
Prema najnovijim podacima UN-a, svake godine u svijetu nastane više od dvije milijarde tona čvrstog komunalnog otpada, a stanje je još lošije pribroji li se tome i nekomunalni otpad (građevinski, industrijski, poljoprivredni i zdravstveni otpad).
Uz to, najmanje 33 % otpada nepravilno se zbrinjava, izvještava Svjetska banka. To je posebno problematično u zemljama s niskim dohotkom, u kojima se više od 90 % otpada odlaže na ilegalna odlagališta ili se spaljuje na otvorenom. Ove prakse mogu imati značajne posljedice za čovjekovo zdravlje jer nepravilno upravljanje odlagalištima otpada uzrokuje onečišćenje vode, tla i usjeva toksičnim metalima. Isto je s praksom spaljivanja otpada – ostaci od spaljivanja kontaminiraju tlo i podzemne vode te time mogu ući u naš lanac prehrane. Otvoreno spaljivanje također ispušta zagađivače poput CO2 u atmosferu. A kao što znamo, otpad ne poznaje granice, tako da ove prakse nepravilnog zbrinjavanja ne utječu samo na pojedine zemlje, već na cijeli svijet i na svakoga od nas.

S obzirom na to da trenutno proizvodimo tolike količine otpada, pravilno upravljanje njime – imajući na umu potencijalne utjecaje na okoliš – postaje uistinu složen proces. Međutim to nije razlog da se taj proces zanemaruje ili da se njime ne upravlja učinkovito.
Koja su rješenja za smanjenje otpada?
I premda će prema procjenama UN-a poboljšanje upravljanja otpadom na svjetskoj razini zahtijevati značajna ulaganja, dobra je vijest da je najpristupačnije rješenje ujedno i ono koje može primijeniti gotovo svatko od nas – drastično smanjenje otpada i vrednovanje sekundarnih materijala kao resursa.
Upravo su zato prvi koraci u UN-ovoj hijerarhiji upravljanja otpadom „odbijanje“, „smanjivanje“ i „ponovno korištenje“, a tek nakon toga dolazi „recikliranje“, „oporaba“ i „zbrinjavanje“.
Razlog je jednostavan: ako odbijemo uopće nešto kupiti za što znamo da nam nije prijeko potrebno, ako smanjimo količinu otpada, nastojimo nešto ponovno koristiti ili prenamijeniti svrhu nečega, troškovi za upravljanje otpadom se smanjuju, manje su potrebe za novim odlagalištima te smanjujemo emisije ugljika potrebne za proizvodnju novih proizvoda. Sve to ima pozitivan utjecaj na okoliš. Evo kako tome može pridonijeti svatko od nas:
1. Ograničite kupnju novih stvari
Prije nego što kupite nešto, razmislite:
- Treba li vam to zaista?
- Koliko ćete koristiti proizvod?
- Koji je vijek trajanja proizvoda?
- Gdje ćete s njim jednom kada vam više ne bude potreban ili funkcionalan?
Dodatno, u kupnju uvijek idite s popisom! Popisivanje stvari prije kupnje pomoći će vam da se fokusirate na ono što vam je zaista potrebno. Pokušajte pritom osvijestiti razliku između potreba i želja i razviti disciplinu držanja svojeg plana i budžeta. Suzdržite li se od impulzivnih kupnji, dugoročno možete uštedjeti novac, ali i zemljine resurse. Jer ako svjetska populacija dosegne 9,8 milijardi do 2050. godine, bit će potrebna količina koja odgovara gotovo trima planetima da bi se osigurali prirodni resursi potrebni za održavanje sadašnjeg načina života, izvještavaju Ciljeva održivog razvija.
2. Vratite stari sjaj zaboravljenim predmetima
Pokušajte vratiti stari sjaj pokidanim, potrganim, pohabanim predmetima. Stare cipele može uljepšati postolar, zastarjelu odjeću možete prekrojiti u nove i moderne inačice ili jednostavno iskoristiti kao krpe za čišćenje, dok od otpada možete izraditi nove i originalne predmete ili kreativne projekte za najmlađe.
Gdje to možete napraviti u Splitu i okolici, saznajte u nastavku:
- Postolarski obrt „Šveđo“, Vukovarska ul. 106, Split
- Šetemana, Slavićeva 1, Split
- Singerica, Table ul. 33, Split
- Krojački Salon Alenka, Ul. dr. Martina Žižića 27, 21210, Solin
- EŠKA, obrt za usluge, Pujanke 24 a, Split
- Mikroteh, Ul. Ruđera Boškovića 13, Split (za popravak tehnologije)
- Popravljaonica Udruge Permakultura Split, Galerija kluba Kocka (podrum Doma mladih Split), Ulica slobode 28,
- ŠIZIKA udruge Sunce, Obala hrvatskog narodnog preporoda 7, Split (uskoro novi termini).

