Čak dvanaest jedinica lokalne samouprave u Međimurju, na čelu s Gradom Prelogom, u manje od pet godina uspjelo je nadmašiti evropski prosjek u odvojenom prikupljanju otpada. Do 2020. godine cilj im je dostići evropski standard gradova i općina bez otpada (zero waste cities and municipalities), a u uspostavi tako kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom sudjeluje više od 90 posto građana. Sve te podatke iznio je u svom predavanju koordinator mreže Zero waste Croatia i voditelj programa gospodarenja otpadom u Zelenoj akciji Marko Košak, na javnoj tribini „Odvojeno prikupljanje otpada (i ponovna upotreba predmeta)“, održanoj 30. rujna u Amfiteatru tri fakulteta u Splitu. Tribina je održana u organizaciji Grada Splita i Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce u sklopu projekta Otpad nije smeće.
Kao jedan od autora Analize sustava gospodarenja otpadom Donjeg Međimurja, Marko Košak govorio je o načinu uspostave sustava odvojenog prikupljanja otpada u gradu Prelogu i općinama Donjeg Međimurja. Kako je istaknuo, sve je počelo 2015. godine, kad je u Prelogu uspostavljen model odvojenog prikupljanja otpada „od vrata do vrata“. Te godine samo 22 posto otpada prikupljalo se odvojeno, da bi danas taj udio iznosio 60 posto, što govori o uspješnosti implementacije održivog sustava gospodarenja otpadom. Prema podacima koje je iznio predavač, u odvojenom prikupljanju otpada u Prelogu danas sudjeluje čak 95 posto građana.
Koordinator mreže Zero waste Croatia predstavio je i funkcioniranje centara za ponovnu upotrebu predmeta, u koje građani mogu donijeti rabljenu ili potrošenu robu, a u kojima se u konačnici prodaje roba široke potrošnje po vrlo niskim cijenama.
Voditeljica Odjela okolišnog prava u Udruzi Sunce Split Ivana Krstulović Baković, predstavila je sustav odvojenog prikupljanja otpadom u Splitu te između ostalog, navela i kako novi Plan gospodarenja otpadom predviđa odvojeno prikupljanje otpada „od vrata do vrata“.
Ciljeve projekta Otpad nije smeće kratko je predstavio voditelj projekta, Toni Jerković iz Grada Splita, a voditelj radne skupine za provedbu Plana gospodarenja otpadom Grada Splita Hrvoje Akrap odgovarao je na neka od pitanja iz publike. Akrap je naglasio kako je stvaranje samog sustava gospodarenja otpadom polagan proces koji se duže vrijeme stvara te je očekivano da će u svojoj implementaciji naići i na nerazumijevanje određenog broja građana. Baš zbog toga, kako su zaključili svi sudionici, iznimno su važni edukacija i informiranje građana. 
