U nedavnoj analizi korona situacije u Europi i svijetu, objavljenoj u britanskom Guardianu, znanstvenik i savjetnik talijanskog ministra zdravstva Walter Ricciardi, zaključio je kako se zemlje članice EU moraju pripremiti za slične situacije u budućnosti, jer ovo sigurno nije prvi ni zadnji takav događaj.
-Obrasci našeg ponašanja, turizma i trgovine, mijenjaju se diljem svijeta. Bit ćemo jako razočarani ako to ne shvatimo na vrijeme – upozorio je talijanski znanstvenik.
Osim toga, u medijima je već neko vrijeme moguće čuti sintagmu „novo normalno“, za koju zapravo većina ljudi precizno ne zna što točno podrazumijeva. Intenzivan priliv informacija (često i kontradiktornih), umjesto smirenosti, u javnosti uzrokuje dodatnu nesigurnost. Svi se na neki način pitamo, što je uopće „novo normalno“.
Kao udruga čiji je jedan od primarnih ciljeva zagovaranje stvaranja odgovornog društva, svjesnog povezanosti ljudi i prirode, „novo normalno“ shvaćamo kao uspostavljanje drukčijih obrazaca ponašanja, stavova, trendova življenja i rada, zbog promjene globalnih okolnosti. Iako sve organizacije civilnog društva koje se bave ekološkom tematikom već duže vrijeme upozoravaju na potrebu promjene obrazaca, stavova i ponašanja, čini se da je sada pet do dvanaest i za pokušaj očuvanja prirode, okoliša, biljnog i životinjskog svijeta te kvalitete života ljudi, više uistinu nema odgađanja.
U situaciji uzrokovanoj pandemijom koronavirusa postali smo svjesni da bezgranična i nekontrolirana eksploatacija biljnog i životinjskog svijeta te prirodnih resursa rezultira brojnim negativnostima, a u konačnici i katastrofama, od kojih se neke manifestiraju kao:
-pandemije – globalne opasnosti za zdravlje čovječanstva, ali i
-ekstremne klimatske pojave – požari, poplave, suše, potresi…
-neželjene posljedice na ekonomskom i socijalnom planu: ekonomska kriza, smanjenje proizvodnje te izvoza hrane, povećanje siromaštva….
Zbog svega toga „novo normalno“ trebalo bi osvijestiti potrebu solidarnosti i osjećaj kolektiviteta, na način da kao svatko od nas, odnoseći se s posebnom brigom o vlastitom zdravlju te zdravlju svojih bližnjih, štiti i druge, kao i da razumno raspolažemo resursima. Također, kao pojedinci moramo osvijestiti činjenicu da se radi o planetu i svijetu u kojem živimo i koji ostavljamo svojoj djeci i unucima.
Tako primjerice prelazak na online poslovanje u brojnim slučajevima zbog pandemijskih uvjeta, nije u svim segmentima toliko loš. Ono, primjerice, bilježi pozitivan utjecaj na okoliš, uzimajući u obzir da se otkazuju nepotrebna putovanja, bila ona službena ili privatna. Osim toga, nadamo se da će tzv. “novo normalno“ pozitivno utjecati i na turizam: uz negativnosti koje ovdje i sada nećemo nabrajati (sličnim ste informacijama zasuti na dnevnoj bazi putem javnih medija), zasigurno će se smanjiti onečišćenje prirode i okoliša – sjetimo se samo tona otpada čiji su uzrok, odnosno izvor mega-kruzeri, kao i enormnog pritiska na gradove koji nose epitet destinacija. Možda je upravo sada prilika za razvoj održivih grana gospodarstva uz manji profit, ali na humaniji i održiviji način.
Koliko god to negirali i opirali mu se, „novo normalno“ već je nastupilo i bilo bi dobro kad se silnim promjenama ne bismo toliko suprotstavljali, (konačno, da su određeni obrasci bili kvalitetni i humani, ne bi se ni raspali) nego počeli živjeti u skladu s novim, prilagođavajući se novonastalim okolnostima na najbolji mogući način, poštujući čovjeka, prirodu i okoliš. Nikad se ne zna – možda taj novi put ispadne i bolji.