areas of the Adriatic Sea), s podacima prikupljenim tijekom praćenja stanja livada posidonije (Posidonia oceanica) u Parku prirode Telašćica i Nacionalnom parku Mljet. Podaci su uspoređivani s podacima iz godišnjih izvještaja javnih ustanova o broju i vrsti prekršaja, broju zaposlenih čuvara prirode i površini zaštićenog područja u petogodišnjem razdoblju (2018. – 2023.). Plakat je izrađen u suradnji s dr. sc. Bugom Berković, dugogodišnjom suradnicom Sunca.
Superman spašava livade posidonije?
U sklopu konferencije za dio sudionika bio je organiziran i izlet u morsko zaštićeno područje Parco Sommerso di Gaiola, jedini park smješten u urbanom centru Napulja, koji uključuje arheološko nalazište iz razdoblja Rimskog Carstva i područje livada posidonije. Upravo na ovom području nedavno je provedeno presađivanje morskih cvjetnica, ali još uvijek je previše rano donositi zaključke o njegovoj uspješnosti.
U sklopu konferencije održane su radionice usmjerene na pitanje budućnosti morskih cvjetnica, uključivanje dionika i poboljšanje znanstvene komunikacije. Posebno zanimljiva bila je radionica na kojoj su sudionici zamišljali idealne naslove na naslovnicama svjetskih novina, naravno, u kontekstu morskih cvjetnica. Ova igra omogućila je sanjarenje o teško izvedivim scenarijima poput: „Završetak restauracije svih staništa morskih cvjetnica“, „Zaustavljanje globalnog zatopljenja“, ali i ideji poput uključivanja fiktivnog lika nalik Supermanu, koji ide po svijetu, spašava posidoniju i provodi detaljna praćenja stanja njezinih livada.
Povratkom u stvarnost i pregledom metoda i znanja s kojima trenutno raspolažemo te preporukama za okretanje prema budućnosti i novim tehnologijama, službeno je označen kraj ove konferencije.
Za očuvanje morskih cvjetnica potrebni su inovativni pristupi i međunarodna suradnja
Odlazak na Svjetsku konferenciju o morskim cvjetnicama za Sunce je bila jedinstvena prilika za povezivanje s kolegama iz cijelog svijeta, razmjenu kontakata i raspravu o budućim suradnjama.
– Nakon provedenih razgovora i održanih prezentacija svima nam je ubrzo postalo jasno da slični problemi muče gotovo cijeli svijet te da se jedino međusobnom suradnjom i interdisciplinarnim pristupom može postići uspjeh. – rekla je Dokoza.
Konferencija je naglasila potrebu za boljim razumijevanjem i očuvanjem morskih cvjetnica putem inovativnih pristupa, međunarodne suradnje i međusobnog dijeljenja podataka. Posebno je istaknuta važnost plavog ugljika (eng. blue carbon) i primjene novih tehnologija u praćenju stanja i očuvanju ovih ekosustava. Plavi ugljik predstavlja važan prirodni mehanizam za borbu protiv klimatskih promjena jer upravo livade morske cvjetnice posidonije apsorbiraju i pohranjuju velike količine ugljika iz atmosfere, smanjujući tako koncentraciju stakleničkih plinova i ublažavajući učinke globalnog zagrijavanja. Očuvanje i obnova ovih ekosustava ključni su za održivost našeg planeta i borbu protiv klimatskih promjena.
– U kontekstu obnove staništa raspravljalo se o tome da prvenstveno trebamo promišljati o zaštiti područja, a samo u nužnim situacijama o restauraciji, kako se ne bi doveli do situacije u kojoj se staništa masovno uništavaju, samo kako bi se masovno restaurirala. – objasnila je Dokoza.
Posebno je važno napomenuti da je posidonija iznimno spororastuća biljka kojoj je stopa rasta samo nekoliko centimetara godišnje, što dodatno naglašava važnost prevencije i očuvanja postojećih staništa
Svakako, napori u svim segmentima očuvanja i praćenja stanja morskih cvjetnica te obnovi njihovih staništa trebaju biti usmjereni prema integraciji znanstvenih, društveno-ekonomskih i upravljačkih pristupa, kako bi se osigurala dugoročna održivost i dugoročan opstanak.
Za razliku od mnogih država, Hrvatska posjeduje Nacionalnu kartu morskih staništa
U kontekstu Sunca i Republike Hrvatske vrlo je značajno da, za razliku od velikog broja država svijeta, posjedujemo Nacionalnu kartu morskih staništa (obuhvaća 51 % Jadranskog mora pod hrvatskom jurisdikcijom). Međutim, nužno je pritom napomenuti da je površina Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom značajno manja od površine koju posjeduju zemlje kao što su, recimo, Australija i Meksiko.
– Ono što je tijekom prezentacije našeg plakata izazvalo wow efekt okupljenih sudionika, kontinuirani je niz prikupljenih podataka tijekom praćenja stanja livada na području PP Telašćica. Također smo se dotaknuli i presađivanja posidonije u Hrvatskoj koje je provedeno u sklopu SASPAS projekta i u čijoj je provedbi sudjelovalo i Sunce. Ova tema potaknula je mnoge rasprave. Budući da je presađivanje provelo svega nekoliko zemalja na području Sredozemlja, u budućnosti je potrebno temeljito proučiti metode i načine odabira lokacija za presađivanje, kao i optimalne materijale za njezino provođenje. – komentirala je Dokoza.
U kontekstu preporuka s konferencije, budući rad trebali bismo usmjeriti na primjenu novijih tehnologija te korištenje satelita i radara za provođenje praćenja stanja, kao i pritisaka na livade posidonije. S obzirom na to da slobodno sidrenje stvara najveći pritisak na livade posidonije u Jadranu, korištenje satelita i radara za dobivanje podataka, poput distribucije i broja usidrenih plovila u zaštićenim područjima, moglo bi značajno smanjiti uloženu energiju te omogućiti kvalitetnije podatke i bolje upravljačke odgovore.
