Jadransko more jedan je od najvrjednijih hrvatskih resursa. Ono je temelj bioraznolikosti, ribarstva i turizma, ali i svakodnevice ljudi uz obalu. No pritisci na more posljednjih godina rastu, a zabrinutost građana sve češće završava na Zelenom telefonu udruge Sunce.
Riječ je o besplatnom alatu putem kojeg građani mogu prijaviti probleme u okolišu kada ne znaju kome se obratiti ili kada ne vjeruju da će institucije reagirati. Analiza slučajeva povezanih sa zaštitom mora temeljem prijava Zelenog telefona Sunca za 2024. i 2025. godinu pokazuje dvije paralelne stvarnosti: građani su sve spremniji prijaviti problem, ali institucije često ostaju tihe.
U dvije godine na Zeleni telefon Sunca zaprimljeno je ukupno 73 prijave vezane uz zaštitu mora. Tijekom 2024. godine zabilježeno je 29 prijava, dok ih je u 2025. godini bilo čak 44.
Najviše prijava dolazi iz Splitsko-dalmatinske županije (48), od čega se 16 odnosi na Split. Iz Dubrovačko-neretvanske županije zaprimljeno je šest prijava, dok je ostatak raspoređen duž drugih dijelova obale.
Otpadne vode: najveći broj prijava
Najveći broj prijava odnosi se na onečišćenje mora otpadnim vodama. U analiziranom razdoblju zabilježene su 34 prijave onečišćenja s kopna te 17 prijava ispuštanja s brodova. Više od dvije trećine svih prijavljenih slučajeva odnosi se na fekalna i srodna onečišćenja.
Građani najčešće prijavljuju izlijevanja iz kanalizacijskih sustava i septičkih jama, pucanja cjevovoda te otjecanja koja završavaju u obalnom pojasu. Problem je posebno izražen u područjima s miješanim sustavima odvodnje, gdje tijekom obilnih padalina dolazi do prelijevanja otpadnih voda u more.
Onečišćenje dolazi i s mora. Tijekom turističke i nautičke sezone sve su češća ispuštanja fekalnih voda s brodova i brodica, osobito u lukama, lučicama i uvalama. Otpadne vode s plovila uključuju sanitarne (crne i sive) te kaljužne vode.
Takva ispuštanja doprinose onečišćenju mora i mogu negativno utjecati na stanje morskog ekosustava, osobito u područjima s velikom koncentracijom plovila.
Sezona kao okidač za prijave
Najviše prijava pristiže tijekom nautičke sezone od travnja do listopada, kada se broj plovila i turista na obali značajno povećava. Porast prijava može se povezati s kampanjom Sunca A di se ti sidriš?. Kampanja je pozivala građane da aktivno reagiraju na onečišćenje mora i prijave uočene probleme, uz naglasak na odgovorno ponašanje na Jadranu.
Morski otpad također ostaje stalan problem. U analiziranom razdoblju zabilježeno je osam prijava vezanih uz morski otpad, pri čemu plastika čini njegov najveći dio.
Analiza upozorava i na takozvani pasivno prikupljeni otpad koji ribari nenamjerno izvlače u mrežama tijekom ribolova. Uz ribu se često nalaze vrećice, ambalaža, ali i glomazni predmeti poput madraca, kućanskih aparata i automobilskih guma, što ribarima stvara dodatne troškove i oštećuje ribolovni alat.
Zbog toga je važno osigurati učinkovit sustav prihvata i zbrinjavanja otpada kako se ne bi ponovno vratio u okoliš.
Posljedice nasipavanja obale i nepropisnog sidrenja
U dvije godine zabilježeno je sedam prijava nasipavanja obale, često povezanih s ilegalnim zahvatima poput proširenja plaža, betonizacije ili dohranjivanja plaža bez potrebnih dozvola.
Takve intervencije narušavaju prirodne obalne procese, povećavaju zamućenost mora i mogu trajno oštetiti morska staništa.
