U vremenu ubrzane potrošnje i jednokratnih rješenja, ponovno otkrivanje tradicionalnih vještina postaje više od izbora, postaje nužnost. Šivanje, iako sve rjeđe prisutno u svakodnevici, pruža konkretan odgovor na izazove suvremenog društva, od očuvanja okoliša do jačanja praktičnih vještina. Kroz iglu i konac učimo strpljenje, razvijamo finu motoriku i kreativnost, ali i preispitujemo vlastite potrošačke navike. Umjesto nepotrebne kupnje, stvara se nešto održivo, novo i unikatno. Umjesto bacanja i gomilanja tekstilnog otpada, popravljamo i dajemo odjeći novu namjenu. Upravo iz te ideje nastao je projekt ŠIZIKA.
Što je ŠIZIKA?
Naziv ŠIZIKA svojevrsni je akronim za ŠIvanje, Zakrpe i Kreativne Aktivnosti, a projekt je osmišljen kako bi mladima približio ovu korisnu i danas prijeko potrebnu vještinu. Sudjelovanjem u radionicama šivanja, edukacijama o brzoj modi i studijskim putovanjima te volontiranjem, ideja je da sudionici razvijaju praktične vještine, ekološku svijest i osjećaj društvene odgovornosti.
Riječ je o dvogodišnjem projektu, usklađenom s Nacionalnim programom za mlade i financiranom sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Nositelj projekta je Sunce, a provodi se u partnerstvu s udrugom Info zona, Školom likovnih umjetnosti Split i Prirodoslovnom školom Split.
– ŠIZIKA pokazuje da održivost ne mora biti apstraktan pojam. Ona može započeti jednostavnom zakrpom, prišivenim gumbom ili redizajniranim komadom odjeće. Ta konkretna vještina pokazuje mladima da mogu stvarati promjenu, kako za sebe, tako i za zajednicu i za okoliš. – ističe Mihaela Mlada, koordinatorica članstva u Suncu.
Zašto je šivanje korisno za mlade?
Industrija brze mode ostavlja ozbiljne posljedice na okoliš, prirodne resurse i radne uvjete. U sklopu projekta ŠIZIKA mladi uče razumjeti taj sustav, ali i aktivno djelovati. Umjesto pasivnih promatrača industrije koja potiče prekomjernu potrošnju, postaju aktivni sudionici promjene.
– Poseban naglasak stavljen je na mentoriranje i osnaživanje mladih za provedbu aktivnosti u zajednici te njihovo uključivanje u dugoročno volontiranje. Dio volontera dodatno će se educirati za samostalno vođenje budućih radionica, čime se jača njihova zapošljivost i društvena participacija. – govori Mladar.
Za sada radionice šivanja vodi dugogodišnja volonterka Sunca, Renata Botić.
– U projekt ŠIZIKA uključila sam se jer sam željela pokazati da šivanje nije ‘zastarjela’ vještina, već moćan alat za očuvanje okoliša. Cilj projekta je jasan: smanjenje utjecaja brze mode (fast fashion) kroz edukaciju o recikliranju i ponovnoj uporabi tekstila. Kao voditeljica, radionice osmišljavam tako da budu opuštene i kreativne. Krećemo od samih osnova, od toga kako provući konac kroz iglu do prvih šavova na stroju. Odaziv mladih je izvrstan i to me posebno veseli. Vidim da žele odmak od masovne konzumacije i traže način kako se izraziti na unikatan način. Najviše me ispunjava kada polaznici shvate da stari jeans ili majica nisu otpad, nego materijal za nešto novo. – podijelila je svoje iskustvo volonterka Renata.
Kako izgleda ŠIZIKA u praksi?
Od početka provedbe projekta, u Prirodoslovnoj školi Split održana je informativna radionica o fenomenima greenwashinga i fast fashiona te jedna praktična radionica osnova šivanja za učenike. Isto se planira i u Školi likovnih umjetnosti.
Dodatno, u proteklom razdoblju održano je ukupno osam praktičnih radionica za mlade u prostoru Kluba Zone. Pod vodstvom iskusne volonterke Renate, sudionici su učili o povijesti šivanja, tehnikama krpanja, prišivanju gumba i zatvarača, radu na šivaćoj mašini te prenamjeni stare odjeće. Sudionice su s vremenom razvile vještine rada na šivaćoj mašini, a svaki završeni komad svjedočio je njihovom napretku i kreativnosti.
– Već drugu godinu za redom obilježili smo i Fashion Revolution Day, međunarodni dan borbe protiv brze mode, kojemu je cilj promicati transparentnost i društveno-odgovorno poslovanje modne industrije. Stavljen je naglasak upravo na tekstilni otpad, jedan od najvećih zagađivača u današnjem društvu. Ovaj međunarodni pokret nastao je nakon katastrofe u tvornici Rana Plaza u Bangladešu 2013., kada se tvornica odjeće u Dhaki u Bangladešu urušila, usmrtivši 1133 i ozlijedivši još 2500 radnika. Bila je to najsmrtonosnija katastrofa u povijesti industrije proizvodnje odjeće. – objašnjava Mladar.
Ove godine ovaj dan obilježili smo izložbom edukativnih postera i Sajmom razmjene, u organizaciji s učenicima Prirodoslovne škole i Škole likovnih umjetnosti. Posjetitelji su na Sajam donosili dobro očuvanu odjeću ili obuću koju više ne nose kako bi je zamijenili za druge komade. Za svaki komad odjeće ili par obuće, dobivao se bon s koji je služio za razmjenu.
Događanje je imalo i edukativni moment – posjetitelji su na svakom bonu mogli otkriti zanimljive činjenice o štetnosti modne industrije, koje su nekima poslužile i kao poticaj za razgovor s drugim posjetiteljima.
Što nam slijedi?
U nadolazećim mjesecima planiran je studijski posjet tekstilnoj tvornici Galeb u Omišu za učenike Prirodoslovne škole Split i Škole likovnih umjetnosti Split. Učenici će imati priliku upoznati se s proizvodnim procesima te razgovarati o održivosti u tekstilnoj industriji iz perspektive proizvođača i na taj način zaokružiti prvu godinu projekta.
Nakon ljetne pauze, očekuje nas novi ciklus radionica šivanja za mlade u Klubu Zona. Radionice ponovno kreću „od nule“, što znači da su prikladne i za potpune početnike u šivanju. Pratite društvene mreže Sunca jer ćemo na njima objaviti prijave za radionice!
