Jeste li ikada osjetili nelagodu plivajući iznad tamnih, tajanstvenih dubina, ne znajući što se krije ispod vas? Iako njezina gusta “šumska“ prostranstva mogu izazvati strah zbog dubine i nepoznatog, Posidonia oceanica zapravo je temelj života u Jadranskom moru.
Kada bi znali što sve čini za nas i naše more, možda bi osjećaj nelagode nestao, a umjesto njega pojavila bi se zahvalnost i divljenje prema ovoj nevjerojatnoj biljci. Jer posidonija nije prijetnja, već je graditeljica ekosustava, stvarateljica staništa i čuvarica našeg mora!
Žarište bioraznolikosti u Mediteranu
Često nazivana morskom travom, lažinom ili vogom, posidonija gradi livade koje pružaju podršku mnogim vrstama organizama, čija prehrana, zaštita i reprodukcija ovise upravo o njoj. Ove livade pružaju dom za više od 400 biljnih vrsta i nekoliko tisuća životinjskih vrsta, što je čini žarištem bioraznolikosti u Mediteranu.
Osim toga, posidonija igra ulogu u stabilizaciji morskog dna, povećavajući prozirnost mora te djeluje kao indikator zdravlja morskog okoliša. Njezine livade služe kao tvornice kisika, usporavaju snagu valova i štite obale od erozije. No, njezine ekološke usluge idu i mnogo dalje (ili dublje) nego što možemo zamisliti.
Najstariji i možda najosjetljiviji endem Mediterana
P. oceanica, često pogrešno smatrana algom zapravo je vrsta biljke iz skupine morskih cvjetnica, a uz vrste Cimodocea nodosa, Zostera Marini i Zostera noltii čini jednu od četiri cvjetnice Jadranskog mora.
Poput kopnenih biljaka, ima korijen, stabljiku, list i cvijet, ali se kroz evoluciju prilagodila životu pod morem. Ona je endem Mediterana, što znači da raste samo u ovom području i nigdje drugdje na svijetu. Njezine specifične prilagodbe omogućile su joj da preživi kroz tisućljeća i postane graditeljica prostranih podvodnih livada u uskom pojasu, na dubinama do jednog metra do 30 metara. Upravo njezina rasprostranjenost u blizini obale čini je danas izuzetno osjetljivom i nedovoljno zaštićenom.
Trenutno najveća od tih livada, koja se prostire između otoka Formentere i Ibize, duga je čak osam kilometara i stara nevjerojatnih 100.000 godina, što posidoniju čini jednim od najstarijih živih organizama u Mediteranu.
Posidonija stvara plodove nalik maslinama koji plutaju na morskoj površini, a nakon što puknu, sjemenke padaju na dno i započinju novi rast. Međutim, plodovi se pojavljuju samo jednom u nekoliko godina, što čini spolnu reprodukciju posidonije vrlo sporom.
Osim toga, biljka se može razmnožavati vegetativno, stvarajući nove izdanke iz svog korjenova sustava, čime brže obnavlja populaciju. Ovaj oblik razmnožavanja omogućava posidoniji da opstane čak i u uvjetima gdje spolna reprodukcija nije moguća, ali cijeli proces je, baš kao i kod spolne reprodukcije, iznimno spor, čineći biljku osjetljivom na promjene u okolišu.
Korisna čak i izvan mora
Njezini tamnozeleni i dugi listovi, često opadaju tijekom jeseni stvarajući naplavine, takozvane bankete od mrtvih stabljika i listova na obali. Ove naplavine, iako možda djeluju pomalo neuredno i vizualno su neprivlačne, imaju važnu ulogu u stabilizaciji obale. Djeluju kao prirodna barijera koja štiti plažu od visokih valova i oluja, smanjujući eroziju obale i gubitak sedimenta, čime održavaju stabilnost obalnog područja.
Također, ove naslage posidonije bogate su vrstama. Istraživanja su pokazala da ovo specifično stanište redovno nastanjuje veliki broj insekata.
Visoka ekološka vrijednost i visoki gubici
Osim što pruža dom i zaštitu brojnim morskih vrsta, posidonija izravno utječe na zdravlje mora i cijelog planeta.
Procjenjuje se da jedan hektar livade Posidonije proizvodi do pet puta više kisika od jednog hektara Amazonske prašume. Stoga se još ova biljka naziva „plućima Mediterana“ jer pomoću fotosinteze apsorbira CO2 iz atmosfere i oslobađa kisik u morsku vodu, smanjujući emisiju stakleničkih plinova i ublažavajući klimatske promjene. Zahvaljujući svojoj sposobnosti skladištenja ugljika, predstavlja jednog od najvažnijih prirodnih saveznika u borbi protiv globalnog zagrijavanja.