Analiza podsjeća i na razliku između dohranjivanja plaže, koje podrazumijeva nadomještanje materijala izgubljenog prirodnim procesima, i nasipavanja mora, koje znači proširenje kopna u more.
U praksi se ta razlika često gubi u stihijskim zahvatima pred turističku sezonu, kada se obala uređuje bez dugoročnog planiranja.
Sidrenje plovila brojčano je najmanje zastupljeno u prijavama (pet slučajeva), ali može uzrokovati značajnu štetu. Sidra oštećuju morsko dno, osobito osjetljiva staništa poput livada posidonije, koraligena i infralitoralnih algi koje su izuzetno bitne u očuvanju morskog ekosustava.
Institucije bez odgovora: predmeti i dalje otvoreni
Možda najvažniji nalaz analize odnosi se na reakciju institucija. Za 35 prijava građani su upućeni na samostalno obraćanje institucijama, dok se u ostalim slučajevima Sunce izravno obratilo nadležnim tijelima. No u velikom broju slučajeva odgovori nisu zaprimljeni.
Trenutno se još uvijek čeka odgovor za 38 predmeta od ukupno 73, što znači da gotovo svaki drugi slučaj ostaje bez povratne informacije.
Postoje i pozitivni primjeri. Vodni redari Splita, Makarske, Hvara i Brača redovito izlaze na teren i dostavljaju povratne informacije u slučajevima onečišćenja mora s kopna.
S druge strane, analiza bilježi tek jedan odgovor lučkih kapetanija – slučaj Lučke kapetanije Dubrovnik, ispostave Cavtat, iz kolovoza 2025., kada je proveden nadzor zbog prijave onečišćenja naftom i benzinom.
Za ostale prijave prema lučkim kapetanijama, inspektorima pomorskog dobra, redarima pomorskog dobra i koncesionarima odgovori su, prema analizi, izostali.
Što treba mijenjati u sustavu zaštite mora?
Iako postojeći hrvatski zakoni i podzakonski propisi jasno definiraju odgovornosti i mjere zaštite, praksa pokazuje da provedba često ne doseže razinu potrebnu za stvarno očuvanje mora.
Jedan od ključnih problema je slaba koordinacija između različitih sektora – pomorstva, zaštite prirode i okoliša, turizma, prostornog planiranja te lokalnih i regionalnih vlasti.
Kada su nadležnosti raspršene među više institucija, nadzor je slabiji, reakcije sporije, a odgovornost se lako gubi. Posljedica je sustav koji na pritiske na more često reagira tek kada problem postane vidljiv u javnosti.
Prema analizi, jedan od glavnih razloga zašto se građani obraćaju Zelenom telefonu jest nepovjerenje u institucije i netransparentno postupanje po prijavama. Kod ozbiljnijih prijetnji okolišu rješavanje slučajeva često potiču mediji, koji javnim pritiskom potiču reakciju nadležnih tijela.
O Analiza slučajeva povezanih sa zaštitom mora temeljem prijava Zelenog telefona Sunca za 2024. i 2025. godinu koja je izrađena u sklopu projekta “Zeleni telefon – Posudi svoj glas okolišu III!”, pričat ćemo više 27. ožujka na Croatia Nautic Showu. U sklopu panela „Građani kao saveznici u zaštiti mora – kako unaprijediti sustav prijava i reakcije institucija?” predstavit ćemo njezine rezultate i raspraviti izazove u sustavu prijava i nadzora nad onečišćenjem mora.
Ako odgovori izostanu, ako ne znate kome se obratiti ili ste se u nekoj od opisanih situacija prepoznali, možete se obratiti Zelenom telefonu Sunca. Ne možemo jamčiti da će svaki problem biti riješen, ali možemo jamčiti da ćemo učiniti sve što je u našoj moći.
Jer more je zajedničko dobro – a njegovo očuvanje počinje time da se problemi ne prešućuju.
