Možda najpoznatija izreka o volontiranju ona je Sherry Anderson: „Volonteri nisu plaćeni, ne zato što su bezvrijedni, već zato što su neprocjenjivi“. To su oni pojedinci koji vjeruju u to da mogu promijeniti svijet i učiniti ga boljim mjestom. Neprocjenjivi su upravo zato što svakoj aktivnosti dodaju taj sjaj koji ostali ponekad izgube pod teretom „moranja“ i briga modernog doba. Iako postajemo volonteri uglavnom zbog intrinzične motivacije za bojanjem zajednice u ljepše boje, nesumnjivo i sami od toga imamo brojne pogodnosti. U nastavku ćemo pokušati prikazati koje su to nematerijalne nagrade za volontiranje i kako su volonteri iznijeli cijeli jedan projekt – ŠIZIKA – Šivanje, zakrpe i kreativne aktivnosti.
Zašto volontiramo?
Često volonteri čuju pitanja poput „Zašto radiš besplatno?“ ili „Zašto trošiš vrijeme na to, to ti neće pomoći u budućnosti?“. Najčešće je ipak „Zašto volontiraš?“. Ponekad i sami volonteri ne znaju odgovor na to pitanje, već trebaju dobro promisliti. Prema istraživanju Katie McCord iz 2023., motivi se razlikuju s obzirom na karakteristike ličnosti i osobine, ali i s obzirom na dob. Tako za svaku generaciju postoji ključni motiv koji se može izdvojiti kao dominantan. Primjerice, milenijalce na volontiranje motivira osjećaj za zajednicu i stjecanje novih vještina, dok generaciju X motivira stjecanje novih prijateljstava i osjećaj svrhe te obogaćujućih iskustava. Generacija Z odnosno današnji mladi, motivirani su za uključivanje u aktivnosti koje im omogućuju stjecanje konkretnih znanja i vještina koje će im pomoći za karijeru (McCrod, 2023). Svima je zajedničko da je to ipak način na koji želimo produktivno ispuniti slobodno vrijeme, a neophodno podrazumijeva pomaganje i dobrobit.
Važno je pronaći pravu volontersku poziciju za vas
Već spomenuti motivi i osobine ličnosti, te različiti interesi pojedinca, uvjetuju kakav tip volontiranja ga privlači. Često je prva asocijacija na volontiranje humanitarna pomoć. Naravno, s tim se najčešće susrećemo. U ljudskoj je prirodi pomagati drugom čovjeku i možda je najopipljiviji oblik volontiranja jer izravno osjećamo svoj utjecaj. Susrećemo se često s potrebom pomaganja životinjama, ljudima starije životne dobi, migrantima i sl. Ono za što Sunce treba pomoć i predane volontere jest za pomoć prirodi i okolišu, a nerijetko u tom području nedostaje osjećaj pomoći drugome. U našem radu nastojimo osvijestiti volonterima kako upravo oni koji si ne mogu pomoći sami, trebaju najviše pomoći. A kako će s okoliš braniti sam od našeg utjecaja? Neposrednim radom za zdraviji okoliš i očuvanu prirodu pomažemo zapravo nebrojenoj skupini građana lokalne i šire zajednice. U svakom slučaju, što god odabrali, ako vas to usrećuje onda je to ono što treba vama i drugima.
Razvoj kompetencija volontiranjem
Kada ste odredili što vam treba i iskustveno potvrdili kako možete doprinijeti te se osjećate ispunjeno onim što radite – vrijeme je za refleksiju i osvještavanje drugih dobrobiti koje se stječu „usput“. Kojoj god temi volonter poklanja svoje slobodno vrijeme, on o njoj uči na najbolji mogući način.
– Znanje se stječe iskustvom, sve ostalo su samo informacije. – Albert Einstein.
Osim tematskog znanja, razvijamo i meke vještine poput snalažljivosti, rada u timu, prilagođavanja, prezentiranja, kreativnosti… Osvrnete li se na bilo koju od osam ključnih kompetencija i promislite o nekom volonterskom programu, vrlo je vjerojatno da se može povezati. Ponekad se dogodi da volontiranje preraste u životni stil i njime stečene kompetencije mijenjaju osobe i formiraju životni put. Vjerujte, to se ne događa „samo jer nekome pomažemo“. To se događa jer volontirajući pomažemo sebi. Sve je veći broj poslodavaca koji prepoznaju i cijene volontiranje, a na današnjem tržištu rada i u moru diploma, potrebno se istaknuti posebnim vještinama.
Kako su volonteri oživjeli projekt ŠIZIKA
U Suncu smo odlučili poduzeti nešto po pitanju enormne količine tekstilnog otpada koja guši i uništava dijelove zemlje. Najbolji je pristup poštivanje principa odbij – smanji – ponovno upotrijebi – prenamijeni – recikliraj. Kako se ovaj princip primjenjuje na odjeću? Vrlo je logično: ne kupuj što ti ne treba, kupi manje, sašij, popravi, prenamijeni, odvoji tekstil za reciklažu. Zaključno, možemo informirati zajednicu o ovoj problematici kako bismo smanjili kupnju i bacanje tekstila. Isto tako, možemo educirati o šivaćim tehnikama kako bi mogli samostalno popraviti i prenamijeniti. Nažalost, kao što je već spomenuto, ponekad su zaposlenici opterećeni „moranjem“ i trebalo nam je malo sjaja kako bi ovu važnu poruku prenijeli što uspješnije. Tu nastupaju volonteri!
Pronašli smo Renatu (ili je Renata pronašla nas) koja je vodila vrhunskih 14 radionica šivanja za preko 50 građana! Volonterka Maja sve je dokumentirala i teorijska znanja kao medijski tehničar iskustveno prenijela u inspirativna videa i „uhvatila“ fotografijama. Veliku pažnju privukli su Petrini članci Greenwashing – kako kompanije varaju potrošače dobrih namjera i Brza moda ili fast fashion – što je i kako utječe na svijet u kojem živimo?, a Filipa je zaokružila cijelu priču izradom brošure za šivanje za početnike kako bi svatko mogao sam krenuti s tom održivom praksom.
ŠIZIKA se nastavlja!
Zahvaljujući volonterskom angažmanu, ŠIZIKA je doživjela pravi uspjeh i postala prepoznatljivo događanje Sunca. Ne možemo im iskazati dovoljno zahvalnosti, a posebno smo zahvalni i Gradu Splitu koji je prepoznao vrijednost ovog projekta te financijski omogućio njegovu provedbu. Interes za šivanjem ne jenjava, kao ni volonterski elan onih koji su za sve zaslužni. Svi su spremni za još, a bome je i Sunce. Pratite nas na društvenim mrežama (Facebook, Instagram) i saznajte kako će izgledati i kada će se održavati radionice ŠIZIKE u sljedećoj godini! Javite nam se ako se želite uključiti i kao volonter u ovoj temi ili na nekom drugom našem projektu i pomoći nam u zaštiti prirode i okoliša.
IZVORI:
McCord, Katie. (2023). Recruitment and Retention Strategies for Lions Australians. QUT Behavioural Economics Forum: Australian Lions Membership Seminar.
https://research.qut.edu.au/best/projects/generational-volunteering-exploring-generational-nuances-in-the-volunteering-sector (pristupljeno 20. prosinca 2024.)