STEM edukacije na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu

U moru svakodnevnih informacija, rijetko se tko od nas uspije natjerati da zastanemo, razmislimo i nešto konkretno naučimo. No, upravo se to dogodilo u svibnju 2025. kada su, u sklopu projekta Zaplovimo STEM vodama – karta za 2030.“, održane tri inspirativne edukacije na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu. Sudionici, zaposlenici i volonteri udruga te djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova, zaronili su u svijet znanosti, ekologije i svakodnevnih problema koji traže održiva rješenja. I da, bilo je i masti, vode, plastike i… WC-a.

1. Znanstvena pismenost – moć kritičkog razmišljanja

Prva edukacija, održana 12. svibnja, bila je posvećena „Znanstvenoj pismenosti“, temi koja je, u vremenu dezinformacija, važnija no ikad. Pod vodstvom doc. dr. sc. Ivane Carev, sudionici su učili kako razaznati znanstveno od pseudoznanstvenog, kako prepoznati kvalitetan izvor, kako protumačiti podatke i, što je najvažnije, kako donositi informirane odluke.

Kroz niz praktičnih zadataka i grupnih rasprava, atmosfera je bila sve samo ne suhoparna. Ne znamo tko je više uživao, mi koji smo učili ili predavačica koja nas je ‘izvukla’ iz svakodnevice ravno u znanstveno razmišljanje.

2. Otpadne vode – iz kanalizacije do svijesti

Sedam dana kasnije, 19. svibnja, fokus se prebacio na ono o čemu ne želimo ni promišljati, na otpadne vode. Edukaciju “Otpadne vode – kako oblikuju naš vodni svijet” vodila je prof. dr. sc. Nediljka Vukojević Medvidović. Tema je obuhvatila sve: od kruženja vode u prirodi, preko pročišćavanja, pa do… osobnog vodnog otiska.

Prof. dr. sc. Nediljka Vukojević Medvidović

Zvuči apstraktno? Nipošto! Sudionici su izračunali koliko vode troše direktno (tuširanje, kuhanje) te indirektno (proizvodnja odjeće, hrane, elektronike). Otkrili su i neke zapanjujuće činjenice: da se jedna šalica kave “popije” s više od 100 litara vode ili da svaka isprana WC školjka nosi sa sobom litre pitke vode. Nije ni čudo da se razgovaralo i o inovativnim rješenjima poput prikupljanja kišnice i popularnog koncepta “reinventing the WC“.

Iako je tema bila ozbiljna, pristup je bio zabavan i vizualno bogat, a sudionici su otišli kući s više znanja, ali i malo više savjesti.

3. Onečišćenje mora – od plastike do odgovornosti

Treća edukacija, održana 26. svibnja, bila je posvećena jednom od gorućih problema današnjice: „Onečišćenju mora“. Pod vodstvom doc. dr. sc. Maše Buljac, sudionici su istraživali uzroke, posljedice i moguća rješenja za zaštitu morskog okoliša, od mikroplastike do kemikalija, od otpadnih voda do naftnih mrlja.

Doc. dr. sc. Maša Buljac

No, radionica nije stala samo na nabrajanju problema. Sudionici su, kroz interaktivne zadatke, mapirali puteve otpada do mora od naših domova, ulica i kanalizacija, sve do obala i morskog dna. Razvijali su vlastite prijedloge rješenja i razmišljali o tome kako male svakodnevne odluke (recimo, izbjegavanje jednokratne plastike) mogu imati veliki kumulativni učinak.

Ono što bacimo ‘negdje vani’ često završi ondje gdje najmanje želimo: u tanjuru preko ribe, u plućima kroz morski zrak, ili u našim budućim problemima, zaključili smo.

STEM nije samo za znanstvenike

Tri radionice. Tri teme. Deseci sudionika. Jedan zajednički cilj: razvijati znanstveno razmišljanje i štititi prirodu, jer nemamo rezervni planet. A dok čekamo sljedeće edukacije, ostaje nam da provjerimo vlastiti vodni otisak, pročistimo svoje izvore informacija i ne bacamo plastične boce u more. Jer STEM počinje s nama.

Projekt Zaplovimo STEM vodama – karta za 2030. želi približiti STEM svima: od nastavnika do volontera, od učenika do aktivista. Jer znanost ne živi samo u laboratoriju, već u svakoj čaši vode, svakom komadu otpada i svakoj odluci koju donesemo.

Nositelj projekta je Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, Split, a partneri su: Ekološka udruga „Krka“ Knin, Kemijsko-tehnološki fakultet, Filozofski fakultet, Udruga kemijskih inženjera i tehnologa Split, te dvije osnovne školeDomovinske zahvalnosti i DOBRI.

Projekt se provodi uz financijsku potporu Europske unije iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), u okviru programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027., a sufinancira ga Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Napomena: Stavovi izneseni u ovom članku isključiva su odgovornost autora i ne odražavaju nužno stajališta Europske unije ili Ureda za udruge Vlade RH.

Tagovi: