U ponedjeljak, 4. ožujka 2024., zaključeni su završni pregovori o Uredbi o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR). Na zadnjoj plenarnoj sjednici usvojena je predložena revizija Okvirne direktive o otpadu s 514 glasova za, 20 glasova protiv i 91 suzdržanih. O ovom predmetu dalje će raspravljati novi saziv Europskog parlamenta nakon izbora u lipnju.
Još od studenog 2022. vode se žustri pregovori o PPWR uredbi u kojima su udruge za zaštitu okoliša imale vrlo važnu i konstruktivnu ulogu. Veliku zagovaračku ulogu u cijeloj priči imala je mreža Zero Waste Europe koja svojim članovima proslijeđuje važne infromacije vezane za teme otpada.
Što Europska Unija radi za očuvanje okoliša?
Prekomjerna proizvodnja otpada stvara okolišne probleme ugrožavajući bioraznolikost, ali i lokalne zajednice čiju egzistenciju ovaj problem dovodi u pitanje. Ambalažni otpad čini veliki postotak ukupne količine otpada. Vjeruje se da je do toga doveo masovni prijelaz na dostavu hrane, osobito za vrijeme pandemije. U prosjeku, 2021. svaki je Europljanin proizveo 188,7 kg ambalažnog otpada, a očekuje se i povećanje na 209 kg u 2030.
Europska Unija provođenjem raznih mjera već dugi niz godina nastoji potaknuti uvođenje načela kružnog gospodarstva u sve zemlje članice i u sva područja života. Uvođenjem novih uredbi, direktivna i zakona za provedbu na nacionalnim razinama, EU osigurava ispunjenje Europskog zelenog plana, a time i očuvanje okoliša. Europski parlament i Vijeće prošlog su tjedna postigli dogovor vrijedan pamćenja i ograničili proizvodnju otpada s ciljem postizanja održivosti i zaštite okoliša.
Ambiciozni ciljevi PPWR
Prema PPWR primjenjivat će se stroža pravila o održivosti pakiranja, konkretno o primjeni štetnih tvari. Od 2026. bit će zabranjeno korištenje PFAS tvari, ili „trajnih kemikalija“ za koje je poznato da, osim što se trajno zadržavaju u okolišu, narušavaju ljudsko zdravlje. Ova izmjena uredbe ujedno otvara mogućnost i daljnjeg nametanja ograničenja za toksične tvari u ambalaži koje loše utječu na ljudsko zdravlje i predstavljaju prepreku za recikliranje i ponovnu upotrebu.
Uredbom se uvode i stroža pravila o smanjenju pakiranja, točnije ograničit će se veličine kutija za online kupovinu. Ovo pravilo odnosi se na omjer praznog prostora u pakiranjima, tako je za e-trgovinu, grupiranu ambalažu i transportnu ambalažu dogovoren omjer od 50%. S druge strane, sezonski proizvodi izuzeti su od ovog novog pravila.
Novost Uredbe je i da će sve države članice morati uspostaviti sustave pologa i povrata za recikliranje plastičnih boca i metalnih limenki do 2029. Postojeći sustavi pologa i povrata neće se morati mijenjati za sada, ali će novi sustavi morati biti u skladu s novopostavljenim kriterijima. Nove sustave za povratnu ambalažu ima već 15 članica, a za očekivati je da će ih uvesti još devet država.
Novom uredbom ugostiteljski sektor bit će obvezan prihvaćati ambalažu koju kupci sami donesu za pakiranje hrane za van. Od 2028. morat će kupcima i nuditi hranu za van u višekratnim pakiranjima i to bez promjene u cijeni ili kvaliteti usluge.
Što se tiče recikliranja, Uredba nalaže da se do 2030. mora moći reciklirati 70% ambalaže, a do 2038. 80%. Navedeni postotci se ne moraju primjenjivati po jedinici pakiranja, već se mogu računati kao prosjek po proizvodnom pogonu, po godini. Također, proizvođači će morati uključiti minimalnu količinu reciklirane plastične sirovine u svoju plastičnu ambalažu.
Nedostaci PPWR Uredbe
Do 2030. diljem EU-a zabranit će se nepotrebna jednokratna pakiranja, no samo ona plastična. Zabrana će uključivati plastične termoskupljajuće omote oko grupiranih proizvoda i minijaturna hotelskih toaletna pakiranja. Također uključuje i plastične termoskupljajuće folije oko kovčega u zračnim lukama te polistiren kao materijal za punjenje. Europska Komisija s druge je strane predložila ovakvu zabranu za sve materijale, a ne samo za plastiku.
Ograničenja koja se odnose samo na plastiku otvaraju mogućnost prijelaza na kompozitnu ambalažu, koja predstavlja još veći izazov za recikliranje. Prema novoj definiciji, kompozitna ambalaža je ona ambalaža koja sadrži više od 5% nekog drugog materijala. Prag od 5% predstavlja rupu u zakonu, jer se prema ovome omogućava da se plastika više ne deklarira kao plastična ambalaža ukoliko sadrži više od 5% drugog materijala.
Što ova Uredba znači za Sunce?
Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu može se doista smatrati pobjedom u vidu smanjenja generiranja otpada koji sve više guši planet i ugrožava okoliš. No, iako ambiciozna, uredba treba još dorađivanja kako bi uistinu ispunila potencijal koji ima za donošenje pozitivnih promjena s ciljem zaštite okoliša.
Tim Sunca odlučan je u svom stavu da je potrebno poduzeti sve korake za zaštitu okoliša i smanjenje otpada od jednokratne ambalaže, posebno plastike, korištenjem višekratnih rješenja.
Posebni zakoni i međunarodne direktive i konvencije, poput Barcelonske konvencije, EU Direktive o otpadu, EU Direktive o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, Zakona o gospodarenju otpadom, Zakona o zaštiti okoliša i drugim, a sada i Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu temelj su zagovaračkih i projektnih napora Sunca.
Sunce će nastaviti svoja sustavna i kontinuirana zagovaranja smanjenja otpada i zaštite prirodnih resursa.
Podsjetimo na kraju i na manjkavu provedbu Single-Use Plastics (SUP) direktive u Hrvatskoj. Ovoj direktivi nedostaje ambicioznijih mjera koje bi stimulirale građane, javni i poslovni sektor na izbacivanje jednokratnih plastičnih proizvoda iz poslovanja. Sunce je već nekoliko puta apeliralo Grad Split i organizatore javnih događanja da prepoznaju važnost održivosti i pređu na višekratna rješenja. O tome više pročitajte ovdje. Nadamo se da će Grad Split već na sljedećem javnom događanju uvesti višekratnu ambalažu za boljitak svih nas.