3. Tražite lokalno
Lokalni proizvodi imaju mnogo prednosti za lokalnu zajednicu i okoliš. Lokalni proizvođači često proizvode kvalitetnije proizvode jer se fokusiraju na tradicionalne lokalne okuse i potrebe te koriste održive sirovine koje se mogu pronaći u okolici. Takva kupnja pomaže im da se uključe u tržište (i ostanu u njemu). Dodatno, smanjuje se emisija ugljika potrebna za transport proizvoda, a takva kupovina pomaže i lokalnim ekonomijama jer novac ostaje u zajednici.
Zato se nastojte planirati svoju tjednu kupnju tako da posjetite lokalnu tržnicu prije odlaska u supermarket ili zavirite u trgovine zdrave hrane kao što je Butiga o’ domaće spize, Ul. Ruđera Boškovića 3a, 21000, Split. Tržnice s lokalnim proizvodima možete pronaći čak i u online verziji, na primjer plodovi.hr i Facebook grupa Virtualni Pazar.
Osim prehrambenih, u Hrvatskoj postoji široka paleta neprehrambenih lokalnih proizvoda, kao što je Pero, koji su po pitanju sastava i pakiranja ekološki osviješteni.
4. Izbjegavajte jednokratnu plastiku
Kako predviđaju Ciljevi održivog razvoja, do 2050. godine možemo očekivati da ćemo u oceanima pronaći više plastike nego ribe!
Stoga u kupovini birajte proizvode u većim pakiranjima i rinfuzi te proizvode koji se mogu ponovno puniti, poput boca za sapun ili tuširanje, a izbjegavajte one pakirane u jednokratnu plastiku. U Splitu čak postoji trgovina u koju kupci dolaze sa svojom zdjelicom kako bi kupovali u rinfuzi, a ne u plastičnim omotima: Refužo, Varaždinska 53 i Cape Trgovina, Ul. Ruđera Boškovića 17.
Koristite i višekratne stvari za kupovinu, poput platnenih vrećica i boca, kako se ne biste doveli u situaciju da morate kupovati jednokratne opcije.
Jednokratnu plastiku treba zapravo izbjegavati u svakom aspektu života, a to uključuje i koncerte, festivale i ostala javna događanja. Takva događanja, naime, proizvode veliku količinu otpada, a najviše jednokratne plastike. Stoga, kad god je to moguće, na javnim događanjima pitajte ima li opcija uzimanja čaša na kauciju ili staklenih čaša koje ćete vratiti ugostitelju nakon konzumacije ili, najsigurnije, uvijek nosite sa sobom svoju čašu!


5. Budite pripremljeni
Malo planiranja unaprijed olakšat će put do smanjenja otpada u vašem životu. Već imate održive alternative kao što su višekratne vrećice, boce za vodu i kavu, prijenosni set pribora za jelo, metalne slamke, papir od pčelinjeg voska i mrežaste vrećice za voće i povrće? Onda ih ne zaboravite koristiti! Za dodatnu inspiraciju kako se pripremiti za odlazak u kupnju pročitajte u našem članku.
Predlažemo i planiranje obroka jer prema statistici Ciljeva održivog razvija, 1/3 svjetske hrane baca se na godišnjoj razini. Dakle, praksa planiranja obroka može pojednostaviti kupnju, smanjiti troškove hrane i otpad od hrane, a spasit će vas i od pitanja od kojeg mnogi strahuju tijekom i nakon radnog dana: “Što je za ručak?”. Ideje za planiranje obroka i korištenje ostataka hrane za nove obroke pronađite na profilima:
- @food.journalista
- @ ditch.plastic.croatia
- @ zerowastecookingschool.
6. Pozelenite svoj ormar
Posjetite svoju lokalnu trgovinu rabljenom robom (second-hand trgovine kao što su one na splitskim adresama Varaždinska 2 i Velebitska 110 ili čak online opcije poput platformi Vinted i MojeKrpice te Facebook marketplacea). Tamo ćete često pronaći jedinstvenu, lagano nošenu, a ponekad i potpuno novu odjeću po samo djeliću maloprodajne cijene. Umjesto da za svadbe i druge svečanosti svaki put kupujete novo, radije rentajte haljinu ili odijelo (npr. Najam haljina by Studio 02, Poljička cesta 23,Split).
A kad već kupujete u maloprodajnim trgovinama, nastojte obraćati pažnju na to da birate održive robne marke odjeće. Neka vas u tome vode dva kriterija:
- etičnost: brend odjeće koji se pridržava etičkih i odgovornih radnih praksi, osiguravajući svojim zaposlenicima poštene plaće i sigurno radno okruženje te brend koji uzvraća svojim zajednicama i daje prednost inkluzivnosti veličine u svojim linijama odjeće;
- ekološka održivost: brend odjeće koji prakticira održivost kroz svoj proizvodni proces, uključujući korištenje svih prirodnih i organskih materijala, postupaka s malim utjecajem i recikliranih/prerađenih materijala u svojim komadima gdje je to moguće.

7. Mijenjajte stvari
Predmete koji vam više ne trebaju, koje ne koristite ili su vam jednostavno dosadili nemojte automatski bacati. Pokušajte pronaći osobu kojoj ih možete darovati – prijatelja, člana obitelji ili čak neznanca. Na društvenim mrežama postoje razne grupe za zamjenu i poklanjanje predmeta: Potrebno mi je – Poklanjam (Split i okolica), EMPATIJA SPLIT, Give, to get more. i tako dalje. Ovu aktivnost također možete organizirati na vlastitu inicijativu u školi, na fakultetu ili na poslu!
Osim toga, Sunce svakog prvog utorka u mjesecu organizira Sajam razmjene u Klubu Zona. Prilika je to da zamijenite ono što vam više ne koristi za ono što vam treba – i time usput zadovoljite potrebu za novim stvarima.



Svaki pojedinac može doprinijeti smanjenju stvaranja otpada, a kad se doprinosi svakog pojedinca zbroje mogu imati značajan utjecaj na okoliš. Ove godine svaki mjesec pokušajte ostvariti barem jedan od ponuđenih koraka, a s nama podijelite kako vam ide oznakom Sunca na društvenim mrežama!