DesirMED u Valenciji: kako se Mediteran prilagođava klimatskim promjenama?

Valencija-DesirMED-požari

Klimatske promjene odavno su stvarnost i realna prijetnja s kojom se Mediteran mora nositi. Suše, poplave, ekstremne temperature – sve su to izazovi s kojima se suočavamo. Kako bismo našli konkretna rješenja, od 25. do 27. veljače u Valenciji, na Generalnoj skupštini okupili su se stručnjaci, znanstvenici i predstavnici 34 partnera DesirMED projekta. Inače, riječ je o projektu koji se bavi preobrazbom Mediterana inovativnim rješenjima temeljenima na prirodi (Nature based Solutions – NbS).

Mediteran zajedno do rješenja

Vicente Martínez Mus, regionalni ministar Valencije za okoliš, infrastrukturu i teritorije, otvorio je prvi dan, pozdravivši okupljene i naglasivši potrebu za prilagodbom klimatskim promjenama.

Elisa Furlan (CMCC), koordinatorica projekta, predstavila je uspješno organizirane prve radionice regionalnih partnera koje su dovele do definiranja regionalnih vizija i smjernica prema transformaciji. Podsjetila je sve okupljene da projekt želi povećati ambiciju, vlasništvo i sposobnost regionalnih mediteranskih vođa i zajednica dokazanim transformativnim pristupima prilagodbe klimatskim promjenama, dajući prioritet rješenjima utemeljenima na prirodi.

Jedan od najzapaženijih govora održala je drugi dan Samira Khodayar Pardo, voditeljica Odjela za meteorologiju i klimatologiju Sredozemnog centra za ekološke studije (CEAM). Istaknula je dramatične učinke klimatskih promjena. Naime, očekuje se da će toplinski valovi i suše trajati duže, povećavajući rizike od požara, dok će jesenje oborine postati intenzivnije, što će rezultirati još težim poplavama. Upozorila je da bi temperature mogle porasti za više od 2° C u sljedećem desetljeću i više od 5° C do kraja stoljeća. Čak i ako bi emisije bile smanjene na nulu već danas, posljedice štete koja je već učinjena osjetit će se i dalje.

Također, predstavljeni su tematski relevantni projekti NBRACER, TRANSFORMAR, TRANSEATION i BGG. Oni su ključni jer pružaju konkretne primjere inovativnih pristupa, alate, znanstvenu podlogu i modele suradnje koje mediteranske regije mogu replicirati.

DesirMED radionice: suradnja kao temelj budućih rješenja

Sudionici su sudjelovali u raznim paralelnim radionicama, osmišljenim kako bi se produbilo znanje i zajednički razvila rješenja u ključnim područjima. Partneri su analizirali političke okvire i institucionalne mehanizme koji će omogućiti učinkovitu klimatsku akciju. Istraživali su financijske modele za širenje rješenja temeljenih na prirodi (NbS), tražeći inovativne načine financiranja projekata koji kombiniraju ekološku revitalizaciju i društvenu korist. Raspravljalo se kako promjene u sustavima upravljanja mogu pokrenuti dugoročnu prilagodbu, a ne samo privremene popravke. Također,sudionici su razvijali kapacitete za praćenje učinkovitosti NbS projekata i standardizaciju metoda.

Svaki partner donio je svoje iskustvo i znanje, a radionice su bile osmišljene tako da se podijele konkretni primjeri i alati koji će se koristiti u daljnjim fazama projekta. U interaktivnim diskusijama i praktičnim vježbama, sudionici su stvorili zajednički repertoar rješenja koje će implementirati u svojim regijama.

Praktična rješenja u Valenciji

Na Skupštini su predstavljeni primjeri najboljih praksi NbS-a, ali nije sve ostalo na teoriji. Sudionici su obišli prirodni park El Saler, kako bi iz prve ruke vidjeli strategije upravljanja šumama za prevenciju požara, s naglaskom na zaštitu urbano-šumskih sučelja koje koriste u Valenciji. Servei de Prevenció d’Incendis Forestals Generalitat Valenciana i VAERSA Odjel za prevenciju požara uspostavili su mobilnu jedinicu opremljenu posebnim senzorima za praćenje razine vlage u drveću u prirodnom parku El Saler i procjenu rizika od požara. Kada razina vlage padne opasno nisko, sila aktivira vodene topove da potope drveće.

Osim toga, posjetili su i plažu La Devesa, gdje se provode projekti obnove dina i dodavanja pijeska kako bi se usporila erozija obale. Bili su i u posjeti umjetnoj močvari Tancat de L’Illa u Albuferi de Valencia razvijenoj za obnavljanje kvalitete vode i ekosustava. Ovakve metode, poznate kao rješenja temeljena na prirodi (NbS), sve se češće koriste u borbi protiv klimatskih promjena.

DesirMED, financiran kroz program Horizon Europe, pokazuje da kombinacija znanstvenog istraživanja, lokalnog angažmana i prirodnih rješenja može preobraziti Mediteran iz područja ranjivosti u prostor otpornosti. Kako će se ovi modeli replicirati u drugim regijama, ostaje ključno pitanje za iduće četiri godine trajanja projekta. Mediteran se mijenja, na nama je hoće li te promjene biti destruktivne ili ćemo ih okrenuti u smjeru održive budućnosti.

Tagovi: