Udruga Sunce poslala je osvrt na Javni poziv za očitovanje Europske komisije radi prikupljanja podataka u svrhu izrade Izvješća o ranom upozorenju državama članicama Europske Unije (EU), tzv. Early Warning report. Izvješće je zapravo upozorenje državama koje nisu na dobrom putu da ispune ciljeve za recikliranje komunalnog i ambalažnog otpada do 2025. te cilja za 2035. u pogledu odlagališta otpada koji su preneseni u naš Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/21), a predstavljaju ciljeve iz EU direktiva.
Sunce, kao član European Environmental Bureau-a (EEB), podržava mišljenje da je mehanizam Izvješća o ranom upozorenju dobar i važan alat za mobilizaciju država članica za ambicioznije i hitnije djelovanje za ostvarenje ovih ciljeva, međutim, nedostaje mu politička urgentnost i obvezni karakter.
Mehanizam izvješća uveden je paketom direktiva o otpadu te je prethodno izvješće izdano 2018.g. prema 14 država članica, među njima i prema Republici Hrvatskoj. U pogledu ciljeva za 2020.g.
RH nije uspjela dostići ciljeve u pogledu odvajanja i recikliranja otpada za 2020. godinu i od tada se situacija nije značajnije promijenila.
U prethodnom Izvješću navedena je stopa recikliranja za RH od 21%, dok je stopa odlaganja komunalnog otpada za 2016.g. iznosila 77% – među najvišim stopama u EU. Iz službenog privremenog izvješća Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za 2021. vidljivo je da je stopa odvojenog sakupljanja iznosila 22,5 %.
Ovaj podatak i druga saznanja koja se navode u nastavku teksta upućuju na izvjesnu opasnost da RH neće uspjeti u ostvarenju ciljeva za recikliranje najmanje 55% mase komunalnog i ambalažnog otpada do 2025. te cilja za odlaganje najviše 10% mase ukupno proizvedenog komunalnog otpada na odlagališta otpada do 2035.
U velikom broju jedinica lokalne samouprave (JLS) nije implementirana preporučena usluga prikupljanja otpada od vrata te za istu ne postoji dostatan interes, što je dijelom posljedica visokih otkupnih cijena suhih reciklanata i niskih cijena zbrinjavanja otpada na još otvorenim odlagalištima otpada. Poseban problem predstavlja prikupljanje biootpada koji se unatoč zakonskoj obvezi ne prikuplja odvojeno i ne zbrinjava u kompostanama i drugim postrojenjima u većini JLS u RH.
Nedostaje veća lokalna samoodrživost gospodarenja otpadom, odnosno ulaganja u infrastrukturu; poput kompostana, centara za ponovnu upotrebu, sortirnica i dr. koja bi uvelike olakšala ostvarivanje ciljeva i napora na lokalnoj razini.
Također, tržište reciklantima je slabo regulirano te nedostatno razvijeno. Kretanje otkupnih cijena suhih reciklanata već je duže vrijeme u padu te predstavlja opterećenje za sustav gospodarenja otpadom. Smatramo da nije shodno očekivati da komunalna društva mogu plasirati odvojeno sakupljeni otpad ako im država ne omogući uvjete za to. Država mora osigurati siguran otkup i održivu infrastrukturu koja omogućuje adekvatno otpremanje i efikasnu reciklažu sekundarnih sirovina kroz sustav proširene odgovornosti proizvođača.
Od 2018. g. utrošena su znatna sredstva iz EU fondova u svrhu provedbe edukativnih i informativnih aktivnosti vezanih uz gospodarenje otpadom, nabavu spremnika i komunalne opreme, međutim, postotak odvajanja i recikliranja je neznatno porastao. Smatramo kako je potrebno revidirati raspodijeljena sredstva, ukinuti financiranje JLS koje nisu ostvarile određen pomak u postizanju ciljeva te izbjegavati financiranje ad hoc projekata kao što su nabava spremnika za prikupljanje pojedine sastavnice otpada za koju ne postoji plan adekvatnog zbrinjavanja.
Trend porasta količina miješanog komunalnog otpada po glavi stanovnika vidljiv je iz godine u godinu u svim lokalnim zajednicama u RH. Pri tom se ne poduzima dovoljno mjera za poticanje smanjenja nastanka otpada.
Odredbe Single-Use Plastics (SUP) direktive transponirane su u nacionalno zakonodavstvo, ali izostaju ambicioznije mjere koje bi stimulirale građane, javni i poslovni sektor na izbacivanje/smanjenje jednokratnih plastičnih proizvoda iz poslovanja, usluge ili robe.
Prepoznat je i problem nedostatka prijenosa znanja i iskustva među glavnim akterima u sustavu gospodarenja otpadom u RH. On je posebice vidljiv iz nerazmjera rezultata gospodarenja otpadom između sjevera (u kojem neke JLS odvajaju više od 70 % svoga otpada) i juga RH (u kojem neke JLS odvajaju manje od 5%).
Postoji potreba za stabilnom i pouzdanom platformom koja bi omogućila aktivnu i kontinuiranu razmjenu informacija među komunalnim poduzećima i ostalim relevantnim dionicima i akterima, stručnjacima i donositeljima odluka.
Sukladno tome, Sunce u suradnji sa stručnim suradnikom preporuča i implementaciju 2 regionalna plana gospodarenja otpadom (umjesto jednog nacionalnog) kako bi se u slabije razvijenim sredinama (južna regija) prioriteti postavili na drugačiji način u odnosu na razvijeniju regiju (sjever).
Ovim osvrtom, pozvali smo Europsku Komisiju da kritički procjeni službene statističke podatke s obzirom na prethodno navedene nedostatke i izazove te predloži smislene preporuke za Republiku Hrvatsku.
Tražimo i javnu objavu rezultata i aktivnosti koje je provela RH u odnosu na nalaze i preporuke iz izvješća za 2018.g.
Također, zaključno pozivamo EK da poduzme pravne mjere protiv onih država članica, pa time i RH, koje poduzmu malo ili nimalo mjera, kako u pogledu izvješća za 2018., tako i u pogledu izvješća za 2022. te da ubuduće bude stroža sa svojim postupcima zbog povrede propisa prema državama članicama.