Livade posidonije prostiru se na skoro dva milijuna hektara duž obale Mediterana i, unatoč njihovoj ekološkoj vrijednosti, u posljednjih 50 godina izgubljeno je približno 34 % ovih podmorskih livada. Glavni uzroci tog drastičnog smanjenja su ljudske aktivnosti, ponajprije sidrenje velikih brodova koje fizički uništavaju biljku, zatim onečišćenje mora iz industrijskih i urbanih izvora te sve izraženiji učinci klimatskih promjena, poput porasta temperature mora. Nestajanje posidonije ozbiljno ugrožava ekološku ravnotežu Mediterana, naglašavajući hitnu potrebu za snažnom zaštitom ovog dragocjenog ekosustava.
Za njezinu zaštitu ključna je suradnja
Svjesni njezine nezamjenjive uloge, u Hrvatskoj je posidonija strogo zaštićena vrsta Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19). Na europskoj razini štiti je pak Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (92/43/EEC; 92/43/EEZ) kao prioritetno stanište što označava ekosustav od izuzetne važnosti za očuvanje biološke raznolikosti, koji je ugrožen, rijedak, prijeti mu opasnosti od nestanka ili je značajan za zaštitu specifičnih vrsta. Stanište posidonije prepoznato je kao posebno ugroženo i zahtijeva hitnu zaštitu i očuvanje.
Kako bismo ojačali njezinu zaštitu, u Suncu već više od desetljeća provodimo monitoring posidonije na različitim lokacijama, uključujući NP Kornati, PP Telašćica, PP Lastovsko otočje, NP Mljet i Badiju.
Aktivnosti zaštite uključuju i istraživanja i prikupljanje podataka o njezinu stanju te informativne kampanje podizanja svijesti. Najnovijom kampanjom A di se ti sidriš?, koju provodimo u sklopu interreg projekta BIOPRESSADRIA, već drugu godinu za redom, nastojimo osvijestiti opću javnost o važnosti posidonije i umanjiti ljudski utjecaj na ove osjetljive ekosustave.
Cilj kampanje nije samo pronaći odgovor na pitanje „A di se ti sidriš“, već i uputiti poziv nautičarima i svim ljubiteljima mora da zajedno s nama promiču ekološki prihvatljivo sidrenje, štite morske cvjetnice i osjetljive zovne, razgovaraju o izazovima i praksama održive plovidbe i sidrenja te dijele lokalna znanja, iskustva i priče s mora. Jer bez suradnje nećemo uspjeti učinkovito zaštititi posidoniju.
Toga je svjesna i znanstvena zajednica te zato stručnjaci i institucije koje se bave zaštitom i obnovom ove vrste surađuju unutar mreže The Mediterranean Posidonia Network (MPN). I Sunce je članica ove mreže, koja omogućuje razmjenu iskustava i znanja s drugim članicama te time doprinosi koordiniranom pristupu zaštiti posidonije u svim mediteranskim zemljama.
‘Lipo li je, lipo li je, na lažini suvoj ležat’
Zbog svoje važnosti u očuvanju bioraznolikosti i zdravlja mora, Posidonia oceanica ne utječe samo na morski svijet, već i na ravnotežu života na cijeloj planeti. Već tisućama godina oblikuje naše more, njeguje ga i štiti. Sačuvati posidoniju znači sačuvati more, ali i način života uz obalu. Njezini suhi listovi, koje more izbacuje na obalu, stoljećima su služile kao prirodni ležaj ribarima i putnicima.
Ova drevna biljka nije samo utočište morskim bićima i izvor koristi ljudima već je i inspiracija. Kako naš legendarni Oliver Dragojević pjeva: “Lipo li je, lipo li je, na lažini suvoj ležat.”
Ako posidonija nestane, izgubit ćemo ne samo dragocjeni morski ekosustav, već i priče, sjećanja i način života koji nas je stoljećima oblikovao. Svjesni njezinih nezamjenjivih uloga, možemo li dopustiti da nestane nešto toliko važno, a gotovo nevidljivo? Kako bi izgledalo more bez ove zelene čuvarice?
Sada je naša dužnost da je zaštitimo, jer bez posidonije, Jadran više nikada neće biti isti!
